Znate li šta je rodno odgovoran budžet i zašto nam je uopće toliko potreban?
Marx.ba Živimo u svijetu nepravednosti i nejednakosti, piše Žene i novac. Korporacije danas značajan prostor udjeljuju jednakosti i jednakim mogućnostima na radnom mjestu. Zaposlenike je primjerice nužno redovno podsjećati na stavke ugovora kojeg su pri stupanju na radno mjesto potpisali. Jedna od tih stavki je da su svi zaposlenici jednaki bez obzira na spol, rasu, boju, jezik, vjeru, političko mišljenje te imaju jednaka prava i jednake mogućnosti za napredovanje. Muškarci i žene će za isti rad imati iste plaće, a na određenim pozicijama će prednosti u zapošljavanju imati onaj spol koji na određenom mjestu nedostaje tj. onaj koji je u manjini. Nije novost utvrditi da muškarci i žene različito razmišljaju, a ta različitost, pokazalo se, kad se zajedno sretno spoji i ujedini, donosi najkreativnije odluke i rezultate i u konačnici podiže profit. Istospolni ekspertni paneli, radne grupe ili odlučivačka tijela su postali nepristojni i percipiraju se kao fundamentalni propusti. Ne želimo da nam primjerice deset žena odlučuje o reproduktivnim pravima ako u reprodukciji sudjeluju i muškarci. Ne želimo niti da nam deset muškaraca odlučuje o reproduktivnoj politici, ako ona odlučuje i sudbinu žena. Nadišli su stereotipi da o ratu i ekonomiji govore isključivo muškarci, a o odgoju djece žene. Uostalom, zar ratovima i ekonomskom situacijom nismo pogođeni i jedni i drugi? Zaslužujemo li jednako pravo u kreiranju svih tih politika? Jednako je i kada se odlučuje o državnom budžetu tj. kome tačno u odnosu na različite ljudske kategorije – muškarce, žene, djecu ili starije osobe – će otići javni novac. Javna sredstva je potrebno rasporediti što pravednije, napokon: kada se odlučuje o državnom budžetu, odlučuje se i o rasporedu društvenih pozicija moći. Hoće li, u konačnici, konkretni zakon pridonijeti većoj jednakosti ili nejednakosti društva? Analiziranje različitih potreba muškaraca i žena u određenom društvu je osnova donošenja rodno odgovornog budžeta. Slično kao i u porodicama gdje roditelji raspoređuju budžet vodeći računa o različitim potrebama svojih članova, i kćeri koja studira i sinu koji svira instrument i onom djetetu koje primjerice boluje od dijabetesa s ciljem da svako dobije upravo ono što mu je potrebno. Za razliku od spomenutih javnih panela gdje je očito sjede li u njemu muškarci ili žene, za kreiranje rodno osviještenog budžeta je potrebno prikupiti informacije ko će biti zahvaćen određenim pravilima tj. ko će, u konačnici, biti beneficijer državnog novca. Neke zemlje ustavom garantiraju da će se rodne analize zakona i državnih mjera i politika, uključujući budžet, provoditi sistematski kao preduslov za stvaranje ravnopravnijeg i pravednijeg društva. Zakoni u izgradnji se klasificiraju po tzv. rodnom indexu ovisno o tome u kolikoj mjeri je rodno osjetljiv tj. u kolikoj mjeri će njegova primjena utjecati na muškarce i žene u konkretnom segmentu. Ono što neke zemlje uvode u Ustav kako bi najvišim zakonodavnim aktom utvrdili važnost rodnog elementa u primjeni pravila i zakona, vlasnicima stoke ne treba puno objašnjavati. Planiranje peradarskog stada, ishrana, ispaša, reprodukcija te konačna ekonomska računica biti će sasvim drugačija, ako se stado sastoji od primjerice hičjadu pijetlova ili od hiljadu koka nosilica. Jednako je i s ljudima. Kontinuirano sakupljanje statistike razvrstane po spolu te rodna analiza su temelj rodno odgovornog proračuna.
Prošle godine proizvodnja dostigla 16,29 milijardi dolara: Ovo su vodeći proizvođači dijamanata u svijetu
Marx.ba Samo 22 zemlje u svijetu bave se eksploatacijom i proizvodnjom sirovih dijamanata – poznatih i kao nebrušeni ili prirodni dijamanti. Ukršteni podaci međunarodne organizacije za sertifikaciju Kimberly Process i južnoafričkog eksperta za plemenite metale i dijamante dr. Ashoka Damarupurshada, pokazuju da je globalni lider u ovoj oblasti po teritoriji porekla Rusija, kada je riječ o ukupnoj težini merenoj karatima (jedan karat jednak je 0,2 grama), dok je po krajnjoj vrijednosti u američkim dolarima na prvom mjestu – Bocvana. Prvih deset zemalja po proizvodnji sirovih dijamanta zauzelo je gotovo 99,2 posto globalnog tržišta, što će reći da su rezultati u ostalih 12 država praktično zanemarljivi. Od tih deset zemalja, čak osam se nalazi na afričkom kontinentu. Kimberly Process napominje u svom najnovijem statističkom izvještaju za 2022. godinu da podaci za Južnu Afriku mogu biti nepotpuni, kao i da krajnji rezultat nesumjivo pokazuje da je Rusija uprkos sankcijama zapadnih zemalja nastavila svoju veliku proizvodnju i prodaju. Međutim, ukupan broj karata ne znači i najvišu vrijednost, jer nekoliko faktora određuje krajnju cijenu, kao što su kvalitet brušenja, čistoća, boja… Veliki je jaz između Rusije i ostalih zemalja u nebrušenoj količini, a za to što Rusija nije prva i po postignutoj vrijednosti, razlog treba tražiti i u već pomenutim “nedostacima” u procjeni obima ruske trgovine u prošloj godini. No, prema raspoloživim podacima zvanične mjerne organizacije, situacija stoji ovako: Država Ukupna proizvodnja u karatima u 2022. Rusija 41.923.910 Bocvana 24.752.967 Kanada 16.249.218 DR Kongo 9.908.998 Južna Afrika 9.660.233 (Izvor: Kimberly Process Statistics) Ukupno je prošle godine na čitavoj planeti proizvedeno 120.201.460 karata sirovih dijamanata. To je približno 24 tone ovog dragog kamenja. Najkvalitetniji sirovi dijamanti iskopavaju se u Bocvani, Angoli, Južnoj Africi, Kanadi i Namibiji. Najčistiji su, u njihovoj obradi ima najmanje škarta i zato je pozicija prvih pet zemalja po postignutoj vrijednosti drugačija: Država Ukupna vrednost u dolarima u 2022.(u milijardama) Bocvana 4,97 Rusija 3,55 Angola 1,96 Kanada 1,87 Južna Afirka 1,54 (Izvor: Kimberly Process Statistics) Ukupna vrednost sirovih dijamanata iskopanih prošle godine u cijelom svijetu dosegla je 16,29 milijardi američkih dolara. Treba imati na umu da je iskopavanje dijamanata u Africi relativno skorašnji fenomen, star manje od 200 godina, podsjeća Visual Capitalist u zanimljivom osvrtu.
Hoće li se mijenjati cijena čokolade: Svi gledaju prema Africi
Marx.ba Čokolada rizikuje da postane još skuplja ako se nova berba kakaoa u Zapadnoj Africi završi ispod očekivanja. Cijene kakaoa su prošle godine porasle za oko 47 posto zbog straha da će loše vrijeme i bolesti usjeva naštetiti proizvodnji u Obali Slonovače i Gani, koje čine dvije trećine svjetske ponude, prenosi Bloomberg. Vremenski fenomen El Ninjo mogao bi da pogorša stvari, a analitičari očekuju treći uzastopni globalni nedostatak za novu sezonu koja tek počinje. To znači da inflacija na potezu sa poslasticama može opstati kako se pritisci na troškove hrane šire. Vrhunski proizvođači čokolade kao što su Hershei Co. i Lindt & Spruengli AG već su upozorili na moguća dalja poskupljenja, a roba sa višim cijenama nanijela bi štetu potražnji u Evropi, ali i ključnom rastućem tržištu Azije. Njujorški fjučersi kakaoa su sredinom septembra dostigli 12-godišnji maksimum, te su cijene bile malo više od onih koje su posljednji put viđene 1979. godine. Rast je bio podstaknut prevelikom količinom kiše, epidemijama štetočina i bolesti koje su zahvatile usjeve u zapadnoj Africi. Ključno pitanje za sada je kakva će biti žetva koja je nedavno počela u Gani, i počinje u Obali Slonovače. Obala Slonovače je u julu prognozirala da će se proizvodnja u sezoni glavnih usjeva koja traje od 1. oktobra do marta smanjiti za skoro petinu u odnosu na prošlu godinu, rekli su tada ljudi upoznati sa ovim pitanjem. Iznos bi se ipak mogao promijeniti nakon što su neki farmeri obustavili snabdijevanje u iščekivanju viših cijena u novoj sezoni. Analitičari Rabobank i Marex očekuju pad proizvodnje u zapadnoj Africi u sezoni 2023-24. Marex predviđa globalni deficit od 279.000 tona, što je više od prethodna dva.
Gradovi širom svijeta povećavaju boravišne takse: Koji su razlozi
Marx.ba U borbi protiv mas-turizma zemlje i gradovi u svijetu počeli su da povećavaju cijenu turističke takse, a mnogi su je i uveli po prvi put. Amsterdam je posljednji u nizu koji je najavio uvećanje, a ujedno i koji će, ako odluka bude prihvaćena, postati grad sa najvećom turističkom taksom u Evropi. Turistička ili boravišna taksa bi trebalo da bude povećana za 12,5 posto, što će je učiniti najskupljom naplatom te vrste u Evropskoj uniji. To znači da će sa prosječnom cijenom sobe od 175 eura po osobi, porast rezultirati povećanjem sa 15,25 na 21,80 eura po noći u 2024. Taksa za putnike na krstarenju će se povećati sa 8 na 11 eura po posjetiocu. U narednim danima, gradsko vijeće će raspravljati o budžetu i založiti se za promjene koje se smatraju neophodnim. Konačni budžet biće usvojen u novembru. Podsjetimo, Amsterdam je u borbi protiv ogromnog priliva turista u julu glasao za zabranu brodova za krstarenje. Venecija će od naredne godine uvesti boravišnu taksu za dnevne posjetioce. Ona će iznositi 5 eura. Probni test period, od mjesec dana, biće sproveden tokom proljetnih i ljetnjih vikenda naredne godine. – Cilj je da se destimuliše dnevni turizam u određenim periodima, u skladu sa krhkošću i jedinstvenošću grada – rekli su tada. Valensija je također najavila da će uvesti turističku taksu za putnike koji borave u svim vrstama smještaja u regionu, uključujući hotele, hostele, apartmane i kampove. Ona će stupiti na snagu krajem 2023. ili početkom 2024. godine. Posjetioci će morati da plate između 50 centi i 2 eura po noći u zavisnosti od izabranog smještaja, do sedam noćenja. Van Evrope, azijska zemlja Butan ima daleko najvišu boravišnu taksu. Do prije par dana, ona je iznosila 200 eura po osobi na dnevnom nivou. Naime, azijska zemlja je bila zatvorena dvije godine zbog pandemije koronavirusa, a po otvaranju su odlučili da taksu sa 60 eura podignu na 200. Međutim, zbog manjka turista, odlučili su da je prepolove na 100 eura i bit će na snazi naredne četiri godine javlja Reuters. Primjera radi Beograd ima taksu od oko 2,5 KM po danu boravka dok je u Sarajevu 2 KM. Jasno, posebno veća taksa u ova dva grada bi bila i kotraproduktivna, jer se ne nalaze na listi onih koji su prezasićeni brojem dnevnih turista. Svaki dolazak više je od velike koristi.
Stručnjakinja s Harvarda otkriva: Koji odbrambeni mehanizam sabotira vaš put do uspjeha
Marx.ba Kad bismo morali izdvojiti kakve emocije sabotiraju put do uspjeha na listi bi se vjerovatno našle tjeskoba, nelagoda ili pak strah od promjena. No, ako je suditi prema psihologinji s Harvarda, Luani Marques, one nisu nimalo neprijateljske, ali jest način na koji se s njima nosimo. Drugim riječima, najveći saboter uspješnog života je – izbjegavanje. Izbjegavanje je obrambeni mehanizam koji donosi trenutno emocionalno olakšanje, ali dugoročno itekako šteti. Da bismo živjeli sretno i ispunjeno nužno je naučiti se izravno suočiti sa svojim izazovima i strahovima, a stručnjakinja je s portalom cnbc.com podijelila i nekoliko savjeta o tome kako se nositi s izazovima i izbjeći – izbjegavanje koje se manifestira na tri potpuno različita načina. Dok neki od nelagode bježe, drugi na nju pretjerano reagiraju, a treće potpuno paralizira. Zavarajte um Tako je navela da nađete li se lice u lice s lavom, bijeg bi sigurno bio prvi instinkt. No, u stvarnom životu povlačenje je mnogo suptilnije. Bijeg u “stvarnosti” je čaša vina uz koju opustite stres ili pak poziv šefu da se “osjećate prehlađeno” i tako izbjegnete prezentaciju ili javni nastup koji izaziva nelagodu. Takve poteze nerijetko racionaliziramo pa si, primjerice, objasnimo da niko zapravo neće ni primijetiti da nas nema ili pak da možda ta prezentacija ipak nije toliko važna, može se preskočiti. Psihologinja predlaže da upravo takvoj racionalizaciji doskočimo identificiranjem određenog straha ili ideje te se zapitamo što bi, primjerice, nama draga osoba učinila u ovoj situaciji, kakav bi ste savjet dali ili pak je li doista istina da je određena situacija toliko vrijedna bijega, gdje su dokazi? Postavljanje takvih pitanja, odnosno kopanjem dublje po nelagodnim emocijama, ali i vlastitim mislima uklanja štetan narativ. Osvještavanje je ključ Za razliku od “bjegunaca”, mnogi nelagodnu situaciju izbjegavaju tako što kreću u napad, na sve načine pokušavaju dokazati da su u pravu ili traže mišljenje koje je u skladu s njihovim. Psihologinja Marques navodi da bi takve situacije trebalo osvijestiti, a potom – pauzirati. Umjesto da se nelagodu eliminira pretjeranom reakcijom, s njom valja sjesti. Ako, primjerice, od ljekara dobijete zabrinjavajući prognozu, zaustavite potrebu za višesatnim surfanjem po internetu i pokušajte provesti minutu ili dvije sa svojom nelagodom, duboko dišite i pokušajte imenovati senzacije u tijelu. Problem bi i dalje mogao biti prisutan, ali će se um razbistriti i lakše ćete se s njim nositi. Mali pomaci Osim pojedinaca koji bježe ili pretjerano reagiraju, postoje i oni koji ostaju u nekoj vrsti paralize. Stručnjakinja tu sklonost ostajanju u neugodnim situacijama (nezdrava veza ili posao) uspoređuje s jelenom pred farovima. Pojedinci se tada tješe ublažavanjem situacije, govore si da ona nije toliko loša ili da će sve biti u redu, a zapravo time izbjegavaju suočiti se s promjenom. Svi koji se prepoznaju u ovoj kategoriji trebali bi osvijestiti što je za njih stvarno važno te svaki dan napraviti jedan maleni korak u tom smjeru. Ako vam je porodica na prvom mjestu, planirajte vrijeme za povezivanje s voljenima svaki dan. Ako imate poslovan san, izdvojite maleni dio svog vremena koji ćete posvetiti ostvarenju. Čak i pet minuta može učiniti veliku razliku i biti katalizator dugoročnog rasta i uspjeha.
Velika potražnja za žvakaćim gumama u trakicama: Cijene višestruko porasle
Marx.ba Žvakaće gume u trakicama gotovo više nisu dostupne u njemačkim supermarketima. No njima se i dalje trguje online, i to po apsurdno visokim cijenama. Oni koji na blagajnama njemačkih trgovina u posljednje vrijeme traže žvakaće gume u trakicama u većini slučajeva ostaju praznih ruku. Nekad popularne trakice gotovo se više ne mogu pronaći. Ipak, još uvijek se mogu kupiti online, ali su im cijene eksplodirale posljednjih nekoliko mjeseci. Trakica Wrigley’s Spearminta (komad, ne cijeli paket) u nekim online trgovinama sada se prodaje za 60 centi. Pakiranje od njih 120 u online trgovini njemačkog Kauflanda tako košta gotovo 68 eura. Usporedbe radi, prije samo godinu dana žvakaća guma u traci u trgovinama je koštala oko sedam centi. Iz Marsa, Wrigleyjeve matične kompanije, kažu da takav rast cijena nema veze s njima te da one ovise o trgovcima. Troškovi proizvodnje porasli su kao rezultat rata u Ukrajini, a između ostalog se zbog toga promijenila receptura. No pravi razlog eksplozije cijena njihovih žvakaćih guma ipak je neki drugi. Kako piše njemački Spiegel, Wrigley ih je krajem prošle godine prestao proizvoditi. Paketi koji su još u prodaji zapravo su preostale zalihe. Visoke cijene pokazuju da je sve manja ponuda popraćena velikom potražnjom za ovim žvakaćim gumama, a to ih, kako stvari stoje, čini trenutno vrlo vrijednom robom. Mnogi kupuju posljednje zalihe tako da još neko vrijeme mogu uživati u njima, drugi pak jer ih podsjećaju na djetinjstvo. I dok danas na tržištu prevladavaju žvake u dražejama, 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća svijetom žvakaćih guma dominirale su trakice. Tokom 80-ih godina u Evropi je bilo više jakih igrača na tržištu, pa je tako u Italiji bio Perfetti, u Francuskoj Hollywood, a u Nizozemskoj Maple Leaf. U Njemačkoj su uz Wrigley najpopularniji bili Hitschler (danas Hitschies) i OK. Preuzimanjem Wrigleyja, Mars je osvojio police trgovina u Njemačkoj markama Wrigley, Extra i Big Red, a toliko je bio uspješan da se ponuda drugih proizvođača uskoro smanjila i na kraju gotovo nestala. Uzgred rečeno, i na ovim prostorima popularni Orbit nalazi se u vlasništvu Wrigleyja, dakle Marsa.
Novi igrač na tržištu gasa: Saudijski naftni gigant će prodrmati ovaj biznis
Marx.ba (Izvor: Aramko) Saudijska državna naftna kompanija Aramko saopštila je da je kupila manjinski udio u firmi MidOcean Energy i time ušla na svjetsko tržište tečnog prirodnog gasa (LNG). U saopštenju se dodaje da Aramko želi da stekne udio i u četiri australijska LNG projektai da je taj proces u toku, prenosi portal Oilprice.com. Aramko je potpisao konačni sporazum o kupovini strateškog manjinskog udjela u kompaniji MidOcean Energy za 500 miliona dolara, što je prva međunarodna investicija saudijskog energetskog giganta u tečni naftni gas (LNG). Ugovor predviđa i opciju da Aramko u budućnost poveća svoj udio u pomenutoj firmi. Kompanijom MidOcean Energy upravlja institucionalni investitor u globalnom i energetskom sektoru EIG.
Sporazum u Ženevi: Nastavak jačanja kapaciteta Centralne banke BiH uz podršku Švicarske
Marx.ba U Ženevi je potpisan Sporazum o nastavku Programa bilateralne pomoći i izgradnje kapaciteta centralnih banaka (BCC) koji se realizuje uz podršku Vlade Švicarske, čime je ozvaničen početak realizacije treće faze višegodišnjeg partnerstva, za period 2023 – 2028. Sporazum su potpisali guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) dr. Senad Softić i ambasador Nj. E. Dominique Paravicini, rukovodilac Odjeljenja za ekonomsku saradnju i razvoj SECO-a, u ime Švicarskog sekreterijata za ekonomske poslove (SECO). U okviru partnerstva i strategije podrške Švicarske Bosni i Hercegovini odvija se izuzetno uspješna saradnja sa CBBiH, koji se realizuje uz intenzivne konsultacije sa SECO i Institutom za međunarodne studije iz Ženeve. Ovim programom Vlada Švicarke pruža podršku CBBiH u unapređenju ključnih funkcija s aspekta modernog i dobrog upravljanja, u cilju adekvatne pripreme i spremnosti CBBiH za globalne i EU integracije. Guverner Softić je iskazao zahvalnost za podršku koju je pružila Švicarska u ekonomskom i socijalnom razvoju Bosne i Hercegovine, te je naglasio da CBBiH već godinama gradi izuzetno kvalitetne odnose sa švicarskom Vladom i njenim finansijskim institucijama. – Izuzetno cijenim što je Vlada Švicarske prepoznala značaj i ulogu Centralne banke Bosne i Hercegovine. Također se zahvaljujem SECO na podršci i tehničkoj pomoći koju nam pruža u harmonizaciji sa standardima Evropske unije i najboljim međunarodnim praksama centralnog bankarstva, poručio je Softić. Potpisivanje sporazuma upriličeno je u okviru 11. godišnje konferencije BCC-a pod nazivom „Neujednačeni izgledi za rast“ koja se održava 27. i 28. 9. 2023. u Ženevi. Obraćajući se učesnicima konferencije, guverner Softić je istakao da je stabilna i snažna centralna banka od izuzetnog značaja za cjelokupnu ekonomiju Bosne i Hercegovine i njene građane. – Imajući u vidu okolnosti u Bosni i Hercegovini, veoma su važni monetarna stabilnost, valutni odbor i povjerenje u domaću valutu kao ključni faktori makroekonomske i finansijske stabilnosti, kazao je guverner.
Od lutrije naplatio 997 miliona dolara: Troši bez imalo zadrške, stručnjaci se hvataju za glavu
Marx.ba Edwin Castro (31) početkom godine osvojio je najveći jackpot ikad u američkom Powerballu i to nije skrivao nijednog trenutka, punim plućima uživa u tih 2,04 milijarde dolara, što finansijskim stručnjacima izaziva tegobe. Naime, Castro je prvo odlučio uzeti novac u cijelosti, što mu je donijelo 997,6 miliona dolara, a mogao je dobiti i više od osvojenog iznosa da je pristao na godišnje isplate. Već tu se našao na meti kritičara. Zatim, bez previše promišljanja, kupio je dvije vile za 25,5 miliona dolara i jednu za četiri miliona dolara – jednu u Hollywood Hillsu, drugu malo dalje i s pogledom na San Gabriel planine. I sve je ovih dana zaokružio s trećom luksuznom nekretninom, vrijednom čak 47 miliona dolara u Bel Airu. – To se tako ne radi. Ne činite nikakve vidljive životne promjene. Nemojte dati otkaz, nemojte kupiti Ferrari ili vilu. Riješite dugove, ako ih imate, no izbjegavajte mega kupovine, rekla je finansijska savjetnica Emily Irwin za Fortune i dodala: – Angažirajte finansijske savjetnike kako biste se konsultirali i bolje planirali. Uz njih, angažirajte porezne stručnjake kako se ne bi dogodili neplanirani problemi sa zakonom. Castro ima svoj plan, u kojem ga javnost podupire, ali neki tvrde da će uskoro propasti. “Uživaj u životu, briga te”, komentar je ispod objave o njegovim kupovinama koji “bode u oko” i nekako najbolje opisuje to što Castro radi od prvog dana povijesnog dobitka.
Dionice Facebooka ove godine skočile 159 posto: Zuckerberg sprema nešto novo
Usred uzbuđenja zbog uspješnog izlaska ARMa, dizajnera čipova povezanog s vještačkom inteligencijom, na berzi, trgovci su i dalje zainteresovani za dionice koje su usko povezane s razvojem vještačke inteligencije, a Facebook je među liderima. Facebook je ove godine znatno nadmašio i Google i Microsoft, skočivši za 159 posto. To je tri puta više od rasta Microsofta od 41,2 posto i gotovo tri puta više od rasta Googlea, od 57 posto. Meta (Facebook) je objavila da će 27. septembra održati dvodnevni događaj pod nazivom Meta Connect, čiji će glavni fokus biti upravo vještačka inteligencija. Izvršni direktor, Mark Zuckerberg, predstavit će slušalice virtuelne stvarnosti Meta Quest 3 i razgovarat će o drugim proizvodima koji se razvijaju i o tome kako ih vještačka inteligencija oblikuje. Trgovci se nadaju da će biti govora o napretku u razvoju moćnijeg chatbota kompanije, koji bi trebalo da bude rival ChatGPT-u, i koji će vjerovatno biti spreman 2024. godine. Zuckerberg je, navodi se, preuzeo veću javnu ulogu u promociji novih proizvoda na društvenim mrežama, poput Threadsa, koji je rival X-u (nekadašnjem Twitteru), i koji je nedavno postao dostupan online, a ne samo kao aplikacija. Zbog ogromne dobiti Mete ove godine, investicione banke se bore da “drže korak” u postavljanju ciljanih cijena. Goldman Suchs, inače, daje cijenu od 384 dolara, dok UBS očekuje 400 dolara po dionici.