Marketing X Business

Apple je nadmašio Samsung i preuzeo vodeću poziciju u isporuci pametnih telefona

Marx.ba Samsung je skinuo Nokiju s trona i postao najveći svjetski proizvođač pametnih telefona 2010. godine. Ova dominacija korejskog diva trajala je dugih 13 godina. No prema najnovijim podacima analitičke kompanije IDC, Apple je 2023. godine pretekao Samsung i postao najveći svjetski proizvođač pametnih telefona. Impresivno je što je Apple postigao ovaj uspjeh unatoč općem padu isporuka pametnih telefona od 3.2% u odnosu na prethodnu godinu, što je rezultiralo najnižim brojem isporučenih uređaja na tržištu u desetljeću, s ukupno 1.17 milijardi uređaja. Prema podacima IDC-a, Apple je u 2023. isporučio 234.6 miliona iPhonea osvojivši tržišni udio od 20.1%, što predstavlja povećanje u odnosu na 226.3 miliona isporuka u 2022. s tržišnim udjelom od 18.8%. Ovo je prvi put da je Apple postao najveći svjetski proizvođač pametnih telefona po broju isporuka tokom cijele kalendarske godine. Samsung se nalazi na drugom mjestu s tržišnim udjelom od 19.4% i 226.6 milijuna isporuka, što je značajan pad u odnosu na 262.2 miliona u 2022. Ukupno gledano, korejski div bilježi smanjenje tržišnog udjela od 13.6%, a prema riječima potpredsjednika IDC grupe Ryana Reitha, snažan povratak Huaweija na kinesko tržište te lansiranje konkurentnih uređaja od Honora, OnePlusa i Googlea u nižem cjenovnom rangu vrhunskog segmenta ključni su faktori u padu isporuka Samsunga. Samsung nije bio jedini veliki proizvođač Androida koji je zabilježio pad godišnje isporuke pametnih telefona. Xiaomi i Oppo zauzeli su treće i četvrto mjesto s padom godišnjih isporuka od 4.7% odnosno 9.9%. Prema procjenama, u četvrtom tromjesečju 2023. Apple je isporučio 80.5 miliona iPhonea osvojivši tržišni udio od 24.7% i bilježeći rast od 11.6%. Za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine kompanija je isporučila 72.1 milion iPhonea. Ovaj rast vjerovatno je potaknut velikom potražnjom za serijama iPhone 14 i iPhone 15. Iako je poznato da Apple tradicionalno objavljuje nove iPhone modele krajem trećeg tromjesečja, ovo je prva puna kalendarska godina u kojoj je kompanija isporučila više pametnih telefona od Samsunga.  U istom periodu Samsung je isporučio 53 miliona Galaxy telefona, što je pad u odnosu na 59.5 miliona uređaja isporučenih u četvrtom kvartalu 2022. godine. S druge strane, Xiaomi, Transsion i Vivo zabilježili su rast isporuka uređaja u zadnjem kvartalu godine. Tržište pametnih telefona doživjelo je preokret u četvrtom tromjesečju bilježeći rast isporuka od 8.5%.

Pariz zna koristiti priliku: Očekuje se 15 miliona turista zbog Olimpijade, cijene već skaču

Marx.ba Olimpijske igre u Parizu biće održane od 26. jula do 11. avgusta, a Paraolimpijske igre od 28. avgusta do 8. septembra ove godine, a taj sportski događaj je sa sobom “povukao” i veće cijene u Gradu svjetlosti. Francuski mediji su prenijeli vijest da će karte za ulaz u čuveni muzej Luvr poskupjeti za 30 posto uoči OIimpijade. U ovom slučaju, to znači skok cijene ulaznice sa 17 na 22 eura, objavljeno je na sajtu pariskog muzeja. Međutim, posjeta Luvru će i dalje biti besplatna za osobe mlađe od 18 godina, kao i za stanovnike Evropskog ekonomskog prostora, mlađe od 26 godina. Uprava Luvra je u saopćenju navela da je poskupljenje karata posljedica inflacije i poskupljenja struje. Dakle, nigdje se ne pominju Olimpijske igre, mada se da zaključiti da je i to jedan od razloga, budući da se očekuje nalet turista sa svih strana. Otvoren 1793. godine, Luvr je najposjećeniji muzej na svijetu, a 2022. njegovu zbirku, koja se prostire na 86 hiljada kvadratnih metara, pogledalo je 7,2 miliona ljudi. To je francuskom muzeju donijelo zaradu od 76,5 miliona eura. Pariz, inače, očekuje oko 15 miliona turista koji će prisustvovati Ljetnjim olimpijskim igrama, saopćilo je Ministarstvo turizma, tako da su, možda shodno tome, poskupjele i cijene za metro. Ranije je već objavljeno da će se cijene karata za pariski metro udvostručiti tokom Olimpijskih igara 2024. i da će iznositi 4 eura, a ne 2,10 eura – kao što je slučaj sada.

Pošta uvodi kabine za presvlačenje za online kupce

Merx.ba Francuska pošta La Poste postavlja plakare za online kupce koji žele da što prije isprobaju isporučenu robu i da je ako im se ne dopadne, odmah vrate pošiljaocu. Jedna od pariskih pošti postavila je kabinu u obliku žutog francuskog sandučeta. Unutra se nalazi stolica, ogledalo i polica za odlaganje povratnih paketa, objavila je prije nekoliko dana francuska novinska agencija AFP. U La Poste su se odlučili na ovaj eksperiment pošto su shvatili da se mnogi kupci koji pakete preuzimaju u njihovim ekspoziturama ubrzo vraćaju jer nisu zadovoljni kupovinom. – Ideja je da pojednostavimo živote naših korisnika, kažu u pošti o inovaciji. Istovremeno su izrazili nadu da će povećati promet na ovom računu. Kao i pošte u drugim zemljama, oni pokušavaju da zamijene pad pisamskog saobraćaja paketnim saobraćajem. Posljednjih godina Francuska je također zabilježila značajan rast u kupovini na mrežama. Potrošači kupuju širok spektar proizvoda, uključujući odjeću i obuću, koje često vraćaju. Mali trgovci na malo su posebno kritični prema eksperimentu La Poste jer se plaše da bi im inovacija mogla naštetiti, upozorilo je francusko trgovinsko udruženje koje predstavlja oko 450.000 malih radnji.

Lufthansa i ove godine traži 13.000 radnika

Marx.ba Njemačka kompanija Lufthansa je objavila da ove godine planira otvoriti oko 13.000 radnih mjesta na različitim poslovima, otprilike koliko je zaposlila ljudi u 2023. godini. Nakon prodaje ugostiteljske podružnice LSG, koncern zapošljava oko 95.000 ljudi širom svijeta. Ove godine traži još 3.500 članova kabinskog osoblja, 1.000 članova posade u kokpitu, 3.000 tehničkih i 1.000 informatičkih stručnjaka. Otvoritće se mnoga radna mjesta za zemaljsko osoblje u vazdušnim lukama Minhen i Frankfurt, piše Seebiz. Oko dvije trećine ponude je kompenzacija za radna mjesta koja je Lufthansa zatvorila tokom pandemije, a trećina su nova. – Koncern se fokusira na to da bude dobar poslodavac, rekao je rukovodilac ljudskih resursa Michael Niggemann.

Cijene nafte pale ispod 78 dolara: Smanjen strah od poremećaja u snabdijevanju

Marx.ba Cijene nafte pale su u ponedeljak na međunarodnim tržištima ispod 78 dolara budući da se stišao strah od poremećaja u snabdijevanju zbog sukoba na Bliskom istoku, potaknuvši talas prodaje. Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 69 centi nego na zatvaranju trgovine na kraju prošle sedmice i iznosila je 77,60 dolara. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo po 71,97 dolara. Trgovci s pažnjom prate eskalaciju sukoba na Bliskom istoku zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju naftom. Prošli petak nekoliko je tankera zaobišlo Crveno more nakon što su SAD i Britanija napali Jemen uz obrazloženje da žele zaštititi plovidbu od napada postrojbi pokreta Ansar Allah na brodove povezane s Izraelom. Jemenski pokret tim akcijama iskazuje solidarnost s palestinskim Hamasom u sukobu s izraelskim snagama u okupiranom Pojasu Gaze. U nedjelju najavili su “snažan i efikasan odgovor” nakon još jednog američkog napada na ciljeve u Jemenu. Glavni jemenski pregovarač upozorio je u ponedeljak da će se napadi na brodove na putu u Izrael nastaviti, a američka vojska objavila je na X-u da je projketil Huta pogodio kontejnerski brod u američkom vlasništvu i pod zastavom Maršalovih otoka. Sukob je zaprečio tranzit najmanje četiri tankera s ukapljenim prirodnim plinom kroz Crveno more.

Sajam CES u Las Vegasu zatvorio vrata: Jasan je smjer u kojem ide industrija

Marx.ba Sajam potrošačke elektronike (CES) u Las Vegasu je ugostio više od 4.000 kompanija izlagača iz cijelog svijeta kako bi podijelili svoje inovacije i partnerstva u umjetnoj inteligenciji, održivosti i drugim poljima koja se suočavaju s velikim globalnim izazovima. Do 130.000 posjetitelja i medija vidjet će priče ovih kompanija. Oni uključuju rekordan broj startupa u Eureka Parku, kako sami tvrde domu revolucionarne tehnologije, pokazujući da svako može skalirati ideju koja će promijeniti svijet. Medijska pokrivenost izlagača CES 2024. već je eksplodirala. Prije nego što je sajam uopće zvaršio, teme o kojima se najviše raspravljalo bile su umjetna inteligencija, zabava i uredski hardver te igranje i e-sport. Brendovi iskorištavaju snagu CES-a da postanu viralni, uz napredak u tehnologiji zaslona, pametnom domu i pomoćnoj tehnologiji, plus neočekivana partnerstva i rješenja za preduzeća. – Na CES-u 2024. oduševljeni smo što smo okupili izlagače, posjetitelje i medije kako bismo prikazali i sanjali tehnologiju sutrašnjice i inovacije koje rješavaju najveće izazove današnjice, rekao je Gary Shapiro, predsjednik i izvršni direktor, Consumer Technology Association (CTA). – CES je mjesto gdje se posao i politika spajaju i ne postoji mjesto poput njega za izgradnju B2B i B2C veza, tvrdi Shapiro. Kako sami tvrde učesnici iz cijelog svijeta putuju na CES kako bi učinkovito poslovali i otkrili što je sljedeće u tehnologiji. Tokom CTA-ovog govora o stanju industrije u utorak ujutro, Shapiro je odao priznanje 100. obljetnici CTA-e, vlasnika i organizatora CES-a, i naglasio važnost tehnologije koja može poboljšati ljudske sposobnosti za rješavanje problema poput pristupa čistom zraku i vodi, hrani, zdravstvenoj skrbi i tehnologije.

Aukcije: Ferrari 250 Testa Rossa iz 1958. bi mogao postići cijenu od 30 miliona funti

Marx.ba Ferrari 250 Testa Rossa (TR) je napravljen u samo 33 primjerka, a jedan od tek 19 “pontoon fender” 250 TR iz 1958. će slijedećeg mjeseca biti ponuđen na RM Sotheby’s aukciji. Kako se procjenjuje, ovaj automobil bi mogao da bude prodat za sumu od 26 do 30 miliona funti (od 30,2 do 34,8 miliona eura). Primjerak sa brojem šasije 0738 ima četiri pobjede u 20 zvaničnih trka, dok je bio aktivno takmičarsko vozilo više od jedne decenije. U vijesti se kaže da je prošao potpunu restauraciju u Ferrari Classiche 2013. godine, kao i da ga pokreće 3,0 litarski Colombo V12 motor sa 296 KS (ima 4-stepeni mjenjač i pogon na zadnje točkove).

Svjetski ekonomski forum: Sedmica kada se neupadljivi Davos pretvara u centar planete

N. D. U bilo koje drugo doba godine, Davos je neupadljiv. Sve te dane to je kvalitetno, ali samozatajno i popularno skijalište visoko u švicarskim Alpima. Ali za jednu sedmicu u januaru, postaje fokus svjetske pažnje dok se globalne elite okupljaju u malom alpskom gradu na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). Odgovor zašto je WEF bitan je jednostavan – razgovara se o budućem smjeru života na našoj planeti i gorućim aktuelnim pitanjima. Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma počeo je danas u Davosu pod sloganom “Obnova povjerenja” i do 19. januara će ugostiti više od 100 predstavnika država, sve glavne međunarodne organizacije, 1.000 partnera Svjetskog ekonomskog foruma, kao i lidere civilnog društva, stručnjake, predstavnike mladih, društvene preduzetnike i novinske agencije. Ključne teme foruma u Davosu su “Postizanje bezbjednosti i saradnje u podijeljenom svijetu”, “Stvaranje rasta i radnih mjesta za novu eru”, “Vještačka inteligencija kao pokretačka snaga za privredu i društvo” i “Dugoročna strategija za klimu, prirodu i energiju”. Sutra će se u Davosu održati brojne debate, a imena koja su tamo je teško pobrojati. Od predsjednika država do šefova svjetskih kompanija poput Microsofta. I ne samo sutra, već i narednih nekoliko dana Davos će ipak biti upadljiv dok ga čuvaju hiljade vojnika.

Turistička zajednica KS ponovo raspisuje poziv za subvencioniranje aviosaobraćaja

Marx.ba Turistička zajednica Kantona Sarajevo ponovo raspisuje Javni poziv za subvencioniranje aviosaobraćaja na području Kantona Sarajevo u svrhu razvoja turizma. Novi poziv bi mogao privući skandinavske kompanije nakon što je prvi “doveo” tri aviokompanije u Sarajevo. Period realizacije aktivnosti Programa je do 31. decembra 2024. godine. Cilj javnog poziva jeste razvoj turizma na području Kantona Sarajevo subvencioniranjem avio-kompanija radi uspostavljanja novih destinacija, povećanja broja putnika u aviosaobraćaju i osnaživanje turističkog sektora. Pravo učešća na Javni poziv imaju pojedinačne avio-kompanije koje su registrovane za pružanje usluga avio-saobraćaja i koje ispunjavaju Kriterije za odabir prijava i dodjelu sredstava: Na prvi javni poziv za subvencioniranje letova su se javile kompanije koje su već uspostavile nekoliko letova, a od proljeća se očekuje čak 10 novih linija. Trenutni javni poziv bit će prilika za aviokompanije koje imaju potencijal i značaj za turističko tržište, ali i prilika građanima da budu povezani sa više destinacija u Evropi i svijetu.

Unatoč padu izvoza bh. kompanije zadržale ključna izvozna tržišta

Bloomberg Adria U prvih 11 mjeseci prošle godine Bosna i Hercegovina je zabilježila pad izvoza i uvoza što je posljedica globalnih kretanja, posebno u Evropskoj uniji. Generalno slaba perspektiva izvoza u toku 2023. godine povukla je i uvoznu stranu, ali u manjoj mjeri, a tome je doprinijela i komponenta domaće tražnje, budući da su potrošački fundamenti dobri, uprkos stopama inflacije koje su bile povišene u toku 2022. i 2023. godine. U periodu januar-novembar 2023. godine iz BiH je izvezena roba u vrijednosti od 15 milijardi i 478 miliona KM, što je za 6,6 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 25 milijardi i 493 miliona KM, što je za 2,6 posto manje nego u uporednom periodu prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH. – Slabija eksterna tražnja oslikala se na kategoriju izvoza, pogotovo kada je riječ o izvozu u Evropsku uniju (EU), koja je najveći spoljnotrgovinski partner BiH. Na nivou prvih 11 mjeseci 2023. godine značajno je smanjen izvoz u Italiju (-27 posto yoy), ali i u Hrvatsku (-4,3 posto yoy) i Sloveniju (-4,1 posto yoy), dok se izvoz u Njemačku (+1.5 posto yoy) i Austriju (+1.2 posto yoy) održao i zabilježio blagi rast, kazala je Marina Petrov Savić, viša analitičarka u analitičkom timu Bloomberg Adrije. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković izjavio je da su se globalna kretanja reflektirala na BiH, usporavajući privredne aktivnosti, ali i da svaki izazov i kriza predstavljaju ujedno šansu za razvoj ekonomije i poboljšanje poslovnog ambijenta.  – Prema sadašnjim makroekonomskim pokazateljima, zabilježili smo određene padove pri čemu je ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH pala za oko milijardu KM. To nikada ne cijenimo zabrinjavajućim, a razlog tome je da smo uspjeli zadržati naša stara tržišta, među kojima, Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Srbije i to nam u svemu tome daje polet, rekao je Vuković za Fenu. BiH u rezervi Naglasio je da su se globalna kretanja reflektirala na BiH, ali da se sveukupno može ocijeniti da je protekla godina ipak bila uspješna. – Nismo doživjeli stravične padove, nismo izgubili strana tržišta, nego smo se čak proširili na neka tržišta. Ono što nas žalosti sve skupa je zapravo odlazak mladih, odlazak naše radne snage i priliv neke nove radne snage koja nema svoju adekvatnu radnu industrijsku kulturu za funkcioniranje u BiH i zemljama u okruženju, dodao je Vuković Vuković je pojasnio da bh. proizvođači nisu izgubili ključna tržište zahvaljujući činjenici da ”smo zadržali kontinuitet naših ugovora, a što nas je jednako spasilo kada je bila pandemija”. – Dakle, sličan model se zapravo dešava sada. Sve te zemlje koje žele zadržati ugovor s BiH, nas negdje čuvaju u rezervi i mi taj pričuvni moment moramo iskoristiti kvalitetnije pa se nametnuti kao ključni čimbenik. Upravo ova kriza je naša šansa, dodao je. Često se, po  njegovim riječima, koristi termin globalizacija, a sada se pojavio i novi, a to je deglobalizacija. Tako danas svjedočimo da se svijet ponovno polarizira, da se tržišta razbijaju na neka istočna, zapadna, centralna, itd. – Mi pripadamo zemljama zapadnog Balkana, blizu smo Evropske unije i de facto pripadamo Evropi. Nama najbliže tržište je Evropska unija i to potvrđujemo našim izvozom na to tržište, istakao je Vuković. Poboljšanje poslovnog ambijenta Mnogi su nas, kako je dodao, prepoznali kao bliske i pouzdane partnere, prebacili su svoje dijelove proizvodnje u BiH i na tome se još intenzivno radi. Da bi se takav proces nastavio, potrebno je raditi na našoj unutrašnjoj strukturi i stvaranju pozitivnog poslovnog ambijenta. Kada je riječ o investicijama i poboljšanju poslovnog ambijenta, kako je dodao, treba uzeti u obzir niz komponenti i tu se gleda kakva je vladavina prava u državi, kakav je politički ambijent, odnosi sa komšijama s kojima se najviše funkcionira, te kakva je uloga, uticaj i glas unutar Evropske unije. Također, potrebno je raditi i na poreznim rasterećenjima kako bi se se podigle plate radnicima u BiH, jer zadovoljan radnik je taj koji ostaje. – Ranije sam rekao da komparativna prednost BiH više nije jeftina radna snaga, nego dobro plaćeni radnici koji ostaju ovdje i dobro poznaju proces proizvodnje, naglasio je Vuković.