Povećanje ulaganja u solarne panele uzrokuje nedostatak srebra
Bloomberg Adria/Š.M Promjene u tehnologiji solarnih panela ubrzavaju i povećavaju potražnju za srebrom, što dovodi do problema u isporuci tog metala dok istovremeno na horizontu nisu vidljive nove proizvodne mogućnosti, navodi Bloomberg. Srebro pruža provodljiv sloj na prednjem i stražnjem dijelu silikonskih solarnih ćelija. No, u proizvodnji se sada počinju koristiti sve učinkovitiji oblici ćelija koje koriste puno više srebra, pa bi to, logično, trebalo samo dodatno povećati ionako rastuću potražnju. Solarna postrojenja zasad predstavljaju relativno mali udio u ukupnoj potražnji za srebrom, no taj udio neizbježno raste. Prije devet godina trošilo se oko pet posto srebra u tu svrhu, sada je ta brojka na oko 14 posto. Najveći rast je vidljiv u Kini koja će ove godine instalirati više solarnih panela nego što ih ima u SAD-u. U dosadašnjem toku razvoja ove tehnologije korišteno je otprilike 10 miligrama srebra po jednom vatu, no novi načini izrade solarnih ćelija će trebati 13 ili čak 22 miligrama po vatu. Ove godine se očekuje da bi proizvodnja srebra, koja je prošle godine ostala na istoj razini, mogla rasti dva posto, no potrošnja bi u industriji solarnih panela, kako se očekuje, mogla rasti četiri posto. Prema studiji sa Univerziteta Novi Južni Wales, solarni sektor do 2050. mogao iscrpiti od 85 do 98 posto globalnih rezervi srebra. Količina korištenog srebra po solarnoj ćeliji će rasti i bit će potrebno od pet do deset godina da bi ih se vratilo na sadašnje razine, procjenjuje jedan od autora studije Brett Hallam. Kineske kompanije istražuju mogućnosti za upotrebu jeftinijih alternativa kao što je nanošenje bakra, no rezultati su dosad još nedovoljno dobri. Ipak, predsjednik najvećeg svjetskog proizvođača solarnih panela kompanije Longi Green Energy Technology, Zhong Baoshen, smatra da su tehnologije koje koriste jeftinije metale već dovoljno uznapredovale i da će biti stavljene u masovnu proizvodnju kada cijene srebra narastu. Trenutna cijena srebra je oko 22,70 dolara za uncu, a ove je godine pala za oko pet posto. No, i takva je prilično iznad razina prije pandemije. “Neće biti katastrofalnog scenarija u kojem ostajemo bez srebra, no tržište će uspostaviti ravnotežu na višoj cjenovnoj razini”, kaže Klapwijk.
Poslovni uspjeh bh. kompanije / Belamionix u Tuzli otvara svoj najveći tržni centar
Bosanskohercegovačka kompanija Belamionix uskoro će u Tuzli otvoriti svoj najveći tržni centar. Kako je najavljeno iz ove kompanije, veliki kompleks bit će na adresi Husinskih rudara bb. Novi tržni centar Belamionix u Tuzli predstavlja moderan i sadržajan centar u kojem će pored postojećeg hipermarketa Belamionix u ponudi biti više različitih poslovnih prostora. Podsjetimo, novi objekat prostire se na ukupnoj površini od 17.000 kvadratnih metara. Kako je ranije objavljeno, objekat je poslovnog karaktera, odnosno tržni centar sa pratećim sadržajima, spratnosti Sut+P+1 i maksimalnih dimenzija gabarita 138,4m x 64,7m, dok visina objekta iznosi 12,40m u odnosu na kotu terena.
Ponovo rastu rate kredita vezanih za euro
Vrijednost tromjesečnog euribora je na dan 30. juna ove godine iznosila 3,577 posto, što je za pola procenta više u odnosu na prethodni obračunski period 31. marta (3,038 posto). Šestomjesečni euribor je na nivou od 3,9 posto, što je 1,2 procentna poena više u odnosu na kraj prošle godine, kada su posljednji put obračunavane rate ovih kredita (2,693 posto). Posljednji dan juna značajan je za sve korisnike dugoročnih kredita sa promjenljivom kamatnom stopom koja uključuje tromjesečni ili šestomjesečni euribor. Vrijednost ove kamate na dan 30. juna koristi se za obračun narednih rata kredita – julske, avgustovske i septembarske za zajmove sa tromjesečnim euriborom (3M), odnosno slijedećih šest rata za kredite sa šestomjesečnim euriborom (6M). Tačno godinu dana ranije, 30. juna 2022. godine, vrijednost 3M euribora još je bila „u minusu“ i iznosila je -0,195 posto. Dvije sedmice kasnije prelazi u plus i iznosi 0,002 posto, da bi se rast uporan koliko i inflacija nastavio do danas, kada će u rate naših građana i preduzeća zaduženih u kreditima čije kamate prate kretanje euribora biti uračunato 3,577 posto. Među pet najvećih banaka u Srbiji, tri banke svoje promjenljive kamate vezuju za tromjesečni euribor, a ostale dve za šestomjesečni. To znači da se rate kredita usklađuju 31. marta, 30. juna, 30. septembra i 31. decembra (u prvom slučaju), odnosno 30. juna i 31. decembra (u drugom). Što se tiče 6M euribora, njegova vrijednost 30. juna ove godine iznosila je 3,9 odsto, što je najviše od oktobra 2008. godine, tokom velike svijetske finansijske krize. Na dan 31. decembra 2022. godine, kada su posljednji put usklađene rate kredita vezanih za 6M euribor, njegova vrijednost iznosila je 2,693 posto. Ako je suditi prema izjavama predsjednice ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde), dužnici ne bi trebalo da računaju na predah u narednom periodu, s obzirom na to da je, kako je poručila na samitu u portugalskom gradu Sintri, „inflacija u evrozoni ušla u novu fazu koja bi mogla da se oduži neko vrijeme“. Lagard je zato poručila da će ECB morati da zadrži svoju strogu monetarnu politiku povećanja kamatnih stopa i da je malo vjerovatno da će u bliskoj budućnosti moći sa punim povjerenjem da izjavi da su dostignute maksimalne kamatne stope, prenio je Reuters. Na pitanje do kada će centralne banke podizati kamate odgovorila je Danica Popović, profesorica Ekonomskog fakulteta u Beogradu u penziji – a tada je objasnila da će kamate rasti „dok se temperatura tela ne svede na normalu“. „Odštampano je više novca nego što je dozvoljavala stopa privrednog rasta. Kada su privredni rast i štampanje novca u ravnoteži nema inflacije. Sada centralne banke pokušavaju da ispumpaju višak novca iz sistema tako što ga poskupljuju. Ta operacija je bolna jer se na taj način obaraju privredni rast i zaposlenost i umanjuje se kvalitet života – recimo, svima se realno smanjuju plate i pada životni standard, smanjuje se profitabilnost investicija, ali to je jedini način da se zemlja vrati u ravnotežu„, istakla je Popović. (biznis.rs/Milica Rilak)
Jedan od najvećih svjetskih proizvođača autodijalova dolazi u BiH / Posao za 700 novih radnika
dddddd
Nova usluga kompanije M:tel / „Račun na mejl“
Da li ste znali da sve račune za m:tel usluge možete dobijati putem elektronske pošte? Korišćenjem usluge „Račun na mejl“ doprinosite očuvanju životne sredine, a mi vam do kraja avgusta ove godine poklanjamo i kôd sa 5 GB mobilnog interneta u trajanju od 30 dana, koji možete iskoristiti na bilo kojem mobilnom broju iz m:tel mreže ili ga pokloniti dragim osobama. Elektronski računi štede vrijeme i pravi je trenutak da ih i vi koristite. Aktivacija usluge „Račun na mail“ je veoma jednostavna jer to možete učiniti putem portala Moj m:tel na linku Moj račun ili putem istoimene aplikacije na svom pametnom telefonu. Moj m:tel aplikacija će vam dati brzi uvid u vaše m:tel usluge, ponuditi nove i dati stanje vašeg računa, zato je besplatno preuzmite na Google Play Store-u, App Store-u ili Huawei AppGallery ili je koristite na adresi moj.mtel.ba. Više informacija o usluzi „Račun na mail“ kao i o drugim m:tel uslugama saznajte besplatnim pozivom na broj 0800 50 000.
Rast broja internet priključaka u BiH i pad aktivnih fiksnih telefonskih linija
Ukupan broj internet priključaka putem fiksne mreže u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu ove godine iznosio je 876.845 i bilježi rast od 8,1 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Broj priključaka FTTx (optička vlakna komunikacijske mreže) u tom periodu zabilježio je popriličan rast od gotovo 53 posto. Ukupan broj aktivnih fiksnih telefonskih linija dominantnih operatora u prvom kvartalu iznosio je 499.575, što je pad od sedam posto u odnosu na prvi kvartal lani, objavila je Agencija za statistiku BiH. Ukupni odlazni saobraćaj fiksne telefonske mreže u prvom kvartalu iznosio je 263.027.641 minuta, što pokazuje pad od 19,7 posto. U prvom kvartalu bilo je 3.589.802 korisnika mobilne mreže, što je pad od 0,1 posto u odnosu na prvi kvartal lani. Ukupni odlazni saobraćaj mobilne mreže u prvom kvartalu iznosio je 606.490.054 minuta i zabilježen je pad od 4,5 posto. Broj poslanih SMS poruka u prvom kvartalu ove godine manji je za 7,3 posto, a broj poslanih MMS poruka 4,9 posto u odnosu na prvi kvartal lani.
Cijene nafte pale zbog straha od slabije potražnje
Cijene nafte pale su u ponedjeljak zbog zabrinutosti oko usporavanja globalne ekonomije i mogućih daljih povećanja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi. Terminski ugovori na naftu Brent su pali 0,4 posto, ili 27 centi, na 75,14 dolara po barelu nakon što su u petak porasli za 0,8 posto. Američka nafta West Texas Intermediate koštala je na 70,36 dolara po barelu, što je pad od 0,4 posto ili 28 centi, nakon što je na prethodnom trgovanju porasla 1,1 posto. Istraživanja su pokazala da je rast industrijske aktivnosti u Kini, najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte, također usporen u junu zbog loših tržišnih uslova. Ipak, neki analitičari očekuju da će se zalihe smanjiti i povisiti cijene nakon što je Saudijska Arabija obećala smanjiti proizvodnju za dodatnih milion barela dnevno u julu, dok SAD postepeno popunjavaju svoje strateške rezerve, javlja Reuters.
LinkedIn mijenja algoritam – znanje počinje da se cijeni
Želite postati popularni i odlučili ste dijeliti svoje sadržaje na LinkedInu? Ipak ćete se morati potruditi malo više. U posljednjih nekoliko mjeseci LinkedIn je napravio nekoliko ažuriranja kako i na koji način će njihov feed i objave funkcionisati. Kao rezultat toga, neki sadržaji su nagrađeni i “pogurani” na sami vrh, neki sada imaju manji doseg, a vjerovatno ćete vidjeti mnogo manje selfija i fotografija koje nemaju veliki značaj. Fokus novog algoritma sada je stavljen na kvalitet i relevantnost objava, umjesto na viralnosti. Dvije velike promjene na LinkedInu Ako objavljujete na LinkedInu, sada je veća vjerovatnoća da će vaši pratioci vidjeti vaše objave Zašto je to tako? „Ljudi kažu da im je najvrjednije kada je sadržaj zasnovan na znanju i savjetima“, navodi Alice Xiong, direktorica LinkedIn produkt menadžmenta „i smatraju da je najvjredniji kada je sadržaj od ljudi koje poznaju i do kojih im je stalo“. U ovom slučaju, pratitelji sada postaju bitniji od konekcija. Objave koje dijele znanja i savjete sada imaju prioritet na cijeloj platformi LinkedInov sistem sada procjenjuje da li objava sadrži znanje i savjet, a zatim ih prikazuje drugim korisnicima za koje je vjerovatno da će informacije biti relevantne i korisne. Kako LinkedIn prepoznaje edukativni sadržaj?
Kako razbuditi kreativnost kada je najpotrebnija?
Kreativnost je jedna od najvrijednijih ljudskih karakteristika koja ima dubok i sveobuhvatan utjecaj na aspekte našeg života. To nije ono znanje i vještina koje se uči u školama, na predavanjima ili kursevima. Ona nas potiče da razmišljamo izvan okvira, donosimo inovativna rješenja i izražavamo se na nama jedinstvene načine. Bez kreativnosti, naše mogućnosti i potencijal često ostaju ograničeni. Joseph Grenny, autor New York Times bestsellera Crucial Conversations, u svom članku “How to Be Creative on Demand”, ističe se važnost kreativnosti u poslovnom okruženju i nudi nekoliko strategija za poticanje kreativnosti u trenucima kada je ona najpotrebnija. Autor članka naglašava da kreativnost nije rezervisana samo za odabrane pojedince ili umjetnike, već da je svako sposoban razviti i primijeniti kreativnost u svakodnevnom poslovanju. Evo nekoliko ključnih ideja iz članka: Stvaranje prostora kreativnosti: Važno je stvoriti okruženje koje potiče kreativno razmišljanje. To može uključivati slobodno vrijeme za istraživanje, prostor za promišljanje ili čak fizičke promjene u radnom okruženju kako bi se potaknula kreativnost. Postavljanje jasnih ciljeva: Definiranje jasnih ciljeva pomaže usmjeriti kreativnost u željenom smjeru. Postavljanje izazova ili postavljanje pitanja koja potiču razmišljanje može pomoći u aktiviranju kreativnih procesa. Korištenje “outsourcing” metode: Ponekad je korisno tražiti inspiraciju izvan uobičajenog okruženja. Saradnja s drugima, traženje povratnih informacija ili inspiracija iz drugih izvora mogu pružiti nove ideje i bolje perspektive. Stvaranje prototipa: Stvaranje prototipa ili modela ideje može pomoći u vizualizaciji i testiranju samog koncepta. Ovakav način prakse omogućava testiranje različitih opcija i poboljšanje kreativnih rješenja. Testiranje vlastitih uvjerenja: Ponekad je potrebno preispitati vlastita uvjerenja i ustaljene načine razmišljanja. Postavljanje pitanja poput “šta ako?” ili promjena perspektive može otvoriti nove mogućnosti za kreativno razmišljanje.
Rast obnovljivih izvora energije nije umanjio dominaciju fosilnih goriva u 2022. godini, navodi se u izvještaju
Prošlu godinu obilježila su previranja na energetskim tržištima nakon ruske invazije na Ukrajinu, koja je pomogla da se cijene gasa i uglja povećaju na rekordne nivoe u Evropi i Aziji, pokazao je Izvještaj o globalnoj energetici. “Uprkos porastu upotrebe solarne energije i energije vjetra, ukupne globalne emisije stakleničkih plinova, ponovo su porasle”, rekla je predsjednica energetskog Instituta sa sjedištem u Velikoj Britaniji, Juliet Davenport. Proizvodi od nafte, plina i uglja zadržali su uvjerljivo vodeće mjesto u pokrivanju potražnje za energijom, s 82% udjela u snadbijevanju, kao i u 2021., uprkos dosad najvećem povećanju kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, za ukupnih 266 gigavata. Prema izvještaju, obnovljivi izvori energije činili su 7,5% globalne potrošnje energije, oko 1% više nego prethodne godine, dok je udio fosilnih goriva u globalnoj potrošnji ostao na 82%. Proizvodnja električne energije porasla je za 2,3%, što je usporavanje u odnosu na prethodnu godinu. Pored tog, energija vjetra i sunca porasla je na rekordnih 12% proizvodnje, ponovo nadmašivši nuklearnu, koja je pala za 4,4%, i zadovoljila 84% rasta neto potražnje za električnom energijom. Udio uglja u proizvodnji električne energije ostao je dominantan na oko 35,4%. Kada je riječ o prirodnom gasu, proizvodnja ukapljenog prirodnog gasa (LNG) porasla je za 5% na 542 milijarde kubnih metara (bcm), sličnim tempom kao i prethodne godine, a najveći rast dolazi iz Sjeverne Amerike i azijsko-pacifičke regije. Potrošnja energije porasla je posvuda osim u Europi, pokazalo je izvješće.