Nvidijina tržišna kapitalizacija dosegla 1,7 biliona dolara, dvostruko više od bitcoina
Marx.ba Nedavni procvat umjetne inteligencije i pompa oko nove industrije bili su ogroman dobitak za proizvođača čipova Nvidiju i njegove dioničare. Toliko da je tržišna kapitalizacija kompanije sada više nego dvostruko veća od bitcoina. Američki poluvodički div Nvidia jedan je od najvećih dobitnika porasta interesa za sve što je povezano s industrijom umjetne inteligencije (AI). Makroekonomski časopis Kobeissi Letter primijetio je da je Nvidia imala tržišnu kapitalizaciju od oko 950 milijardi dolara na kraju oktobra. Od tada je porasla za 79 posto i upravo dosegla najveću tržišnu kapitalizaciju od 1,7 biliona dolara. – Drugim riječima, Nvidia je dodala 750 milijardi dolara tržišne kapitalizacije u 70 dana trgovanja, piše u Kobeissi Letteru. To iznosi prosječno 10,7 milijardi dolara dnevno tokom 70 dana trgovanja zaredom, dodaje se. To je ekvivalent dodavanju ukupne tržišne kapitalizacije kriptovalute tron svakog dana u tom razdoblju. Nvidijina tržišna kapitalizacija više je od šest puta veća od ethereuma i više nego dvostruko od bitcoina. Nvidia je manje od tri posto udaljena od toga da pređe Amazon kao peta najveća javna kompanija na svijetu. Prije samo dvije godine, Nvidia je jedva bila među 20 najvećih javnih kompanija na svijetu, primijetio je Kobeissi. – Sada kontroliraju 70-90 posto globalnog tržišta AI čipova. AI je Nvidiju učinio jednom od najvećih kompanija svih vremena, dodaje se. Nadalje, cijene dionica kompanije premašile su 700 dolara u after-market trgovanju 5. februara. Cijena dionice Nvidije porasla je 6,2 posto od početka trgovanja ove sedmice. Nvidijina linija moćnih čipova sastavni je dio planova proširenja divova računarstva u oblaku kao što su Microsoft i Alphabet uz Metu i Amazon. Štaviše, kompanija je spremna dodati još jedan moćni čip, sljedeću generaciju B100 Blackwell, svojoj liniji usmjerenoj na AI kasnije ove godine. Analitičar Goldman Sachsa Toshiya Hari ciljao je na cijenu dionice od 800 dolara, navodeći kontinuirani rast. – Više ne pretpostavljamo pad prihoda podatkovnih centara ove godine i umjesto toga modeliramo dosljedan rast kroz prvu polovicu sljedeće godine potaknut stalnim trošenjem velikih pružatelja usluga u oblaku na generativnu AI infrastrukturu, piše u bilješci. Dodao je da će Nvidia ostati zlatni standard industrije u doglednoj budućnosti, s obzirom na rast AI inovacija.
U protekloj godini u FBiH ostvareno 2,5 miliona noćenja
Marx.ba Federalni Instittut za statistiku odgovorio je na zastupničko pitanje Admira Čavalića o stanju turizma u Federaciji BiH u kojem je navedeno da je u 2023. godini bilo oko 2,5 miliona noćenja, a od toga u Kantonu Sarajevu 1.432.133 noćenja. Prema podacima, nakon Kantona Sarajevo najveći broj noćenja je imao Hercegovačko-neretvanski kanton 537.885, a na trećem mjestu je Zeničko-dobojski kanton sa 162.774 noćenja. Još samo tri kantona su imala više od 100.000 noćenja i to Zeničko-dobojski 162.774 noćenja, Srednjobosanski 114.435 noćenja i Tuzlanski kanton 102.514 noćenja. U Kantonu 10 bilo je 23.965 noćenja, Zapadnohercegovačkom 17.611 noćenja, Posavski 10.385 noćenja i Bosansko-podrinjski 7.740 noćenja. Čavalić je istakao da su podaci dosta interesantniji kada se kompariraju gradovi/opštine. Tako Olovo (99.684) ima veći broj evidentiranih turističkih noćenja od Zenice (34.361), Tuzle (71.022), ali i Bihaća (79.581). Ilidža svakako dominira sa 605.544 noćenja – više od Hercegovačko-neretvanskog kantona. Jedini bosanskohercegovački grad na moru, Neum je imao 290.299 noćenja, a Mostar je imao 130.670 noćenja, a veliki broj noćenja je imao i Čitluk 88.319. Što se tiče Kantona Sarajevo u Centru je zabilježeno 291.717 noćenja, Ilidži 605.544 noćenja, Starom Gradu 268.800 noćenja, a Novom Gradu 99.563 noćenja Statistika pokazuje i porast broja noćenja. U 2021. godini, kada su još uvijek bile aktivne mjere protiv koronavirusa bilo je 1.496.230 noćenja i to 571.570 domaćih turista, 924.600 noćenja stranih turista. U 2022. godini bilo je 2.162.713 noćenja, 1.503.004 noćenja stranih turista i 659.709 noćenja domaćih turista. U 2023. godini, strani turisti su ostvarili 1.846.367 noćenja, a domaći 668.572 noćenja.
Svjetske berze: Dolar ojačao, cijene nafte blago porasle
Marx.ba Na većini azijskih berzi cijene su dionica danas pale, kao i na Wall Streetu dan prije, dok su kineski berzanski indeksi snažno porasli nakon što su jučer skliznuli na najniže nivoe u pet godina. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,8 posto, nadoknadivši jučerašnji pad od 0,7 posto. Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji skliznule između 0,5 i 0,8 posto. U Hong Kongu i Šangaju skočile su više od 3 posto. Nakon što su jučer indeksi na kineskim berzama skliznuli na nove najniže nivoe u pet godina, jutros su na tržište ušli državni investicijski fondovi, a regulatori su poručili da će institucionalnim investitorima omogućiti veće ulaganje u dionice i uvesti poticajne mjere da bi kompanije mogle više otkupljivati svoje dionice na tržištu. Ostaje za vidjeti koliko dugo će to podržavati tržišta, koja su pod pritiskom zbog sporog rasta kineskoe ekonomije i strahovanja od produbljivanja krize na nekretninskom tržištu. Na ostalim su berzama u regiji cijene dionica pale, među ostalim, zbog neočekivane poruke australske centralne banke da proces povećanja kamata možda još nije završen. Na današnjoj su sjednici čelnici australske centralne banke ostavili kamate nepromijenjene, kao što se i očekivalo, no poručili su da zbog visoke inflacije nije isključeno da će kamate trebati dodatno povećati. Zbog toga većina burzi prati jučerašnji pad Wall Streeta. Dow Jones oslabio je 0,71 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,32, a Nasdaq indeks 0,20 posto. A na valutnim se tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta kreće nedaleko najviših nivoa u više od dva mjeseca. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104,38 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,18 bodova. Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti stabilno kreće oko 148,60 jena, kao i jučer u ovo doba. No, američka je valuta ojačala u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0750 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0775 dolara. Cijene su nafte, pak, blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,22 posto, na 78,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,21 posto, na 72,95 dolara.
Pojačane rezervacije: Evropske avio-kompanije očekuju rekordan broj putnika na ljeto
Marx.ba Evropske avio-kompanije pripremaju se za rekordan broj putnika tokom predstojećeg ljeta, jer je velika potražnja za rezervacijama unaprijed, uprkos ekonomskim nedaćama i visokim cijenama karata. Najnoviji rezultati u tri velike evropske niskobudžetne kompanije Rayanair, Easyjet i Wizz Air, pokazuju na rane znakove jake ljetnje potražnje, kao i na povećanje cijena karata, prenosi Financial Times. Indikacije da potrošači daju prioritet putovanjima podstakli su avio-kompanije da povećaju broj letova tokom ljeta. Procjenjuje se da će evropski avio prevoznici imati na raspolaganju 817,5 miliona sjedišta u periodu od aprila do oktobra, što je najveći zabilježen broj. – Potražnja je i dalje veoma jaka širom svijeta, naveo je izvršni direktor kompanije Wizz Air Jozef Varadi. Easyjet je potvrdio da su cijene znatno više od prošlogodišnjih, kao i da je tokom najprometnijih perioda rezervacija od početka ove godine, punio dva aviona za minut. Očekuje se da će prilagođeni operativni prrofit za šest najvećih evropskih avio-kompanija dostići 10,5 milijardi eura u 2024. godini, prema procjenama softverske kompanije FactSet, u odnosu na 9,2 milijarde eura prošle godine. Januar je jedan od najprometnijih perioda rezervisanja za odmor, koji pruža uvid u trgovanje do kraja godine. Prema podacima koje je EU objavila u oktobru, cijene avionskih karata u Evropi bile su između 20 i 30 posto više tokom ljeta 2023. godine u poređenju sa cijenama iz 2019. godine.
Direktori finansija u regionu snažno vjeruju u digitalizaciju poslovanja
Marx.ba Iako optimizam direktora finansija u vezi sa ekonomskim kretanjem opada zbog izazovnih vremena koja su pred njima, trećina ispitanika vjeruje da će ekonomski razvoj i dalje biti pozitivan tokom 2024. godine, dok nešto manji procenat predviđa da će kompanije u kojima rade ostati na pozitivnom razvojnom putu. Međutim, 15 posto CFO-ova prije svega očekuje oporavak od poteškoća kakve su rat u Ukrajini i inflacija, koje su utjecale na poslovanje tokom 2022. i 2023. godine, dok 18 posto njih smatra da će se poslovanje zadržati na niskom nivou i tokom ove godine. Prema istom istraživanju, na povoljnu poslovnu klimu tokom 2024. više nego ranije utjecat će pravilno korištenje podataka i cyber bezbjednost. Čak do 86 posto finansijskih direktora ističe važnost pravovremenog ulaganja u poslovne modele koji omogućavaju adekvatnu analizu i upotrebu podataka, kao i investicije u zaštitu od cyber prijetnji, kako bi se ubrzalo postizanje ciljeva i povećala zarada. Dodatno, više od 92 odsto direktora finansija koji su učestvovali u istraživanju naveli su da je proces digitalizacije poslovanja jedan od ključnih razvojnih ciljeva u oblasti finansija. Transformacija u kompaniju orijentisanu ka podacima i investicije u prekvalifikaciju postojećeg kadra, također su visoko rangirane. – Dok se prilagođavaju složenom poslovnom okruženju, CFO-ovi pomjeraju fokus ka razvoju zaposlenih, stvaranju novih vrijednosti i ovladavanju neophodnim kompetencijama za dalji napredak poslovanja. Među strateškim ciljevima su i harmonizacija, standardizacija i optimizacija finansijskih procesa, integracija podataka u operacije i različite data platforme, kao i značajno povećanje investicija u digitalizaciju svih sektora, objašnjava Marija Boldor iz konsultantske kuće Horvath. CFO-ovi se suočavaju i sa izazovom premošćavanja jaza između ubrzavanja digitalizacije i upotrebe podataka zbog neophodnih procesa prilagođavanja, korištenja novih alata i učenja dodatnih vještina. Glavne prepreke i dalje su funkcionalna ograničenja, kao i nedostatak upravljanja i otpor ka promjenama. – Važno je istaći da je više od tri četvrtine CFO-ova spremno da izdvoji značajne resurse za digitalizaciju, a prema istraživanju, prosječan godišnji budžet za transformaciju u kompaniju orijentisanu ka podacima iznosi 23 posto. Iz ovoga je jasno da direktori finansija prepoznaju vrijednost podataka u naprednom planiranju, proaktivnom prognoziranju i usavršenom donošenju odluka radi poboljšanja ukupnog poslovnog performansa, zaključuje Boldor. Očekuje se da će iskorištavanje podataka povećati profit putem novih izvora prihoda i smanjenja troškova, a predviđeni rast prihoda kroz Data monetizaciju premašuje 12, dok je moguće smanjenje troškova na oko 11 posto. Jedan od glavnih zaključaka Horvathovog istraživanja jeste da je kultura podataka temelj za uspješnu digitalnu transformaciju, ali lideri moraju da počnu da „sade sjeme promjene“ na vrijeme. Najvažnije prepreke u izgradnji povoljne kulture podataka su kvalitet samih podataka i razvoj infrastrukture, pri čemu su projekti, komunikacija unutar tima i poslovni alati u fokusu mjera za prelazak na slijedeći nivo. Zato, CFO-ovi vide ogroman potencijal u tranziciji na putu kompanije orijentisane ka podacima, ali su svjesni da je dug put do toga još uvijek pred njima.
Šef FED-a: Dolazi vrijeme za smanjenje kamatnih stopa, “budite strpljivi”
Marx.ba Predsjednik Američke centralne banke (FED), Jerome Powel, rekao je da “dolazi vrijeme za smanjenje kamatnih stopa”, ali je zamolio Amerikance za malo više strpljenja dok se Banka bori s inflacijom. – Američka ekonomija je jaka i centralna banka će, vjerovatno, kasnije ove godine sniziti kamatne stope – izjavio je Powel dodavši da, ipak, “nije vjerovatno” da će se to dogoditi ovog marta, kao što je Vall Street nekada očekivao, prenosi CNN. Podsjećamo, FED je u srijedu prošle sedmice saopštio da je zadržao kamatne stope u rasponu od 5,25 do 5,5 posto. – Naše samopouzdanje raste. Samo želimo malo više samopouzdanja prije nego što preduzmemo taj veoma važan korak i počnemo da smanjujemo kamatne stope, istakao je Pauel u emisiji koja se jučer emitovala na kanalu CBS. Finansijska tržišta smatraju da “vjerovatnoća da FED snizi kamatne stope u martu iznosi 20 oposto, a vjerovatnoća da se to desi u maju iznosi 71,3 posto”. FED će, inače, slijedeću odluku o kamatnim stopama donijeti za sedam sedmica.
Održan sastanak o priključenju BiH u Jedinstveno područje plaćanja u eurima
Marx.ba Prije nekoliko dana, u prostorijama Centralne banke Bosne i Hercegovine, održan je sastanak o priključenju Bosne i Hercegovine u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA). Prisustvovali su predstavnici iz CBBiH, Ministarstva finansija Republike Srpske, Federalnog ministarstva finansija, Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Agencije za bankarstvo Republike Srpske, Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, Evropske komsiije, Svjetske banke i USAID-a. Guvernerka CBBiH dr. Jasmina Selimović naglasila je prednosti koje donosi SEPA za privredu i građane BiH, te potrebu za jačanjem međuinstitucionalne saradnje i usklađivanjem sa EU regulativama. Naglašeno je i nastojanje CBBiH u praćenju trendova, modernizaciji i primjeni najboljih praksi u oblasti platnih sistema, što će direktno uticati na efikasno zadovoljavanje potreba privrede i građana u procesu plaćanja.
Cijene nafte prošle sedmice potonule više od 7 posto, potražnja se ne povećava
Marx.ba Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice oštro pale jer se očekuje daljnje usporavanje rasta svjetske ekonomije, s obzirom da centralne banke neće žuriti sa smanjenjem kamata. Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice potonula 7,4 posto, na 77,33 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,3 posto, na 72,28 dolara. Nakon što su sedam dana prije cijene skočile više od 6 posto, prošle sedmice su izgubile sve te dobitke. Posljedica je to splasnulih nada da će centralne banke zapadnih zemalja uskoro početi smanjivati kamatne stope, što bi podržalo rast ekonomije. Na sjednici prošle sedmice čelnici američke središnje banke ostavili su, kao što se očekivalo, kamatne stope nepromijenjene u rasponu od 5,25 do 5,50 posto. No, u saopćenju su naveli da ne očekuju smanjenje kamata dok ne budu čvrsto uvjereni da se inflacija stabilno spušta prema ciljanom nivou od 2 posto. Zbog toga su sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamate već u martu. Čini se i da će kamate ostati povišene duži period nego što se očekivalo, s obzirom na najnovije podatke koji pokazuju da je američko tržište rada i dalje snažno. To, naime, znači da će potrošnja, a time i pritisci na inflaciju i dalje biti pojačani. I funkcioneri Evropske centralne banke poručuju da neće žuriti sa snižavanjem kamatnih stopa jer je inflacija u eurozoni i dalje iznad ciljanih nivoa. Zbog toga se očekuje daljnje usporavanje rasta američke i ekonomije eurozone, pa je teško za očekivati jačanje potražnje za naftom. Tim više što se usporava i rast kineske ekonomije, najvećeg svjetskog uvoznika nafte. Prošle sedmice je Međunarodni monetarni fond objavio procjenu da će se rast kineske ekonomije u ovoj godini usporiti na 4,6 posto, s lanjskih 5 posto. Sukobi na Bliskom istoku prošle sedmice nisu osjetnije utjecali na cijene nafte jer nije došlo do dodatnih poremećaja u opskrbi “crnim zlatom”.
Koji je evropski aerodrom imao najviše putnika u 2023. godini.
Marx.ba Evropa je u 2023. godini imala 94,6% putnika iz 2019. godine, piše Zamaaero. – Ovo pokazuje koliko je naša regija iznad prosjeka Evrope, objavili su. Najbolje rezultate su imali Poljska (112,2%), Grčka (112,1%) i Island (106,9%). A najlošije rezultate su ostvarili Finska (70,4%), Slovenija (73,8%) i Njemačka (77,6%). Evropa je u prošloj godini ostvarila 2,3 milijardi putnika. Najviše putnika u 2023. su imali London (79,2 miliona putnika), drugi je Istanbul (76,0 miliona), treći je Paris CDG (67,4 miliona), četvrti je Amsterdam (61,9 miliona), a peti Madrid (60,2 miliona putnika). Nevjerovatno za mnoge, obzirom na značaj tog aerodroma, ali Frankuft je tek šesti na listi sa 59,4 miliona putnika. Inače, IATA je objavila da je zračni promet u svijetu dostigao 94,1% u 2023. u usporedbi sa 2019. godinom. U zadnjem kvartalu 2023. brojka se popela na 98,2%.
Otvorene nominacije za izbor najboljih preduzetnica Zapadnog Balkana za 2023. godinu
Marx.ba Savjet za regionalnu saradnju (RCC) je objavio da je počela nominacija za izbor Žene preduzetnice sa Zapadnog Balkana za 2023. godinu – godišnje priznanje koje RCC dodjeljuje treći put. Nominacije se primaju do 26. februara. Prema objavljenom, pozivaju se pojedinci, predstavnici institucija javnog i privatnog sektora, organizacija i svi drugi zainteresovani da nominuju preduzetnicu godine u barem jednoj od slijedećih šest kategorija. Prva kategorija je Žena ekološka preduzetnica (iz sektora proizvoda ili i usluga kojima se umanjuje ekološka šteta, upotrebljavaju čišće tehnologije i program edukacije za „zelena“ radna mjesta). Druga kategorija je Žena preduzetnica u umjetnosti (iz sektora umjetnosti, kulture, dizajna, mode, životnog stila i zanata). Treća kategorija je Žena preduzetnica u IKT sektoru (iz sektora informacionih i komunikacionih tehnologija i inovativnih rješenja). Četvrta kategija je Mlada žena preduzetnica (za žene preduzetnice do 35 godina starosti iz raznih sektora). Peta je Žena preduzetnica u turizmu, a šesta kategorija je nova: Žena preduzetnica zvijezda društvenih medija (koja je pokrenula, odnosno razvila posao korišteći moć društvenih mreža). Može se nominovati svaka građanka aktivna u privredi Zapadnog Balkana i vlasnica poslovnog subjekta registrovanog pre 31. januara 2023. godine. Poslije odabira pobjednice će biti pozvane da učestvuju na svečanom uručenju priznanja. Sve pobjednice će moći da učestvuju i daju svoj doprinos Regionalnoj mreži žena u preduzetništvu (RNWE), dobiju publicitet i imaju priliku za učešće na skupovima koje organizuje RCC. Inicijativa za Žene preduzetnice godine sa Zapadnog Balkana je pokrenuta 2022. godine da bi se odalo priznanje ženama koje su osnovale i razvile sopstveni posao i doprinijele novim i održivim radnim mjestima. Dodjela ovog priznanja je deo aktivnosti u okviru Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište 2021-2024. i Programa za ekonomsko osnaživanje žena RCC-a, a finansira je Evropska unija.