Eko-inovacija: da li ste čuli za Googleove eco-friendly rute ?
Transport čini oko jedne petine globalnih emisija ugljendioksida (CO2) širom svijeta, a putovanja cestom čine tri četvrtine istog. U današnjem vremenu, u kojem je putovanje i upotreba različitih prijevoznih sredstava primarna potreba, važno je imati svijest o utjecaju koji naša putovanja imaju na okoliš. Srećom, tehnologija nam pruža alate koji nam omogućavaju da donesemo ekološki osviještene odluke. Jedan od takvih alata je i verzija Google Maps-a, koji ne samo da nam pomaže lakše doći od lokacije do lokacije, već nam također pruža mogućnost odabira ekološki prihvatljivih ruta. Tehnološki gigant u vlasništvu Alphabet Inc. implementirao je poboljšanja na Google mapama zasnovana na umjetnoj inteligenciji u borbi protiv klimatskih promjena. Ovaj unaprijeđeni Google Maps izračunava uštedu goriva koristeći uvide iz Nacionalne laboratorije za obnovljivu energiju američkog Ministarstva energetike i podatke evropske Agencije za okoliš. Kako Google Maps odabire ekološki prihvatljive rute? Algoritmi platforme analiziraju različite faktore kako bi odredili najbolji put. Ovi faktori uključuju dužinu putovanja, prometne uvjete, brzinu kretanja vozila i emisije stakleničkih plinova. Na temelju tih informacija, Google Maps generira nekoliko opcija ruta i rangira ih prema ekološkoj održivosti. Kada korisnik odabere ekološki prihvatljivu rutu, Google Maps pruža informacije o procijenjenom smanjenju emisije stakleničkih plinova u poređenju sa drugim rutama. Ovo pruža korisnicima svijest o njihovom utjecaju na okoliš tokom cijelog putovanja. Osim toga, Google Maps također nudi detaljne informacije o javnom prijevozu, kao što su vozovi, autobusi i tramvaji, kako bi korisnici mogli razmotriti alternativni prijevoz i doprinijeti smanjenju prometa i gužvi na cestama. Pri odabiru ove verzije, potrebno je upisati i vlastiti tip motora jer bi se najefikasniji prijedlog rute mogao razlikovati ovisno o tipu motora. Na primjer, prednost relativne uštede goriva dizel vozila općenito je najveća u vožnji autoputem dok hibridna i električna vozila imaju tendenciju da obezbjeđuju progresivno veću efikasnost u gradskoj vožnji. Ova opcija dostupna je širom Europe uključujući Francusku, Irsku, Njemačku, Veliku Britaniju, Španiju i Poljsku, ali nažalost još ne i u BiH.
Analiza: šta to umjetna inteligencija čini poslovnom sektoru?
Prilagodba na nove tehnologije zahtijeva vrijeme, obrazovanje i usvajanje novih vještina. Prema posljednjim istraživanjima Reutersa, brzo usvajanje i rapidna upotreba umjetne inteligencije (eng. Artificial Intelligence) potaknula je i razbudila tržište, ali nakon početnog oduševljenja, investitori i poslovni sektor se sve više suočavaju sa mogućim rizicima, uključujući potrebu da budu izrazito selektivni prilikom odabira dionica i ponude. Velik dijapazon djelatnosti, od IT industrije i marketing agencija do obrazovnih institucija, trenutno su pod mikroskopom odgovornih menadžera kako bi se procijenio potencijalni utjecaj UI (eng. AI – Artifical Intelligence) na poslovanje. Mišljenja stručnjaka o trenutno sve većoj automatizaciji tržišta se razlikuju. Dok neki tvrde da će tehnološki napredak donijeti veći prihod i potencijal za nove ideje i inovacije, drugi pak upozoravaju na mogućnost gubitka do tad aktuelnih tradicionalnih poslova zbog zamjene ljudske snage algoritmima. Važno je napomenuti da se promjene na tržištu neće dogoditi odmah. Prilagodba na nove tehnologije zahtijeva vrijeme, obrazovanje i usvajanje novih vještina. Zaposlenici će morati uložiti velike napore u unaprjeđenju vještina koje se ne mogu tako lako zamijeniti strojevima, kao što su kreativnost, inovativnost, ljudska interakcija i emocionalna inteligencija. Automatizacija procesa i preventivne mjere Jedna od najvažniji prednosti UI u poslovnom svijetu je automatizacija procesa. Rutinski zadaci koji su ranije zahtijevali ljudsku intervenciju sada se mogu automatizovati pomoći algoritama kako bi se smanjili troškovi i utrošeno vrijeme, a povećala učinkovitost. S tim u vezi, na ovaj način se teži i minimalizaciji ljudskih grešaka i predviđanju kvarova. Umjetna inteligencija omogućava praćenje i analizu velikih količina podataka te na temelju njih može predvidjeti kvarove i probleme prije nego se oni dogode. Time se osigurava kompanijama preventivno poduzimanje mjera i praćenje kontinuiteta poslovanja. Personalizacija i poboljšano korisničko iskustvo Umjetna inteligencija omogućava brzu personalizaciju usluga i proizvoda na temelju individualnih potreba i preferencija korisnika. Napredni sistemi prepoznaju obrasce ponašanja korisnika i u vezi s tim pružaju prilagođene preporuke i ponude. To ne samo da poboljšava korisničko iskustvo već i povećava angažman korisnika uz manje troškove nego je to bilo ranije. “Umjetna inteligencija nije uvijek dobra” Gilles Guibout, šef europskih dionica u AXA Investment Managers u Parizu, navodi da bi u nekim slučajevima kompanija koje se služe umjetnom inteligencijom, klijenti zahtijevali smanjenje cijena usluga. Kao primjer tome navodi IT usluge : “ako za kodiranje više nije potrebno mnogo ljudi jer je velik dio procesa zamijenila umjetna inteligencija, klijent će tražiti niže cijene za tražene usluge”, rekao je Guibout. Također, umjetna inteligencija može izazvati ozbiljna etička pitanja. Na primjer, velika količina podataka koju UI koristi može ugroziti privatnost ukoliko se ne primjenjuju adekvatne sigurnosne mjere. Sistemi UI mogu biti podložni hakerskim napadima što može dovesti do velikih zloupotreba, krađe podataka ili prekida usluga. Ovisnost o ovoj vrsti tehnlogije još je jedan znak za uzbunu. Preveliko oslanjanje na UI, može smanjiti sposobnost ljudi da samostalno obavljaju određene zadatke ili donose odluke. Ovisnost o UI može rezultirati gubitkom vještina ili sposobnosti koje su ključne u tradicionalnim poslovima. Umjetna inteligencija će bez sumnje nastaviti svoj put napretka, ali do kojih mjera, ostaje da vidimo.
Indonezija planira povećati upotrebu biodizela u narednih nekoliko godina
U posljednjem desetljeću, Svijet se suočio sa sve većom potrebom za alternativnim izvorima energije koji bi zamijenili upotrebu fosilnih goriva i smanjili emisiju stakleničkih plinova. U tom kontekstu, Indonezija se ističe kao jedna od zemalja koja teži ka povećanoj upotrebi biodizela kao održive opcije pri transportu i industriji. Ovakva strategija čiji je osnovni cilj očuvanje okoliša i smanjenje ovisnosti o uvozu nafte te poticaj privrednog razvoja ove zemlje aktivna je još od 2006. godine od kada se smijenilo nekoliko planova. Najveći svjetski proizvođač palminog ulja podigao je obavezno miješanje biodizela sa naftnim dizelom sa 30% na 35% u februaru, međutim mjera B35 nije u potpunosti implementirana jer su postojali problemi s nekim objektima za miješanje koje je bilo potrebno nadograditi. Ministarstvo energetike Indonezije se zalaže da B35 bude u potpunosti implementiran do 1. augusta ove godine. Indonezija već uveliko planira da poveća svoju upotrebu ove vrste goriva na 40% već u narednih nekoliko godina, ali će za sada ostati na 35%, naveo je ministar energetike ove zemlje, dok svi potrebni zahtjevi ne budu ispunjeni. Međutim, prema vodećim zvaničnicima i analitičarima industrije indonezijska politika biodizela i vjerovatna pojava vremenskog obrasca El Nino mogli bi dodatno opteretiti globalne zalihe najčešće korištenog jestivog ulja te podići cijene palminog ulja ove godine. Š.M
Ignoriranje cyber opasnosti može ozbiljno ugroziti poslovanje svake tvrtke
Postoje načini kojima se bez pretjeranih troškova i napora može podići razina kibernetičke sigurnosti. Zahvaljujući ubrzanoj digitalnoj transformaciji otvorila su se vrata velikom broju novih digitalnih usluga, a u mnogim tvrtkama promijenio se i način rada pa sada mnogi zaposlenici rade od kuće ili u hibridnom načinu rada. U oba slučaja, proširio se broj potencijalnih točaka u kojima bi se mogla iskoristiti nedovoljna sigurnost sustava, preko digitalnih servisa ili rastegnutih infrastrukturnih resursa u tvrtkama. X-Force Threat Intelligence indeks, izvještaj koji svake godine objavljuje IBM Security, zaključuje da je najčešća posljedica kibernetičkih napada 2022. godine bila iznuda, prvenstveno kroz ransomware napade. U prošloj godini značajno se povećao broj upada cyber napadača u komunikaciju e-mailom (thread hijacking), a X-Force bilježi stopostotno povećanje ovakvih pokušaja na mjesečnoj razini u odnosu na 2021. Male i srednje tvrtke često nemaju resurse za ozbiljna ulaganja u cyber sigurnost ili ne prepoznaju potencijalne opasnosti koje prijete poslovanju. Ono je u današnje vrijeme nemoguće bez jake IT infrastrukture, kvalitetnog softvera i prikladne zaštite za osjetljive sustave. Prema Varonisu, samo je pet posto foldera u tvrtkama propisno zaštićeno, a u istraživanju koje je proveo Sophos, više od 50 posto tvrtki misli da njihovi odjeli nisu dovoljno sofisticirani za nošenje sa cyber napadima. Namjerne ili nenamjerne greške u ophođenju sa sustavom odgovorne su za veliku većinu povreda sigurnosti u tvrtkama. Stoga je iznimno važna konstantna edukacija i pridržavanje sigurnosnih protokola jer zaštitni mehanizmi itekako djeluju kada ih se implementira na pravi način. Maliciozni napadi često se izvode automatiziranim sustavima, a najveće potencijalne prijetnje su phishing i ransomware napadi te malware programi. Kod phishing napada, treća strana pretvara se da je vjerodostojan kontakt i potiče korisnika da klikne na maliciozni link, preuzme datoteku ili da pristup osjetljivim informacijama poput detalja računa ili vjerodajnica. Odgovorni su za preko 90 posto svih sigurnosnih proboja koje organizacije imaju i broj takvih najraširenijih prijetnji raste stopom većom od 65 posto. Malware u obliku virusa, trojanaca i drugog malicioznog koda može se pokupiti na malicioznim web stranicama, u spam e-mailovima ili pri spajanju s drugim zaraženim uređajima. Kod ransomwarea ucjenjivački softver enkriptira podatke tvrtke koji se potom ne mogu koristiti dok tvrtka ne plati otkupninu. Posebno je zabrinjavajuće što je više od 70 posto ransomware napada usmjereno prema malim i srednjim tvrtkama. Slaba lozinka jedna je od najvećih prijetnji za sigurnost podataka u kompaniji.
Kraj trenda: Plate u Federaciji krenule nizbrdo
Prosječna mjesečna isplaćena neto plata za april 2023. godine u Federaciji BiH iznosi 1.233 KM i nominalno je niža za 2,5 posto a realno niža za 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna neto plata za april 2023. godine nominalno je viša za 14,2 posto a realno viša za 6,8 posto, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH. U aprilu u odnosu na mart najveće povećanje prosječne mjesečne plate zabilježeno je u djelatnostima umjetnost, zabava i rekreacija za 2,5 posto; poslovanje sa nekretninama za 2,3 posto i finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja za 1,3 posto. U isto vrijeme najveće smanjenje zabilježeno u djelatnostima proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija za 10,2 posto, poljoprivreda, šumarstvo i ribolov za 9,8 posto, te djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 6,3 posto.
Sajam novih biznisa u petak u Konjicu
Sajam novih biznisa i B2B susret “LiNKujmo se radi podrške biznisima” održat će se u petak, 16. lipnja, s početkom u 11.30 sati u Konjicu. Događaj koji će biti upriličen u holu JU “Srednja škola” Konjic, organizira se u okviru EU4BusinessRecovery projekta, koji financiraju Europska unija i Savezna Republika Njemačka, a provode GIZ, MOR i UNDP. Cilj je projekta jačanje ekonomije Bosne i Hercegovine i smanjenje posljedica izazvanih pandemijom covida-19 kako bi se sačuvala postojeća i osigurala nova radna mjesta i na taj način smanjile negativne socijalne posljedice poput nezaposlenosti, siromaštva ili migracije. U okviru ovog projekta Europska unija i Međunarodna organizacija rada su podržale pet lokalnih partnerstava za zapošljavanje (LPZ) u BiH, a među njima i Lokalno partnerstvo gradova Mostar i Konjic i općine Prozor Rama. Sajam se održava s ciljem promocije 26 novih biznisa uspostavljenih u okviru projekta “LiNK4StartUps” koji realizira ovo partnerstvo, a koji ima za cilj podržati nastanak novih biznisa koje vode ranjive kategorije na tržištu rada, izvijestili su iz Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK. LPZ Mostar, Konjic i Prozor-Rama čine LiNK Mostar, Grad Mostar, Grad Konjic, Općina Prozor – Rama, Služba za zapošljavanje HNŽ-a, Univerzitet “Džemal Bijedić” Mostar – Ekonomski fakultet, RadIN d.o.o. Mostar i Eurosjaj d.o.o. Konjic. Izjave za medije bit će upriličene prije početka sajma, u 11.30 sati, a novinarima će se obratiti Osman Ćatić, gradonačelnik Grada Konjic, zatim Elisabet Tomasinec, šef Političkog odjela Delegacije Europske unije i Ureda EUSR u BiH, Lejla Tanović, koordinatorica Međunarodne organizacije rada u BiH, Radmila Komadina, glavna savjetnica Grada Mostara, te Josip Juričić, rukovoditelj službe za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije Općine Prozor Rama.
ŽZH u 2022. godinu potrošila 6,8 milijuna KM na lijekove
Vlada Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) na sjednici održanoj u četvrtak u Širokom Brijegu usvojila je, među ostalim, Izvješće o radu Zavoda za zdravstveno osiguranje (ZZO) ZHŽ-a za 2022. godinu. Pored redovitih poslova, Zavod je u lipnju 2022. godine započeo s izdavanjem elektroničkih zdravstvenih iskaznica koje u potpunosti mijenjaju postojeću papirnatu zdravstvenu iskaznicu, te će izravno utjecati na povećanu sigurnost i ispravnost podataka osiguranika, smanjenje administracije i brže korištenje medicinskih usluga. U 2022. godini Zavod je izdao ukupno 30.319 elektroničkih zdravstvenih iskaznica, priopćeno je iz Vlade ZHŽ-a. Za lijekove s Liste lijekova koji se propisuju i izdaju na teret Zavoda izdvaja se 11,5 posto ukupnih prihoda ZZO-a, što je u 2022. godini iznosilo 6.836.234,69 maraka. Prosječna potrošnja lijekova po osiguraniku je 85 maraka, dok je prosječna potrošnja lijekova na teret Zavoda po osiguraniku u FBiH oko 100 maraka. Ukupna potrošnja u 2022. godini za ortopedska pomagala iznosila je 1.558.145 maraka. Visina premije za prošlu godinu iznosila je 20 maraka, odnosno ostala je nepromijenjena u odnosu na prethodne godine. Osiguranik koji ima markicu i ovjerenu zdravstvenu iskaznicu oslobođen je plaćanja participacije za izvršene zdravstvene usluge. U djelokrugu Službe za odnose s osiguranicima je i rad povjerenstava Zavoda, koja sudjeluju u postupcima priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Osim liječničkih povjerenstava, od početka 2012. godine pri Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar djeluje i Zajedničko povjerenstvo utemeljeno od strane ovog Zavoda, ZZO Hercegovačko-neretvanske županije, ZZO Hercegbosanske županije i SKB-a Mostar, a zadaća mu je upućivanje osiguranika na liječenje u zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj temeljem sporazuma koji je s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje potpisan 2012. godine. Temeljem tog sporazuma svi troškovi liječenja osiguranika koji obuhvaćaju ukupno deset dijagnoza, idu na teret proračuna Republike Hrvatske (RH) iz stavke „Pomoć za liječenje hrvatskih državljana s prebivalištem u BiH“, koja iznosi 15.000.000 HRK. Riješeno je 120 predmeta iz područja inozemnog osiguranja, a također odobrena su i 33 zahtjeva za biomedicinski potpomognutu oplodnju u ukupnom iznosu od 120.000 maraka, čije troškove je, sukladno zakonskim propisima, od 1. siječnja ove godine preuzeo Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja. Vlada ŽZH je donijela i Odluku o isplati sredstava s pozicije „Tekući prijenosi knjižnicama“ iz Proračuna ZHŽ-a za 2023. godinu u iznosu od 120.000 maraka. Sredstva iz ove odluke raspodjeljuju se u jednakim iznosima od po 30.000 maraka u svrhu sufinanciranja djelatnosti za koje su osnovane, sljedećim javnim ustanovama: JU Narodna knjižnica Široki Brijeg, JU Narodna knjižnica Posušje, JU Kulturno-športski centar Ljubuški i JU Kulturni dom Antun Branko Šimić Grude. Donesena je i Odluka o isplati sredstava s pozicije „Tekući prijenosi galerijama i muzejima: Humac, Široki Brijeg, Posušje i Hrvatska franjevačka arheološka zbirka SVETI STJEPAN PRVOMUČENIK Gorica“ iz Proračuna ZHŽ-a za 2023. godinu u iznosu od 100.000 maraka. Ova sredstva raspodjeljuju se u iznosu od po 25.000 maraka, u svrhu obavljanja osnovne djelatnosti ustanovama JU Franjevački muzej „sv. Ante Padovanskog“ Humac, Ljubuški, JU Franjevački muzej „U kući oca mojega“ Posušje, JU Muzej i Galerija Franjevačkog samostana na Širokom Brijegu i Hrvatska franjevačka arheološka zbirka „Sveti Stjepan Prvomučenik“ Gorica, Grude.
Zelene politike Europske unije poput softvera iz 90-ih
Christian Pleijel, predsjednik odbora Nordijskog vijeća za otočku suradnju, savjetuje da se ugledamo na irski model poticanja proizvodnje zelene energije, poput dodjele zemljišta za izgradnju vjetroelektrana. Zelene politike nejasne su većini stanovnika Europske unije, unatoč činjenici da donose niz prednosti, čulo se na panelu „Zelena budućnost Europe: Između ambicija i stvarnosti“ koji je održan u sklopu dubrovačke konferencije „Europska Hrvatska – retrospektiva i prospektiva“ u organizaciji Ureda zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule. Kako je kazao profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Josip Tica, zelena politika Europske unije podsjeća ga na softver iz 90-ih godina – sofisticirani proizvod sa neintuitivnim korisničkim sučeljem. Međutim, građani i taj neintuitivni proizvod mogu brzo shvatiti kada dođe nevolja. Kako je kazao Tomislav Čorak, partner u Boston Consulting Groupu, kada je on 90-ih studirao na FER-u, tadašnje vjetroelektrane u Danskoj promatralo se kao simpatičnu energetsku egzotiku koja nikada neće zaživjeti. Međutim, kad je lani cijena struje skočila za tri puta, mnogi su sh vatili vrijednost sunčevih elektrana na krovu. Josip Tica smatra kako Hrvatska ima goleme potencijal u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora energije, ali veliki sustavi, poput Hrvatske elektroprivrede, svojom inertnošću često su kočnica tom razvoju iako HEP zbog oslanjanja na hidroelektrane u vrijeme Jugoslavije ima najbolju startnu poziciju da se profilira kao proizvođač zelene energije. Tomislav Čorak smatra kako inertnost postoji, ali za nju nisu krive samo velike elektroprivredne kompanije. „HEP mora shvatiti da je energetska tranzicija za njega prilika jer može podignuti sofisticiranost prijenosne mreže za primanje mnoštva malih proizvođača energije iz obnovljivih izvora“, kazao je Čorak. Christian Pleijel, predsjednik odbora Nordijskog vijeća za otočku suradnju, savjetuje da se ugledamo na irski model poticanja proizvodnje zelene energije, poput dodjele zemljišta za izgradnju vjetroelektrana. U zelenu politiku ulazi i održiva proizvodnja hrane jer poljoprivreda i prehrambena industrija troše mnogo resursa, kazala je Dragana Milosavljević iz Biotechnion poduzetničkog centra koji certificira i dodjeljuje oznake izvornosti prehrambenim proizvodima. Jedno od rješenja za održivu poljoprivredu su inovativne metode. Međutim, inovativnost u pravilu povezujemo s mladošću, a dobna struktura našeg sela upravo je suprotna, kaže Milosavljević. Na pitanje moderatorice Morane Kasapović da li je mit da Slavonija može prehraniti pola Europe, Tica kaže da se pritom ne govori po kojoj cijeni ta hrana može biti proizvedena. Cijene hrane već su mjesecima u fokusu javnosti, a Tica kaže da je hrana kod nas skupa iz dva razloga. „Jedan će se svidjeti poduzetnicima, a drugi neće. Prvi je razlog što je kod nas tržišna konkurencija među trgovcima shvaćena na vrlo romantičan način, a drugi je što imamo čitav niz neefikasnosti u javnom sektoru, poput visokog PDV-a“, zaključio je Tica.