Koliko milijardera ima u Evropi: Jedna zemlja daleko ispred ostalih
Marx.ba Evropa ima više od 600 milijardera. Infografika otkriva kako je najveći broj njih iz Njemačke, nakon čega slijedi Rusija Inače najbogatiji Evropljanin je Francuz Bernard Jean Etienne Arnault, vlasnik koncerna luksuznih proizvoda LVMH. On je ujedno i najimućniji čovjek na svijetu s procijenjenim bogatstvom većim od 200 milijardi dolara. U leđa mu gledaju Amerikanci Elon Musk s 180 milijardi dolara i Jeff Bezos s 114 milijardi dolara. Na ovoj listi nema osoba iz Bosne i Hercegovine, a ni zemalja iz našeg okruženja. (Izvor: Pixsell)
Druga Woman.Comm konferencija: Dodijeljene Woman.Comm of the Year nagrade
Marx.ba/Woman.Comm Druga Woman.Comm konferencija otvorila je vrata za više od 400 posjetilaca. Spektakularan početak konferencije, hologramsko obraćanje organizatorice Irene Miličević Vukoja naslutio je da nas očekuju kvlitetna dva konferencijska dana. Prvi dan, bio je posvećen istraživanju snage žena u poslovanju i leadershipu, njihovom stvarnom položaju u društvu i društveno odgovornom poslovanju. Posjetioci su ima priliku slušati vodeće stručnjake/inje iz svijeta komunikacija koji su kroz predstavljanje društveno odgovornih kampanja na kojima su radili prikazali moć odgovornog komuniciranja sa jakom porukom. Prvi na binu izašao je sjajni Damir Ciglar, iskusni i inspirativni lider, osnivač i voditelj međunarodno najnagrađivanije hrvatske agencije Imago Ogilv i suosnivač HEARTH-a, prve agencije za brand aktivizam u regiji. – Riječi imaju moć potaknuti, motivirati i pokrenuti ljude na (dobra) djela, a koliko mi u Imagu dajemo važnost riječima, između ostalog, pokazali smo sa kampanjom Rječnik ravnopravnosti, kao i sa primjerom Velikanke, odnosno kako ne smijemo žene podrazumijevati pod muškim imenicama, poručio je Damir Ciglar, osnivač i CEO agencije Imago Ogilvy. O značaju rodne ravnopravnosti publika je imala priliku saznati kroz prezentaciju Ive Kaligarić, CEO agencije Señor, o komapanji Nije uredu u uredu, zatim se govorilo o ulozi PR u doba promjena i zašto se PR sve više seli u digitalni svijet. Kako se kreira luksuzni brend i šta je snaga njegove komunikacije predstavila je Leyla Mattison, konsultantica za razvoj brendova i stručnjakinja u kreiranju karakterističnih brend strategija. O važnosti umrežavanja žena iz različitih oblasti komunikacijske industrije diskutovalo se na panelu na kojem je učestvovala i Nevena Rendeli Vejzović, osnivačica agencije Prime Time Komunikacije koja je poručila: „Žene premalo daju značaja Networkingu, on je premalo iskorišten i to je nešto u čemu smo lošije od muškaraca i moramo na tome raditi. Moramo mijenjati filozofiju koja postoji u društvu, a to je da žene nemaju vremena u današnjoj podjeli poslova da bi se posvetile tom umrežavanju koji im može pomoći u karijeri. Jesmo li na pola puta do toga, jesmo, ali ona druga polovica će još dugo trajati“.Woman.Comm of the Year Prvi dan konferencije završen je dodjelom Woman.Comm of the Year nagrada. Za razliku od prošle godine kada je dodijeljeno šest nagrada, sada je izbor proširen na jedanaest kategorija. Posebno priznanje SPECIAL STAR za doprinos razvoju struke u posljednjih nekoliko godina, kontinuiran i predan rad osvojila je Una Bejtović, vlasnica agencije Bejtovic Communications. Agencija Publicis Groupe Adriatic osigurala je dobitnici ove nagrade i dodatno iznenađenje, put u Pariz na Women’s Forum konferenciju. – Ove nagrade su kruna mog 30-godišnjeg rada u odnosima s javnošću i medijima i znače mi utoliko više jer su došle od kolegica iz industrije. Želim da sve zajedno nastavimo komunikacijom mijenjati društvo na bolje, činiti dobra djela i promovirati univerzalne ljudske vrijednosti a posebno raditi na ravnopravnosti žena u svim segmentima društva. Jer na kraju se samo pamti jesmo li bili dobri ljudi, poručila je Una koja je dobitnica i prizanja PR STAR. Drugu posebni nagradu REGIONAL AMBASSADOR STAR osvojila je Ivona Jurilj, Country menadžerica u agenciji za digitalni marketing – Degordian Mostar. WOMAN.COMM OF THE YEAR – MARKETING STAR je Amra Skrobo Berberović, direktorica marketinga Boreas d.o.o. Titula MEDIA STAR pripala je Belmi Pećanin, vlasnici i generalnoj direktorici magazina Gracija, dok je dobitnica nagrade AGENCY STAR Vesna Vlašić, direktorica kreativne agencije McCann Sarajevo. – Kroz godine rada u komunikacijskoj industriji uvijek sam vjerovala u moć zajedničkog rada, snagu suradnje, međusobnog osnaživanja i poticanja novih ideja, te s ponosom i zahvalnošću prihvatam uglednu nagradu WOMAN.COMM AGENCY STAR. Nagrada je priznanje ne samo meni, nego svim ženama koje svakodnevno oblikuju budućnost komunikacijske industrije. Ovo priznanje daje mi vjetar u leđa da još snažnije promoviram ženske lidere, unaprjeđujem položaj žena u sektoru komunikacija i pridonosim napretku industrije u BiH i šire. Priznanje od kolega i profesionalne zajednice uvijek ima posebnu težinu, poručila je Vesna. WOMAN.COMM OF THE YEAR – RISING STAR je Ena Hodžić, Senior Digital Marketing Specialist – ASEE, DIGITAL MARKETING STAR je Anela Alaim Omanović, Digital Media Account Manager at Studio Nexus, dok je EMPLOYER BRANDING STAR, Latifa Imamović, Head of marketing u kompaniji Klika. Naveći doprinos u CSR-u dala je Irena Knežević, menadžerica korporativnih komunikacija Hemofarm koja je proglašena CSR STAR, te nagradu DESIGN/CREATIVE STAR, je osvojila Marina Pavlović, Head of Creativ u agenciji Degordian BiH. Gala veče pjesmom je upotpunio i pjevač Dženan Lončarević. Drugi dan Woman.Comm konferencije posvećena je kampanjama sa svrhom i budućnosti komunikacijske industrije, dok će konferenciju zatvoriti No Limit BiH Advertising Festival.
Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH riješio dileme: Da li je BiH previše zadužena
Marx.ba Često se postavlja pitanje o zaduženposti Bosne i Hercegovine, a dileme na to pitanje otklonio je Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH. On je dao kratko pojašnjenje, prema kojem se naša zemlja ne nalazi u lošoj situaciji kada se radi o zaduženosti. – Ukoliko posmatramo udio duga u GDP-u svake zemlje možemo mnogo toga zaključiti. Kroz prikazani grafički prikaz usporedbe, Bosna i Hercegovina je država koja ima jedan od najmanjih učešća duga u GDP-u. Jako važno za Bosnu i Hercegovinu je da imamo razvojnu putanju ulagajući zaduženi novac u nove investicije i infrastrukturu, poručio je Hasanović.
Neki još uvijek vjeruju u Hyperloop, kažu da stiže u Italiju: Objavljen prvi video novog koncepta
Marx.ba Sjećate li se Hyperloopa? Novi način prijevoza ljudi i tereta, koje bi se transportiralo vrlo brzim kapsulama unutar niskotlačnih ili vakuumskih tunela, došao je u žižu interesa 2012., nakon čega su širom svijeta nicali projekti, vizije, pa čak i prototipovi različitih oblika takvog prijevoza. No, niti jedan od njih još nije zaživio. Sve je i dalje na ideji, konceptu ili tek u fazi testiranja. Neki su već zaključili kako taj oblik prijevoza neće biti isplativ za transport ljudi, ali bi mogao biti vrlo koristan za transport tereta, pišr Bug. Među brojnim pokušajima je i kalifornijski startup Hyperloop Transportation Technologies (HyperloopTT), koji već deset godina radi na ovoj tehnologiji, pa s vremena na vrijeme završi u medijima sa svojim konceptom, kapsulom, ili najavom kakvog novog projekta. U maju ove godine tako su osigurali čak 800 miliona eura, u sklopu evropskog projekta NextGenerationEU, čime će finansirati izgradnju prve mreže tunela za svoj teretni Hyperloop u Italiji. Realizacija tog projekta započela je objavom zanimljivog futurističkog videa, u kojem kompanija prikazuje kako će funkcionirati njihov sistem HyperloopTT Express Freight. On bi trebao donijeti revoluciju u brzi prijevoz paketa u kapsulama, povećavajući brzinu, efikasnost i održivost teretnog prometa. Takav bi projekt omogućio transport tereta, jeftiniji od kamionskog ili zračnoga, brži, isplativiji i efikasniji od svih postojećih rješenja. – Ovaj novi standard dostave omogućit će veću učinkovitost, održivost i fleksibilnost u opskrbnim lancima širom svijeta, a mi smo ponosni što predvodimo ovu transportnu revoluciju, izjavio je Andres de Leon, prvi čovjek kompanije HyperloopTT. Oni su do sada izradili najveći pogon za testiranje Hyperloopa u stvarnoj veličini, registrirali više 40 patenata te stvorili okvir za siguran rad, certificiranje i osiguranje cijelog sistema Hyperloopa. Sve to primijenit će na budući pilot-projekt u Italiji. Najavljuju da će sistem HyperloopTT Express Freight omogućavati brzi utovar tereta u kapsule, s vratima za simultani utovar i istovar na bilo kojoj stanici, s obje strane kapsule, ali i uz posebni mehanizirani sistem manipulacije teretom. Bit će ga moguće integrirati i u postojeću infrastrukturu te prilagoditi svakom korisniku i njegovom postojećem sistemu prijevoza. Kapsule će, kažu, biti dovoljno velike da se u njih utovaruju i standardni kontejneri korišteni u zračnom prijevozu. Za sada od cijelog koncepta imamo tek novu video animaciju.
Američke tužbe koje zanimaju cijeli svijet: Kakve podatke pribavlja Meta preko Instagrama i Facebooka
Marx.ba Grupa od 33 savezne države SAD, uključujući Kaliforniju i Njujork, podnijela je tužbu protiv kompanije Meta zbog, kako se navodi, nanošenja štete mentalnom zdravlju mladih i svjesnog dizajniranja funkcija na Instagramu i Facebooku koje djecu čine zavisnom od tih društvenih mreža. U tužbi podnetoj sudu u Kaliforniji dodaje se da Meta rutinski prikuplja podatke o djeci mlađoj od 13 godina, bez pristanka njihovih roditelja, što predstavlja kršenje saveznog zakona, prenosi AP. – Djeca i tinejdžeri pate od lošeg mentalnog zdravlja, a za to su krive kompanije društvenih mreža, poput Mete, rekla je njujorška državna tužiteljka Latisha James. Ona je dodala da je kompanija profitirala od dečjeg bola – “namjerno dizajnirajući svoje platforme sa manipulativnim karakteristikama koje čine djecu zavisnima od nji, istovremeno snižavajući njihovo samopoštovanje”. Istraživanje Istraživačkog centra Pju pokazalo je da oko 95 posto mladih, uzrasta od 13 do 17 godina u SAD, koristi društvene mreže, a više od trećine njih izjavilo je da ih koristi “skoro konstantno”. Nema dileme da se na tužbe iz SAD osvrće cijeli svijet, jer su Metine društvene mreže uveliko u domovima na čitavoj planeti.
Najveći bespilotni kvadkopter na svijetu načinjen je od pjenastih ploča
Marx.ba Studenti i profesori sa Univerziteta u Manchesteru zadali su si nedavno velik zadatak – izraditi najveći dron na svijetu od jeftinih i pristupačnih materijala te tako ispitati koliko velik zapravo hobistički kvadkopter može biti. Za sada su došli do toga da se korištenjem jednostavnih i laganih materijala može izraditi funkcionalni dron s četiri rotora, koji mjeri čak 6,4 metra u promjeru. Projekt nosi naziv Giant Foamboard Quadcopter (GFQ), što otkriva i materijal kojim su se poslužili. Umjesto da velike strukture, koje moraju biti lagane, izrađuju od možda očekivanog izbora materijala poput ugljikovih vlakana, oni su se odlučili za ono što se može kupiti bilo gdje – pjenaste ploče (foamboard). Materijal je to koji između dva sloja kartona ima laganu, ali strukturalno čvrstu pjenu i obično se koristi u grafičkoj industriji za kaširanje ili izradu samostojećih reklamnih panoa, polica i slično. Takav je materijal jeftin, pogodan i za recikliranje ili čak i kompostiranje, a sada je pokazano i da je dovoljno kvalitetan za izradu rekordno velikih letjelica. Pri izradi su korištene ploče debljine 5 milimetara, rezane laserom i ručno sklapane u posebno osmišljenu 3D strukturu uz pomoć još jednog hobističkog alata, vrućeg ljepila. U konačnici, dron GFQ je, prema sadašnjim informacijama, najveći daljinski upravljani kvadkopter na svijetu. Masa mu je 24,5 kilograma, malo ispod britanske maksimalne zakonske granice od 25 kg za daljinski upravljane hobističke dronove. Ipak, poslužit će kao potvrda koncepta, a tim će nastaviti s razvojem. Pokušat će načiniti verziju koja bi bila u stanju u zrak podići i veći teret, pa čak i manje dronove. Pokreće ga 50-voltna baterija, koja napaja četiri elektromotora, a u teoriji mogao bi podržavati i sistem autonomnog letenja. Sve naučeno pri izradi ovog rekordera, njegovi će tvorci iskoristiti pa najavljuju da će “pridodati još koji metar” u sljedećoj iteraciji.
Nastavak trenda posljednjih dana: Cijene nafte u kontinuiranom padu
Marx.ba Cijene nafte nastavile su u srijedu ujutro pad od prethodna dva dana, usljed talasa slabih podataka i neizvjesnosti oko rata između palestinskog Hamasa i Izraela. Podaci iz Njemačke i Velike Britanije predstavili su lošu ekonomsku sliku za koju se očekuje da će utjecati na potražnju za naftom. Nakon što su cijene nafte u ponedjeljak oslabile za više od dva posto, a u utorak oko 0,5 posto, u srijedu prije podne cijene nafte pale su za dodatnih 0,5 posto. Cijena referentne nafte Brent spustila se na oko 87,60 dolara za barel, dok se američkom sirovom naftom WTI trgovalo po cijeni od 83,25 dolara za barel, prema podacima specijalizovanog portala OilPrice. Trend pada cijena nafte pokrenut je kao odgovor na, za sada, nedovoljne diplomatske napore na Bliskom istoku u cilju obuzdavanja sukoba između Izraela i Hamasa, a Bliski istok je najveći svjetski region za snabdijevanje naftom. Indeks menadžera nabavke (PMI) u eurozoni pao je na 46,5 ovog mueseca, sa 47,2 posto u septembru. Ovi podaci ponovo su podstakli strah od recesije. Analitičari ocjenjuju da je pad cijena nafte u vezi sa ovim podacima, jer su utjecali na smanjenje potražnje za naftom, prenosi Reuters. Američki institut za naftu (API) izvijestio je o smanjenju komercijalnih zaliha u SAD. Vijest o smanjenju zaliha u najvećoj ekonomiji svijeta obično dovodi do rasta cijena nafte, ali u ovom slučaju prevladala je kontinuirana ekonomska zabrinutost, kao i eskalacija na Bliskom istoku.
Velike svjetske kompanije traže potpuno napuštanje fosilnih goriva
Marx.ba Globalna organizacija We Mean Business Coalition, koja okuplja kompanije oko pitanja klimatske krize, uputila je otvoreno pismo svim svjetskim vladama i sudionicima nadolazećeg klimatskog samita COP28. U njemu traže donošenje plana, kojim bi se u potpunosti iz upotrebe izbacila fosilna goriva, a emisije stakleničkih plinova do 2030. godine prepolovile. Ovaj radikalni prijedlog dolazi unatoč tome što svijet već vidi eksponencijalni rast tehnologija vezanih uz obnovljive izvore energije, ali ga motivira činjenica što taj rast nije popraćen smanjenjem korištenja fosilnih goriva. Predstavnici 131 kompanije, koja je potpisala otvoreno pismo, ističu da klimatske promjene negativno utječu na njihovo poslovanje, primarno u obliku ozbiljnih vremenskih nepogoda i meteoroloških ekstrema. Još jednom ističu potrebu zadržavanja globalnog zatopljenja ispod granice od 1,5°C, postavljene Pariškim klimatskim sporazumom. U svojem poslovanju potpisnici pisma koriste sve više energije iz obnovljivih izvora i rade na izbacivanju fosilnih goriva, pa sada urgiraju i kako bi se vladajući širom svijeta pridružili toj inicijativi na globalnom nivou. – Klimatske akcije dobre su za poslovanje, sada i u budućnosti, ističu, uz procjenu da bi globalni prelazak na neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2030. godine donio 4% rasta globalnog BDP-a. – No, tu tranziciju ne možemo na siguran i učinkovit način provesti sami, poručuju. Jedan od njihovih apela upućen je izravno proizvođačima fosilnih goriva da im se pridruže u naučno potkrijepljenim neto nultim ciljevima, uz razvoj kratkoročnih i dugoročnih planova za prekid korištenja fosilnih izvora energije. Do 2030. godine emisije bi trebalo prepoloviti, obnovljive izvore utrostručiti, a energetsku efikasnost udvostručiti. Krajnji cilj za 100% dekarbonizirane izvore energije trebao bi, prema njima, biti postavljen na 2035. godinu za razvijene ekonomije, a na 2040. godinu za sve ostale. Pismo su potpisali giganti svjetske industrije, koji ukupno bilježe gotovo bilion dolara godišnjih prihoda. Među njima su Bayer AG, Danone, Heineken, Ikea, Mahindra Group, Nestle, Unilever i Volvo. Od tehnoloških kompanija ističu se Atlassian, Deutsche Telekom, eBay, Electrolux, Hewlett Packard Enterprise, Philips te Vodafone. Klimatski samit COP28 održava se od 30. novembra do 12. decembra ove godine u Dubaiju. Nakon nekoliko izdanja, na kojima se govorilo o smanjenju emisija ali uz blage i kompromisne zaključke, na ovogodišnjoj će konferenciji biti prvi put predstavljeni rezultati dvogodišnje studije UN-a o učincima globalnih politika za usporavanje klimatskih promjena. Taj izvještaj pokazuje da svijet nije na dobrom putu, tj. da je ovoga septembra postalo jasno da cilj od samo 1,5°C zagrijavanja nije ostvariv. Zahtijevat će se stoga efikasnije mjere, više ulaganja te saradnje među zemljama, kako bi se situacija popravila, piše Bug. Kritičari ovog samita ističu da odluka o mjestu njegovog održavanja i odabiru čelnog čovjeka daje malo nade u to da bi se nešto značajno moglo postići. Naime, iako su Ujedinjeni Arapski Emirati najavili da će postati neto nulta ekonomija do 2050. godine, i dalje se značajno oslanjaju na fosilna goriva. Predsjednik organizacijskog odbora COP-a 28 je Sultan Al Jaber, CEO naftne kompanije Abu Dhabija ADNOC, što ne šalje dobru poruku. “Izvlači” ga tek činjenica da je predsjednik i osnivač kompanije Masdar, koja se bavi obnovljivim izvorima energije – što, pak, neki tumače tek kao izgovor, odnosno greenwashing primarnog mu naftnog biznisa.
Kompanija koja posluje i u BiH: Atlantic Grupa ostvarila 36,5 miliona eura neto dobiti
Marx.ba Atlantic Grupa je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 36,5 miliona eura što je rast od 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, izvijestili su u utorak iz te kompanije. Atlantic Grupa koja uspješno posluje i na bh, tržištu je u prvih devet mjeseci ostvarila prihod od prodaje 721,6 miliona eura, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast od 15,5 posto. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) porasla je 3,5 posto i iznosi 73,1 milona eura, dok je neto dobit rasla 1,7 posto, na 36,5 miliona eura. – U još uvijek nestabilnom i izazovnom okruženju, Atlantic Grupa je ostvarila snažan rast prodaje u svim segmentima te na svim važnijim tržištima. Odlični prodajni rezultati su, unatoč i dalje visokim troškovima sirovina i pakirnog materijala, logističkih i drugih usluga te energenata, ali i značajnom porastu plaća, omogućili rast profitabilnosti, izjavio je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Najveći rast prihoda od prodaje od 30,7 posto, na 87,3 miliona eura, ostvarilo je strateško poslovno područje (SPP) Slatko i slano. Slijedi SPP Piće s nosećim brendom Cedevita, koje se može pohvaliti uspješnim lansiranjem novih Cedevita vitaminskih voda i rastom od 19,4 posto, na 82,2 miliona eura te Poslovno područje (PP) Donat s rastom od 12,1 posto, na 27,5 miliona eura. Među distribucijskim područjima prednjače Sjeverna Makedonija s rastom od 19,9 posto, na 41,8 miliouna eura prihoda od prodaje, Hrvatska s rastom od 19 posto, na 187,6 miliona eura i Srbija s rastom od 16,5 posto, na 169,1 milion eura. Iz Atlantic Grupe podsjećaju da su u prvih devet mjeseci uspješno pokrenuli rad dvije solarne elektrana na svojim lokacijama – centralnom logističko distribucijskom centru Zagreb i na proizvodnoj lokaciji u Rogaškoj Slatini. U svibnju je Atlantic predao obavezujuću ponudu za kupnju kompanije Strauss Adriatic, a zaključenje transakcije podložno je prethodnom odobrenju Komisije za zaštitu konkurencije u Republici Srbiji. U području distribucije, ranije je s Grupom Podravka dogovorena saradnja koja podrazumijeva Atlanticovu distribuciju Podravkinih proizvoda na austrijskom tržištu, uz istovremenu Podravkinu distribuciju Atlanticovog asortimana na tržištu SAD-a. Osim toga, u Sloveniji je ostvaren značajan iskorak u razvoju poslovanja saradnjom s novim principalom Haleon (Sensodyne, Corega, Parodontax, Aquafresh), dok je u Skoplju dugoročni razvoj zajamčen zaključenjem 12 miliona eura vrijedne investicije u novootvoreni logističko distribucijski centar.
Današnji život radnika u Rusiji: Koliko su zadovoljni primanjima i šta pokriva plaća
Marx.ba Udio građana Rusije koji tvrde da im plaća nije dovoljna za osnovne potrebe – porastao je sa 25 posto (iz 2021. godine) na 45 posto, navodi istraživanje platforme za pronalaženje posla hh.ru. Kako prenosi web portal RBK, udio Rusa koji tvrde da im plaća jedva pokriva osnovne potrebe je ove godine pao na 36 odsto sa 39 odsto u 2021. godini. U istraživanju je 20 odsto ispitanika izjavilo da im plaća omogućava da kupe sve što im je neophodno, a prije dvije godine je ovaj procenat iznosio 36 posto. Učesnici istraživanja koji su bili nezadovoljni svojim plaćama, takođe su procjenjivali koliko im nedostaje da pokriju osnovne potrebe. Jedna petina, tačnije 21 posto ispitanika, tvrdi da im mjesečno nedostaje 15.000 rubalja – oko 150 eura, 23 posto – do 20.000 rubalja ili 200 eura, a većina – 56 posto ispitanika – tvrde da im je neohodno više od 200 eura mjesečno za osnovne potrebe. Na plaće se najčešće žale stanovnici Moskve, pošto 26 posto građana ruske prijestonice kaže da im plaća ne omogućava da kupe sve što im je neohodno. Istraživanje je sprovedeno među 4.934 ruskih radnika i onih koji traže posao od 2. do 13. oktobra 2023. godine.