Centralna banka Bosne i Hercegovine: Nova procjena godišnje temeljne inflacije
Marx.ba Na osnovu dostupnih zvaničnih statističkih podataka za indekse potrošačkih cijena u BiH i pripadajućih pondera, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je procijenila godišnju temeljnu inflaciju, za prva četiri mjeseca 2025. godine, na 4,17%. Godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u sektoru usluga je procijenjen na 4,68%. – Mjesečne promjene u nivou ukupne i procijenjene temeljne i inflacije u sektoru usluga su vrlo ujednačene, što ukazuje da je rast cijena električne energije i minimalne plate imao inflatorni efekat, posebno u uslužnim djelatnostima. Zbog manjeg zbira pondera u temeljnoj inflaciji, u odnosu na ukupnu inflaciju, promjena u inflaciji za period je manje uočljiva (Grafikon 1), objavljeno je iz CBBiH. Kako je rečeno, CBBiH procjena temeljne inflacije na osnovu zvaničnih statističkih podataka ne odstupa značajno od njihove procjene iz martovskog kruga brzih procjena temeljne inflacije. – Oslanjajući se na vrlo ograničen broj zvaničnih podataka, i procjene koje nismo mogli kalibrirati na osnovu prethodnih iskustava, prije dva mjeseca smo temeljnu inflaciju za prva četiri mjeseca modelski procijenili na svega 30 bp ispod vrijednosti koju sad procjenjujemo na osnovu zvaničnih statističkih podataka, rečeno je. VEZANO Sastanak u Energoinvestu: Jačanje svijesti o elektronskom potpisivanju
Turistička zajednica Kantona Sarajevo na sajmu ITB China 2025 u Šangaju
Marx.ba Turistička zajednica Kantona Sarajevo izlaže na prestižnom sajmu ITB China koji se održava od 27. do 29. maja u Šangaju, a okuplja vodeće aktere turističke industrije iz cijelog svijeta. Suizlagači TZKS su turističke agencije Zoom Travel, Elegance Tours and Explore Mostar Adventures. ITB China je trodnevni poslovni sajam turizma fokusiran na kinesku turističku industriju, koji pruža platformu globalnim turističkim ponuđačima za povezivanje s ovim najvećim emitivnim tržištem za međunarodni turizam i putovanja. Ovaj B2B sajam turizma omogućava brojne poslovne prilike putem unaprijed zakazanih sastanaka, različitih sesija umrežavanja i sadržajnog konferencijskog programa. Sajam okuplja preko 600 izlagača iz više od 80 zemalja svijeta, te više od 15.000 poslovnih posjetilaca, uključujući preko 1.000 odabranih kupaca i oko 250 medijskih predstavnika. U periodu od januara do aprila 2025. godine, turisti iz Kine činili su jedno od tri najvažnija emitivna tržišta za Kanton Sarajevo, ostvarivši 82,5% više dolazaka i čak 101,8% više noćenja u odnosu na isti period prethodne godine. Posebno interesovanje iskazuju za prirodne ljepote, kulturno-historijske znamenitosti i specifične turističke atrakcije koje su u vezi s filmom “Valter brani Sarajevo”, a koji u Kini uživa kultni status. Kao dodatni motiv za posjetu, Kinezi ističu prestižno priznanje čitatelja National Geographic Travel magazina prema kojem je Sarajevo izabrano kao “Best of the World 2025” – najpoželjnija destinacija za posjetiti u ovoj godini. Nastupom na ITB China imamo za cilj dodatno unaprijediti saradnju sa kineskim turoperatorima, agencijama i medijima, kako bismo još snažnije pozicionirali Kanton Sarajevo kao atraktivnu i autentičnu destinaciju za kineske putnike. Sarajevo nudi spoj Istoka i Zapada, bogatu historiju, prirodne ljepote i srdačnu dobrodošlicu – a kineski gosti to sve više prepoznaju. VEZANO Austrian Airlines povećava broj zimskih letova iz Sarajeva za Beč
Regionalni div naftnih derivata dijeli najveću dobit u historiji
Marx.ba Dioničari Petrola podržali su na Skupštini društva prijedlog Uprave da se gotova sva raspoloživa dobit kompanije u 2024. od 86,5 miliona eura prelije u dividende i isplati u vrijednosti od 2,10 eura po dionici. Od spomenutog iznosa, prema prijedlogu Uprave koji je usvojen na Skupštini, svega 252,8 hiljade eura biti će usmjerene u rezerve kompanije. Prema poslovnom izvještaju Petrola za 2024., prihod kompanije bio je 6,1 milijarda eura, profit prije oporezivanja i drugih odbitaka je iznosio 730,4 miliona eura, EBITDA 314,2 miliona eura, neto profit 145,9 miliona eura, a trošak ulaganja 60 miliona eura. Kod svih spomenutih pokazatelja zabilježen je porast iznosa u odnosu na 2023. po stopama od sedam do 15 posto. Ostvarena neto dobit najveća je u historiji kompanije, piše Jutarnji. Kao ključne finansijske ciljeve Petrol Grupe u tekućoj godini Uprava kompanije označila je prihod od prodaje od 6,1 milijardi, bruto dobit od 789 miliona, EBITDA od 339 miliona i neto dobit od 177,8 miliona eura. Za investicije je planiran iznos od 150 miliona eura, a naglasak će biti, među ostalim, na ulaganja u obnovljive izvore energije. Iako je najpoznatiji kao maloprodajni lanac benzinskih pumpi i trgovac plinom, Petrol sve veće prihode ostvaruje u proizvodnji i trgovini električnom energijom. VEZANO Sastanak u Energoinvestu: Jačanje svijesti o elektronskom potpisivanju
Austrian Airlines povećava broj zimskih letova iz Sarajeva za Beč
Marx.ba Austrian Airlines povećava učestalost letova između Beča i Sarajeva tokom predstojeće zimske sezone, koja počinje 26. oktobra i traje do 28. marta 2026. godine. Austrijski nacionalni avioprevoznik će uvesti dodatnu sedmičnu rotaciju za ukupno dva dnevna leta tokom zime. Kao rezultat toga, zadržat će isti broj učestalosti tokom cijele godine. Tokom zime, aviokompanija će prvenstveno koristiti svoj avion Embraer E195 sa 120 sjedišta na toj ruti, piše EX YU aviation. Mlaznjak Airbus A320 sa 180 sjedišta planiran je na dva leta u novembru, jednom u decembru i januaru, te osam u martu. Podsjetimo, Međunarodni aerodrom Sarajevo u prvom kvartalu 2025. godine ostvario je rast aviooperacija od 28 posto, broja putnika od 42 posto i tereta od osam posto, u odnosu na isti period prošle godine. U tri mjeseca 2025. aerodrom opslužio 333.802 putnika i obavio 3.447 aviooperacija. S najvećeg bh. aerodroma je najavljena je daljnja modernizacija i povećanje kapaciteta, izrada novog master plana i izgradnja nove višespratne garaže. Rečeno je da će naglasak u budućem radu Međunarodnog aerodroma Sarajevo biti na svjetskom nivou iskustva, te na uspješnom modelu javnog poslovanja koji će biti pokretač ekonomskog razvoja i simbol moderne i otvorene Bosne i Hercegovine. VEZANO Javni poziv za dodjelu subvencija na Aerodromu Tuzla: Kompanijama 6 eura po putniku
Sastanak u Energoinvestu: Jačanje svijesti o elektronskom potpisivanju
Marx.ba Direktor Agencije IDDEEA BiH, Almir Badnjević, zajedno sa svojim saradnicima, boravio u prostorijama kompanije Energoinvest u Sarajevu, gdje je održan sastanak s direktorom Energoinvesta, Mirzom Ustamujićem i njegovim timom. Tema sastanka bila je elektronsko potpisivanje, elektronska identifikacija, ID aplikacija i svi benefiti koje digitalna identifikacija donosi. Predstavnici Energoinvesta iskazali su jasno interesovanje za primjenu ovih rješenja, te su najavili dolazak u prostorije IDDEEA BiH radi registracije. Novi radni sastanak već je zakazan za 3. juni 2025. godine. Ovo je još jedan pokazatelj koliko se podiže svijest o važnosti elektronskog potpisa i koliko je važno da se svi društveni i privredni subjekti uključe u proces digitalne transformacije, poručeno je. VEZANO Eneregetska statistika FBiH: Veća proizvodnja struje u aprilu, koliki je udio vjetrolektrana
Ryanair učvrstio svoju poziciju u regionu: Wizz Air mu i ovog ljeta gleda u leđa
Marx.ba Ryanair je drugo ljeto zaredom učvrstio svoju poziciju vodećeg niskotarifnog prijevoznika na aerodromima zemalja bivše Jugoslavije, nadmašivši konkurenta Wizz Air. Ryanair, koji opslužuje četiri od sedam tržišta u regiji, u poređenju s Wizz Airom, koji posluje u svim zemljama bivše države, ima 5.020.450 sjedišta na tržištu ove ljetne sezone, što je porast od 12,7% u odnosu na prošlu godinu, ili dodatnih 567.616 sjedišta u odnosu na ljeto 2024, piše EX YU aviation. Preko 80% Ryanairovog kapaciteta u našoj regiji ovog ljeta nalazi se u Hrvatskoj, gdje ima nešto više od četiri miliona sjedišta u prodaji, u odnosu na 3,8 miliona prošle godine, ili povećanje od 8,2%. Aviokompanija ima 597.332 sjedišta u Bosni i Hercegovini, gdje je dodala dodatnih 236.376 sjedišta. Ryanair također raste u Srbiji, gdje je dodala 31.506 sjedišta na svojim letovima u Nišu. Crna Gora se suprotstavlja ovom trendu, gdje je aviokompanija ovog ljeta smanjila kapacitet za 17,4%, ili 44.180 sjedišta, na ukupno 209.688. Wizz Air je prošle godine izgubio vodeću poziciju kao najveći niskotarifni operater u bivšoj Jugoslaviji usred problema sa flotom, što je rezultiralo obustavom brojnih ruta i smanjenjem učestalosti letova na drugima. Prevoznik se ovog ljeta počinje vraćati i ima 3.677.782 sjedišta u regiji, što je porast od 15,2% u odnosu na prošlu godinu, ili blizu pola miliona dodatnih sjedišta. Po prvi put u više od deset godina, Srbija će postati najveće tržište Wizz Aira u regiji, ispred Sjeverne Makedonije. Niskotarifni prevoznik ima 1.209.280 sjedišta na svojim letovima u Beogradu i Nišu, što je porast od 20,4%, ili preko 200.000 dodatnih sjedišta. S druge strane, može se pohvaliti sa 1.200.610 sjedišta na makedonskom tržištu, što je blagi pad od 0,9% u odnosu na prethodno ljeto. Treće najveće tržište Wizz Aira u bivšoj Jugoslaviji je Bosna i Hercegovina, gdje je dodano 201.332 sjedišta, čime je ukupan broj povećan za 383.236. U Prištini, aviokompanija se ovog ljeta može pohvaliti sa 336.110 sjedišta, što je porast od 26,8% ili dodatnih 71.000 sjedišta. Crna Gora slijedi sa 303.442 sjedišta, što je poboljšanje od 12,2%. Hrvatska se protivi ovom trendu kao jedino tržište u bivšoj Jugoslaviji ovog ljeta gdje će Wizz Air imati manji kapacitet nego prošlog ljeta. Aviokompanija je stavila u prodaju 245.104 sjedišta, što je pad od 4,3%, ili blizu 11.000 sjedišta manje. U Sloveniji aviokompanija ima 41.760 sjedišta, što je porast od 28,9%, ili dodatnih 9.360 sjedišta. Ryanair će biti veći od Wizz Aira samo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, međutim, sam obim poslovanja osigurao mu je poziciju najvećeg niskotarifnog prijevoznika u bivšoj Jugoslaviji ovog ljeta. VEZANO Javni poziv za dodjelu subvencija na Aerodromu Tuzla: Kompanijama 6 eura po putniku
Eneregetska statistika FBiH: Veća proizvodnja struje u aprilu, koliki je udio vjetrolektrana
Marx.ba Prema Federalnom zavodu za statistiku bruto proizvodnja električne energije u FBiH u aprilu ove godine iznosila je 589 GWh, a u istom mjesecu 2024. godine iznosila je 554 GWh. U ukupnoj bruto proizvodnji električne energije hidroelektrane su učestvovale sa 44,65%, termoelektrane sa 44,31%, a vjetroelektrane sa 11,04%, kaže se u energetskoj statistici za april. – Proizvodnja mrkog uglja u FBiH u aprilu 2025. godine iznosila je 287.615 tona, dok je u istom mjesecu 2024. godine proizvodnja iznosila 273.355 tona. Proizvodnja lignita u FBiH u aprilu 2025. godine iznosila je 124.116 tona, a u istom mjesecu 2024. godine iznosila je 121.502 tona. Proizvodnja koksa u aprilu 2025. godine iznosila je27.846 tona, a u istom mjesecu 2024. godine iznosila je 54.438 tona, objavljeno je. Uvoz naftnih proizvoda u aprilu 2025.god. je 109.557 tona, a u istom mjesecu 2024. godine je 109.243tona. Od ukupnog uvoza u aprilu je uvezeno dizel goriva 76,01%, bezolovnog motornog benzina 12,47%,mazuta i lož ulja ekstra lakog 3,41%,i ostalo 8,11%. VEZANO Trumpova odgoda carina donosi benefite i za BiH
Evropska komisija: Za saniranje štete od poplava državama 280 miliona eura, evo koliko će dobiti BiH
Marx.ba Evropska komisija je danas predložila dodjelu 280 miliona eura iz Evropskog fonda solidarnosti (EFS) za podršku sanaciji šteta od poplava u Austriji, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Bosni i Hercegovini i Moldaviji. Ova inicijativa je poduzeta kao odgovor na teške poplave koje su pogodile ove zemlje u septembru i oktobru 2024. godine. Predložena finansijska pomoć raspoređena je: 42,8 miliona eura za Austriju, 114 miliona za Češku, 76 miliona za Poljsku, 2,1 milion za Slovačku, 45,7 miliona za Bosnu i Hercegovinu i 195.200 eura za Moldaviju, saopćeno je iz Evropske komisije. Kao glavni instrument EU za pomoć nakon katastrofa, EFS će finansirati različite aspekte sanacije šteta, uključujući popravku oštećene infrastrukture, zaštitu pogođenog stanovništva, kao što su privremeni smještaj, te unapređenje preventivne infrastrukture. Također će podržati očuvanje kulturne baštine i radove na čišćenju. Poplave u centralnoj Evropi 2024., koje je izazvala oluja Boris, donijele su rekordne količine padavina koje su prouzrokovale velike poplave, počevši u Austriji i Češkoj u septembru, a zatim se proširile na Poljsku i druge dijelove centralne Evrope. U početkom oktobra uslijedile su jake bujične poplave i klizišta u Bosni i Hercegovini, koje su nanijele znatnu štetu i prouzrokovale gubitke. Današnji prijedlog mora biti odobren od Evropskog parlamenta i Vijeća, nakon čega će Komisija finalizirati potrebne odluke o implementaciji za isplatu finansijske pomoći u jednoj tranši. VEZANO Javni poziv za dodjelu subvencija na Aerodromu Tuzla: Kompanijama 6 eura po putniku
Globalna industrija osiguranja porasla za 8,6 posto
Marx.ba Globalna industrija osiguranja u prošloj je godini porasla za 8,6 posto, pokazao je najnoviji izvještaj Allianz Researcha. Time je ponovno nadmašen rast od 8,2 posto zabilježen godinu dana ranije. Osiguravajuća društva u cijelom svijetu zabilježila su rast premija od 557 milijardi eura pa je ukupni prihod iznosio sedam biliona eura. Životno osiguranje još uvijek je najveći segment uz premijski prihod od 2.902 milijarde eura, a prate ga osiguranje imovine i osiguranje od nezgoda (2.424 milijarde eura) te zdravstveno osiguranje (1.682 milijarde eura). Rast osiguranja imovine i osiguranja od nezgoda u 2024. je iznosio 7,7 posto, nešto manje nego prethodne godine kada je bio 8,3 posto. Za taj rast je uglavnom zaslužno najveće tržište, Sjeverna Amerika, gdje je premijski prihod porastao za 8,2 posto. U toj se regiji, istaknuto je, zaračunava više od polovice premija u svijetu. Dok je premijski prihod u Zapadnoj Evropi porastao za šest posto, azijsko tržište bilo je nešto manje dinamično te je zabilježilo porast za samo četiri posto. Životno osiguranje bilo je veće za 10,4 posto te je tako postiglo bolje rezultate od drugih dva segmenta i ostvarilo brži rast nego 2023. (8,2 posto). Za to je ponovno zaslužna Sjeverna Amerika s rastom od nevjerovatnih 14,4 posto. Budući da su kamatne stope dosegle rekordne nivoe, došlo je do potražnje isplate rente. Više kamatne stope dovele su i do porasta premijskog prihoda u Zapadnoj Evropi (7,1 posto). U Aziji je većina tržišta zabilježila snažan rast na čelu s Kinom, u kojoj je stopa iznosila 15,4 posto. Za razliku od američke dominacije u osiguranju imovine i osiguranju od nezgoda, udjeli na globalnom tržištu životnog osiguranja relativno su ravnomjerno raspoređeni. Na čelu je Azija (uključujući Japan i Kinu) s više od trećine premija, prenose Financije. Zdravstveno osiguranje poraslo je za sedam posto. Potražnja je ostala velika, posebno u Aziji s 12,6 posto. To je odraz još uvijek niske stope proboja osiguranja u tu regiju, koja je manja od jedan posto na svim tržištima osim Tajvana. Potražnja se, čak i više nego u slučaju životnog osiguranja, temelji na stanju sistema socijalne sigurnosti, odnosno, nivou i kvalitetu javne zdravstvene skrbi. VEZANO Kanton Sarajevo ima prvu vjetroelektranu
Javni poziv za dodjelu subvencija na Aerodromu Tuzla: Kompanijama 6 eura po putniku
Marx.ba Vlada Tuzlanskog Kantona objavila je javni poziv za dodjelu subvencija na Međunarodnom aerodromu Tuzla. Kako je vidljivo, za subvencije su osigurana sredstva u iznosu od 1,2 miliona KM. Pozivom se cilja na uspostavu baze i novih aviolinija na tuzlanskom aerodromu na kojima se nije saobraćalo najmanje 12 mjeseci prije objave poziva. Uspostava novih aviolinija odnosi se na strateške destinacije u državama: Austrija, Njemačka, Francuska, zemlje Beneluksa, Švedska, kao i drugim državama za koje Vlada Tuzlanskog kantona utvrdi da postoji opravdani interes, a na prijedlog Aerodroma Tuzla. – Uspostava baze aviokompanije podrazumijeva da će kompanija ne Međunarodnom aerodromu Tuzla stacionirati svoje avione i posadu, te s kojeg će obavljati redovne letove, poručeno je. Inače, subvencioniranje će se vršiti po dolazećem putniku na područje Tuzlanskog Kantona u iznosu od šest eura po putniku. VEZANO Aerodrom Tuzla u aprilu povećao broj putnika u odnosu na prošlu godinu