Bh. kompanija patentirala sistem za podešavanje kreveta
Marx.ba Bh. kompanija ENI-EM d.o.o. iz Mravića, u opštini Doboj Jug, specijalizovana za izradu jedinstvenog namještaja po mjeri i platnenih proizvoda za dom i posao, prijavila je nedavno patentiran proizvod Telerfleks. Riječ je o je patentiranom sistemu za podešavanje kreveta, dizajniran za maksimalnu udobnost i kvalitetan san. Njegova ključna prednost je prilagođavanje svakom obliku tijela i težini. Za optimalan odmor, krevet treba da se prilagođava tijelu, obezbjeđujući pravilan položaj kičme i sprečavajući nelagodnost. “Telerfleks” omogućava potpunu personalizaciju kako bi zadovoljio individualne potrebe. Ako bilo koji dio kreveta djeluje previše tvrd ili mekan, korisnici ga mogu lako podesiti na licu mjesta. Svaki amortizer poseduje mehanizam za fino podešavanje radi personalizovane udobnosti. – Naši ljudi su sposobni, vrijedni, poduzetni i inovativni. Naše je da kao Vlada Zeničko – dobojskog kantona prepoznamo to i kreiramo uvjete za njihov rast i razvoj. Jer, privreda je pokretač razvoja a privreda Zeničko – dobojskog kantona je stub i kičma privrede Bosne i Hercegovine, rekao je ministar Izet Šibonjić koji je psojetio ovo preduzeće. VEZANO Autoceste FBiH objavile video: Kako teku radovi na trenutno najdužoj dionici koridora 5C
Novi programi u KS: Prilika za više od 770 nezaposlenih
Marx.ba Javna ustanova Služba za zapošljavanje Vlade Kantona Sarajevo objavila je javne pozive za učešće u programima sufinansiranja zapošljavanja. Programi, ukupne vrijednosti većoj od 10 miliona KM, omogućit će zaposlenje više od 770 nezaposlenih osoba kroz sufinansiranje njihovih plata i doprinosa u trajanju od šest do 24 mjeseca, zavisno od programa. – Naš cilj je povećati zaposlenost i omogućiti dugoročnu stabilnost tržišta rada. Ovim programima pružamo podršku i poslodavcima i nezaposlenima, posebno mladima i dugoročno nezaposlenim osobama. Vlada Kantona Sarajevo nastavit će ulagati u slične inicijative kako bismo stvorili bolje uslove za život i rad u našem kantonu, izjavio je premijer KS Nihad Uk. Programi „Prilika +”, „Karijera +”, „Moj prvi posao”, „Sport i kultura”, „Dugoročno nezaposleni”, „Šehidske porodice i borci”, te „Vatrogasci pripravnici” nude različite mogućnosti za nezaposlene osobe svih stručnih sprema. Javni pozivi ostaju otvoreni od 15 dana do nekoliko mjeseci, u zavisnosti od raspoloživih sredstava. Posebno se izdvaja program samozapošljavanja „Od ideje do poduzetnika”, koji je namijenjen nezaposlenim osobama s područja Kantona Sarajevo koje imaju poduzetničku ideju i žele pokrenuti vlastiti biznis. Ovaj program pruža finansijsku podršku, ali i edukaciju, mentorsku pomoć i resurse potrebne za osnivanje i vođenje uspješnog poslovanja. VEZANO Linija Sarajevo – Girona kao početak nove saradnje
Nakon uvođenja carina: Evo kako je reagirao Wall Street
Marx.ba Od kada je Donald Trump najavio carine od 10 posto na sav uvoz, a na uvoz iz zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit i dodatne recipročne carine, na svjetskim je burzama zavladala panika. To bi moglo izazvati eskalaciju carinskog rata, poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija, pa i recesiju u nekima od njih, pišu Financije. Dow Jones indeks pao je 3,98 posto, na 40.545 bodova, S&P 500 4,84 posto, na 5.396 bodova, a Nasdaq indeks 5,97 posto, na 16.550 bodova. Za sva tri indeksa to je najveći dnevni pad od 2020. godine, kada je na tržištima vladala panika zbog koronakrize. Time je jučer izbrisano oko 2.400 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa. Pritom su među najvećim gubitnicama bile dionice niza tehnoloških kompanija. Cijena Applea pala je 9,2 posto, Amazona devet, a Nvidie gotovo osam posto. I dok su svi najvažniji indeksi na Wall Streetu jučer pali, jedino je porastao VIX indeks “straha”, koji je po prvi put od avgusta probio iznad nivoa od 30 bodova. To znači da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica. I na azijskim su berzama u petak cijene dionica pale, drugi dan zaredom. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 6:30 sati u minusu više od jedan posto. Pritom je japanski Nikkei indeks pao više od 3,5 posto, a cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji između 1,8 i 2,3 posto. Na kineskim se burzama zbog praznika ne radi. Azijske berze ne uspijevaju se smiriti, nakon što ih je uzdrmala odluka predsjednika SAD Donalda Trumpa o uvođenju većih recipročnih carina nego što se očekivalo. VEZANO Evo na koje proizvode se neće odnositi carine koje je uveo Donald Trump
Bosanskohercegovačke kompanije na prestižnom sajmu Hannover Messe
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizovala je dvodnevnu zajedničku posjetu pet bh. kompanija iz oblasti metalske industrije jednom od najvećih industrijskih sajmova na svijetu Hannover Messe, koji se održava u periodu 31. marta do 4. aprila 2025. godine u Hannoveru, Njemačka. U bh. delegaciji, osim predstavnika VTK BiH, učestvuju predstavnici bh. kompanija: Energoinvest Sarajevo, Feal Široki Brijeg, Krupa Kabine Bosanska Krupa, Emerus Široki Brijeg i Temax BH Orašje. Hannover Messe je vodeći globalni industrijski sajam koji od 1947. godine okuplja stručnjake, inovatore i kompanije iz raznih industrijskih sektora. Održava se svake godine u Hannoveru i predstavlja ključnu platformu za predstavljanje novih tehnologija, umrežavanje poslovnih subjekata i razmjenu znanja. Sajam obuhvata širok spektar industrijskih grana, uključujući digitalizaciju, automatizaciju, robotiku, energetsku efikasnost i pametne proizvodne procese. Zemlja partner ovogodišnjeg sajma je Kanada Ova posjeta pruža priliku bh. privrednicima da predstave svoje proizvode, uspostave nove poslovne kontakte i upoznaju se s novim tehnološkim trendovima. VEZANO Novi dobar rezultat: Aerodrom Sarajevo u martu imao 112.056 putnika
Završen projekat „Odvažne i Hrabre“: Dodijeljeno 60.000 KM najboljim poduzetnicama
Marx.ba Kompanija Bingo i ove godine nastavila je s podrškom ženama poduzetnicama kroz program „Odvažne i hrabre“. Program pruža finansijsku podršku, edukaciju i mentorstvo ženama koje žele pokrenuti ili unaprijediti vlastiti biznis, doprinoseći time njihovoj ekonomskoj samostalnosti i razvoju zajednice. ovogodišnjem ciklusu, deset poduzetnica s najperspektivnijim poslovnim idejama dobilo je bespovratne grantove u ukupnoj vrijednosti od 60.000 KM. Na javni poziv, koji je trajao od 21. februara, pristiglo je rekordnih 498 prijava. Nakon selekcije i višednevne edukacije organizovane u saradnji s Investicijskom fondacijom Impakt, 18 žena razvijalo je 16 biznis ideja. Na kraju programa, osam najuspješnijih poduzetnica dobilo je finansijsku podršku za realizaciju svojih poslovnih planova. – Program „Odvažne i hrabre“ ne pruža samo finansijsku podršku, već ženama omogućava pristup edukaciji, mentorstvu i resursima neophodnim za dugoročni uspjeh. Ove godine, povećanjem nagradnog fonda na 60.000 KM, dodatno smo osnažili njihove poslovne inicijative i stvorili bolje uslove za razvoj poduzetništva, izjavila je Amina Čeliković iz marketing odjela kompanije Bingo. Sanja Miovčić, izvršna direktorica Investicijske fondacije Impakt, istaknula je važnost Poduzetničke akademije u jačanju poduzetničkih vještina učesnica i razvoju njihovih poslovnih ideja. – Ove godine smo imali priliku pružiti još veću podršku ovim inspirativnim ženama. Prepoznajući njihov potencijal i posvećenost, odlučili smo povećati nagradni fond, čime smo omogućili da dvije dodatne poduzetnice dobiju finansijsku pomoć. Naša misija ostaje jasna – graditi snažne temelje za uspješne žene poduzetnice koje ne samo da razvijaju vlastite projekte, već inspirišu buduće generacije da slijede svoje snove i aktivno doprinose razvoju zajednice, poručila je. Jedna od dobitnica, Elena Joškić iz Banjaluke, istakla je koliko joj ova podrška znači u razvoju biznisa koji pokreće sa svojom poslovnom partnericom, Gordanom Džafić. – Kroz edukaciju smo stekle dragocjeno znanje, a bespovratni grant omogućit će nam da unaprijedimo svoj poslovni model i ostvarimo dugoročne ciljeve, naglasila je. Partneri projekta bili su Oaza, Libresse, Dorina i Rafaello, dok su prijatelji projekta: Dita, Bambi (Plazma kocka), Nutrino Lab, After Eight, Elode, Schwarzkopf i Gliss. VEZANO Više od 9.000 uposlenika Bingo Group stalo sa radom: Vrijeme je da stanemo i zaustavimo nasilje
Amazon poslao ponudu za američko poslovanje TikToka
Marx.ba Amazon je predao ponudu Bijeloj kući za kupovinu aplikacije društvenih medija TikTok od kineskih vlasnika, potvrđeno je CNBC-u. Kompanije je ove sedmice poslala svoj prijedlog u pismu potpredsjedniku JD Vanceu i ministru trgovine Howardu Lutnicku, prema izvoru upoznatom s tim pitanjem koji je želio ostati neimenovan jer su rasprave povjerljive. Strane ne tretiraju ponudu ozbiljno, s obzirom na to da je predana samo nekoliko dana prije isteka roka za odgađanje zabrane SAD, rečeno je, dok je Amazon odbio komentirati ovu informaciju. Ponuda kompanije za e-trgovinu, o kojoj je prvi izvijestio The New York Times, dolazi u trenutku kada je sudbina TikToka u SAD u zraku. Video aplikacija kratkog formata suočava se s još jednim potencijalnim gašenjem u SAD 5. aprila ako ByteDance, njena matična kompanija, ne može postići dogovor o ukidanju američkih operacija TikToka. Zakonodavci su prošle godine donijeli zakon kojim se postavlja rok za prodaju do 19. januara, ali je Trump potpisao izvršnu naredbu kojom se odobrava produljenje od 75 dana za potencijalni dogovor. Inače, TikTok se pojavio kao glavno središte za e-trgovinu jer je uložio novac u razvoj svog internetskog tržišta pod nazivom TikTok Shop. TikTokovo unosno tržište, zajedno s više od 170 miliona korisnika aplikacije, moglo bi biti privlačno sredstvo za Amazon. Nakon uspjeha TikToka, Amazon je pokrenuo, a zatim zatvorio vlastitu video uslugu kratkog formata. Prošlog avgusta dvije kompanije su sklopile partnerstvo koje je korisnicima TikToka omogućilo da povežu svoj račun s Amazonom i kupuju s web mjesta bez napuštanja aplikacije. Dogovor je izazvao pažnju zakonodavaca koji su bili zabrinuti zbog potencijalnih rizika za nacionalnu sigurnost. VEZANO Amazon testira pomoćnike za kupovinu i zdravlje, ulazi dublje u umjetnu inteligenciju
Linija Sarajevo – Girona kao početak nove saradnje
Marx.ba Predstavnici Sarajeva i španske Girone danas su u Vijećnici zvanično pozdravili uspostavljanje direktne aviolinije između glavnog grada Bosne i Hercegovine i pomenutog grada u Španiji kao početak nove ere međusobne saradnje. Prvi let obavljen je jučer kada je na Međunarodni aerodrom Sarajevo sletio avion aviokompanije Ryanair sa 55 putnika iz Girone. Gradonačelnik Sarajeva Predrag Puharić ocijenio je novu avioliniju kao vrlo korisnu za Sarajevo i čitavu Bosnu i Hercegovinu između ostalog i zbog blizine Girone i Barcelone. Dodao je da su s predstavnicima Girone dogovorili buduće posjete delagacija privrednika i turističkih radnika kako bi produbili saradnju i otvorili mogućnosti za nova ulaganja. Predsjednik pokrajine Girona Miguel Noguer istakao je da između dva regija postoje izrazito prijateljske veze uspostavljene u ratnom i poratnom periodu, te da je sada vrijeme da se povežu turistički i ekonomski. Naglasio je da su ovom aviolinijom Bosni i Hercegovini otvorena vrata ne samo prema Gironi već i prema cijeloj Španiji i ostatku juga Europe. Ministar privrede Kantona Sarajevo Zlatko Mijatović rekao je da su s kolegama iz Girone dogovorene zajedničke aktivnosti na promociji nove aviolinije koja treba da bude profitabilna i održiva kako bi gradila odnose između dviju zemalja. Direktor aerodroma Katalonije Jordi Candela i v.d. direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo Sanin Ramezić naveli su da će nova aviolinija, koja će se odvijati tri puta sedmično, u budućnosti razvijati i doprinositi boljoj povezanosti “naših naroda”. VEZANO Novi dobar rezultat: Aerodrom Sarajevo u martu imao 112.056 putnika
Ujedinjene nacije: Održivo upravljanje vodnim resursima ključno za prehranu stanovništva
Marx.ba Sedam agencija Ujedinjenih naroda objavilo je najnovije podatke o gladi za zemlje Evrope i Centralne Azije, istražujući povezanosti između poboljšanog upravljanja vodnim resursima, održive poljoprivrede i sigurnosti hrane. Ukoliko stanovnici Evrope i Centralne Azije žele imati hranu na svojim tanjirima, moraju imati sigurnost u snabdijevanju vodom. Osim toga, vodna sigurnost djeluje kao katalizator transformacije sektora hrane i poljoprivrede u regiji kako bi oni postali učinkovitiji, inkluzivniji, otporniji i održiviji. Održive prakse upravljanja vodnim resursima su preduvjet za otpornost poljoprivrednika na klimatske izazove te za očuvanje sigurnosti hrane. Ovo je glavna poruka Regionalnog pregleda sigurnosti hrane i prehrane za 2024. godinu, koji je objavljen danas. S geografskim fokusom na Evropu i Cenralnu Aziju, izvještaj mjeri napredak regije prema cilju eliminacije gladi, nesigurnosti u snabdijevanju hranom i svih oblika pothranjenosti do 2030. godine, pozivajući na intenziviranje akcija kako bi se to postiglo. Vodna sigurnost je glavna tema izdanja za 2024. godinu, ističući međusobnu povezanost sektora vode s poljoprivredom, sigurnošću hrane i prehranom. Sedam tijela Ujedinjenih naroda su udružili snage i kapacitete u pripremi Regionalnog pregleda sigurnosti hrane i prehrane za 2024. godinu: Organizacija Ujedinjenih Naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede (IFAD), Dječiji fond Ujedinjenih naroda (UNICEF), Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP), Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Evropu (UNECE), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO). – Poticanjem saradnje nastojimo ubrzati napredak prema regiji bez gladi, zdravijoj i s vodnom sigurnošću. Naše organizacije su posvećene pružanju podrške vladama i uključivanju novih partnera u postizanje političke koherentnosti na nacionalnim i regionalnim nivoima te osiguravanju održivih rješenja za izazove u regiji. Ovu zajedničku izjavu u predgovoru izvještaja dali su Viorel Gutu, pomoćnik glavnog direktora FAO-a i regionalni predstavnik; Regina De Dominicis, regionalna direktorica UNICEF-a za Europu i središnju Aziju; Kornelia Radics, direktorica Regionalnog ureda WMO-a za Europu; Dina Saleh, regionalna direktorica IFAD-a za Bliski istok, sjevernu Afriku i Evropu; Tatiana Molcean, pomoćnica glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i izvršna tajnica UNECE-a; te Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu. Preostali izazovi sigurnosti hrane Iako Evropa i Centralna Azija i dalje bilježe nižu prevalenciju gladi i nesigurnosti u snabdijevanju hranom u poređenju s globalnim prosjekom, nekoliko zemalja suočava se s različitim nivoima nesigurnosti u snabdijevanju hranom i pothranjenosti. Ovi izazovi ovise o nivoima prihoda, socioekonomskim faktorima te izloženosti klimatskim rizicima i sukobima, uključujući trenutni rat u Ukrajini. Dok je prevelacija pothranjenosti na globalnom nivou u 2023. godini iznosila 9,1 posto, u regiji Evrope i srednje Azije od 2005. godine ostala je ispod 2,5 posto. Međutim, u srednjoj Aziji oko 3 posto stanovništva, što je približno 2,3 miliona ljudi, ima neadekvatan unos energetske prehrane. Udio ljudi koji nemaju redovan pristup dovoljnoj količini sigurne i hranjive hrane nešto je veći. U 2023. godini oko 11,5 posto stanovništva Evrope i srednje Azije – što je 107,2 miliona ljudi, otprilike 1,5 miliona manje nego prethodne godine – iskusilo je umjerenu ili ozbiljnu nesigurnost u snabdijevanju hranom. Broj ljudi koji su se suočili s ozbiljnom nesigurnošću u snabdijevanju hranom također je opao, sa 25,8 milijuna u 2022. na 24,5 milijuna u 2023. godini. Ova dva pokazatelja – prevalencija umjerene ili ozbiljne nesigurnosti u snabdijevanju hranom u populaciji, temeljena na Skali iskustava nesigurnosti u snabdijevanju hranom, i prevalencija pothranjenosti – koriste se za praćenje napretka svijeta ka postizanju Cilja održivog razvoja 2 (Iskorjenjivanje gladi). Ipak, dijeljenje drugih perspektiva i korištenje dodatnih podataka ključno je kako bi procjene bile točne i ažurirane. Regija je pokazala značajna poboljšanja tokom posljednje dvije decenije što se tiče indikatora pothranjenosti kod djece mlađe od pet godina, uključujući usporeni rast (stunting) i iscrpljenost (wasting). Također, anemija je zahvatila znatno manji postotak žena u dobi od 15 do 49 godina u regiji (18,8 posto) u poređenju s globalnom procjenom (29,9 posto). Evropa i središnja Azija suočavaju se s rastućim problemom pretilosti kod odraslih, koja je 2022. godine zahvatila više od 20 posto stanovništva, premašujući globalni prosjek od 15,8 posto. Osim toga, iako se prevalencija prekomjerne tjelesne težine među djecom mlađom od pet godina nastavila smanjivati, sa 7,1 posto i dalje je premašila globalnu procjenu od 5,6 posto u 2022. godini. Dodatno, oko 64,3 miliona ljudi u regiji – 6,9 posto populacije – nije si moglo priuštiti zdravu prehranu 2022. godine, iako je to znatno manje od globalnog prosjeka od 35,4 posto. Vodna sigurnost za poljoprivredu, hranu i ishranu U svom razmatranju upravljanja vodnim resursima, ovaj izvještaj prelazi granice globalnog diskursa – koji se često bavi samo “nedostatkom vode” – fokusirajući se na vodnu sigurnost. Vodna sigurnost uključuje opću dostupnost vode, ali s posebnim naglaskom na pitku vodu, sanitaciju, higijenu, efikasnost korištenja vode, kvalitetu i upravljanje. Izvještaj istražuje složene međuovisnosti između vodne sigurnosti te sigurnosti hrane i ishrane, pri čemu se neki aspekti međusobno jačaju, dok drugi dolaze u sukob. Izvještaj identificira ključne izazove vodne sigurnosti u regiji, uključujući pogoršanje vodne infrastrukture, povećanje klimatske varijabilnosti i promjena, progresivno zagađenje vode, slabo upravljanje vodnim resursima, složenu prirodu prekogranične saradnje oko vodnih tokova te nedostatke u dostupnosti podataka o vodi. Zemlje koje su pod velikim pritiskom zbog nedostatka vode čini se da koriste znatno više vode u poljoprivredi, uz nižu efikasnost korištenja vode u poljoprivrednim procesima. Potražnja za proizvodima životinjskog porijekla koji zahtijevaju više vode (npr. govedina, piletina, jaja i mlijeko) raste u mnogim zemljama u razvoju ove regije, povećavajući ukupne zahtjeve za vodom u procesu proizvodnje hrane. – Analiza pokazuje da zemlje s višim prihodima imaju tendenciju biti vodno sigurnije, izjavila je Tamara Nanitashvili, viša službenica za politike FAO-a i glavna autorica publikacije. – Izvještaj pokazuje da je nesigurnost u snabdijevanju hranom u regiji relativno niska, čak i u zemljama s niskom vodnom sigurnošću. Međutim, nedostatak pristupa sigurnoj vodi, sanitaciji i higijenskoj infrastrukturi u ruralnim područjima može doprinijeti relativno skromnim prehrambenim ishodima u središnjoj Aziji i na Kavkazu, dodala je. U izvještaju se predlaže da bi zemlje Evrope i srednje Azije trebale (i već razvijaju) strategije upravljanja vodnim resursima prilagođene svojim potrebama. U tom kontekstu, podrška upravljanju vodom od ključne je važnosti za zemlje u tranziciji, posebno u regijama s nedostatkom vode, kao i
Evo na koje proizvode se neće odnositi carine koje je uveo Donald Trump
Marx.ba Prema informacijama iz Bijele kuće, koje je prenio Financial Times, određeni proizvodi bit će izuzeti iz najavljenih recipročnih tarifa predsjednika Donalda Trumpa. Među njima su energenti i minerali koji nisu dostupni u SAD, zlatne poluge te određena roba na koju je Trump već ranije uveo carine, poput čelika, aluminija i automobila. Također, proizvodi poput bakra, farmaceutskih proizvoda, poluvodiča i drvene građe, za koje je Trump najavio zasebne carine, također su izuzeti iz ovih tarifa. Kada je riječ o energentima i mineralima koji nisu dostupni u SAD, uvođenje tarifa na te proizvode moglo bi negativno utjecati na domaću industriju i ekonomiju. Iako Sjedinjene Američke Države posjeduju znatne prirodne resurse, za niz ključnih sirovina i energenata i dalje su snažno ovisne o uvozu. Upravo zato Bijela kuća najavila je kako će neki proizvodi biti izuzeti iz najnovijeg paketa recipročnih tarifa – među njima energenti i minerali koji nisu dostupni u SAD ili ih nema u dovoljnim količinama, piše Jutarnji. Među njima je uranij, ključan za američku nuklearnu energiju, čija se domaća proizvodnja posljednjih godina gotovo ugasila. Najveći udio dolazi iz Kazahstana, Kanade i Australije. Rijetki zemni elementi (REE), nužni za proizvodnju elektronike, sofisticiranih magneta i odbrambenih sistema, također dolaze gotovo isključivo iz Kine, koja dominira globalnim tržištem. Prirodni grafit, neophodan za litij-ionske baterije, također se gotovo u potpunosti uvozi iz Kine, budući da SAD nema vlastitu komercijalnu proizvodnju. Kobalt, još jedan ključni materijal za baterije, najviše stiže iz Demokratske Republike Kongo, dok se obrada i prerada uglavnom odvija u Kini. Litij, koji se koristi za baterije u električnim vozilima i prijenosnoj elektronici, dijelom se proizvodi u SAD (Nevada), ali se i dalje velik dio uvozi iz Čilea, Argentine i Australije. Nikal, potreban za proizvodnju nehrđajućeg čelika i baterija, dolazi pretežno iz Kanade, Australije i Filipina. Antimon, metal koji se koristi u vojnim tehnologijama i plamenootpornim materijalima, SAD gotovo u cijelosti uvozi iz Kine. Premda u SAD postoje rudnici, bakar se u sve većoj mjeri uvozi, a glavni izvori su Čile, Meksiko i Peru. Zbog njihove strateške važnosti i nemogućnosti zamjene domaćom proizvodnjom, ovi su resursi izuzeti iz Trumpovih novih tarifa kako bi se izbjeglo narušavanje opskrbnih lanaca i dodatno poskupljenje ključnih industrijskih komponenti, slažu se ekonomski analitičari. Zlato se, pak, tradicionalno smatra sigurnim utočištem u vremenima ekonomske nesigurnosti. Najava novih tarifa izazvala je rast cijena zlata na rekordne nivoe jer investitori traže sigurnost u ovom plemenitom metalu. I premda se zlatne poluge u SAD proizvode, i to uglavnom u saveznim državama poput Nevade i Aljaske, Sjedinjene Države i dalje uvoze značajne količine zlata. Prema službenim podacima američke Carinske uprave, najveći izvoznici zlatnih poluga prema SAD su Švicarska, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Meksiko. Švicarska, kao globalno rafinersko središte, od posebne je važnosti jer u njoj zlato iz cijelog svijeta biva pročišćeno i potom preusmjereno na ključna tržišta, uključujući američko. Švicarskoj je Trump inače uveo izrazito visoke carine od 31 posto. S druge strane, čelik i aluminij već su podložni carinama od 25 posto koje je Trump ranije uveo kako bi, kako kaže, zaštitio domaću industriju. Uvođenje dodatnih tarifa na te proizvode smatralo bi se redundantnim i moglo bi dodatno opteretiti američke proizvođače koji ovise o uvozu ovih metala. Za bakar, farmaceutske proizvode, poluvodiče i drvenu građu, Trumpova administracija planira uvesti specifične carine. VEZANO Trampove recipročne tarife: Za uvoz iz BiH carine 35 posto, iz Evropske unije 20
Novi dobar rezultat: Aerodrom Sarajevo u martu imao 112.056 putnika
Marx.ba Aerodrom Sarajevo je u martu ove godine imao je 112.056 putnika, što je daleko više nego u istom mjesecu 2024. kada je imao 82.926 putnika. Aerodrom je ostvario 1198 operacija (945 u mart 2024.), te 241,7 tona carga. U prvom kvartalu Aerodrom Sarajevo je imao 333.802 putnika, 3.447 opercaija i 767,7 tona carga, piše Zamaaero. Inače, Aerodrom Sarajevo će tokom ovog mjeseca uvesti četiri nove linije. Tako će Ryanair od 1. aprila imati linije Sarajevo-Stockholm i Sarajevo-Weeze, a od 2. aprila Sarajevo – Girona, piše Zamaaero. Četvrta nova linija je ona kompanije Nouvelair. Njihova linija Sarajevo – Djerba starta od 28. aprila. Nakon odličnog starta godine najveću bh. zračnu luku po najavama broja sjedišta očekuje veoma dobar i četvrti mjesec ove godine. Aerodrom Sarajevo će imati snažan arst. Ovaj aerodrom ima 237.302 planirana sjedišta na tržištu u aprilu, što predstavlja još jedan rast od 42,4 posto u odnosu na 2024. Ryanair, koji povećava svoj kapacitet za 222% u odnosu na prethodnu godinu pokretanjem pet novih linija, najveći je prijevoznik sa 19,2 posto sjedišta, a slijedi ga Turkish Airlines sa 13%. VEZANO Sarajevo po prvi put povezano direktnom linijom sa Španijom: Sletio avion Ryanaira iz Girone