Njemačka treba 320.000 novih stanova godišnje
Marx.ba Njemačka treba oko 320.000 stambenih jedinica godišnje do 2030., prema Saveznom institutu za građevinska, urbana i prostorna istraživanja (BBSR). Brojka iz prognoze godišnjih stambenih potreba objavljena u četvrtak niža je od procjena većine vodećih instituta. BBSR priprema izvještaj za Ministarstvo graditeljstva. Vlada na odlasku je u svom programu krajem 2021. godine obećala graditi 400.000 stanova godišnje, ali je cilj svake godine znatno promašivala. Prema podacima BBSR-a, u 2023. godini dovršeno je 294.400 stanova, od čega je 90 posto novogradnja, piše Seebiz. Istodobno, potrebe za stanovanjem uveliko se razlikuju po regijama. Uska grla posebno su izražena u velikim gradovima, gdje deficit poskupljuje gradnju i najam. Tako samo u sedam njemačkih metropola – Berlinu, Münchenu, Hamburgu, Frankfurtu, Stuttgartu, Kölnu i Dusseldorfu – godišnje treba oko 60.000 novih stanova. S druge strane, potražnja pada u rubnim područjima. Prognoza njemačkih stambenih potreba pokriva razdoblje od 2023. do 2030. BBSR temelji procjenu na trenutačnom razvoju čimbenika kao što su demografija i stanogradnja. VEZANO Ovo su najbrže rastuće ekonomije u 2025. godini
Objavljen je spisak 10 najsretnijih zemalja svijeta: Čak sedam ih je u Evropi
Marx.ba Već godinu zaredom, Finska je proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, prema World Happiness Reportu (Svjetskom izvještaju o sreći). Uz Finsku, na popisu deset najsretnijih zemalja dominiraju i druge nordijske države, uključujući Dansku, Island, Norvešku i Švedsku. Nordijske zemlje redovno zauzimaju vrh ljestvice jer pružaju stabilnost i sigurnost svojim građanima. – Finska je iznimka koja privlači pažnju svijeta. Ljudi tamo imaju visok nivo povjerenja u institucije, optimizam za budućnost i snažnu društvenu podršku od porodice i prijatelja, objašnjava Ilana Ron Levey, direktorici u Gallupu, prenosi Index. Jedan od ključnih razloga finske sreće je i niska nejednakost u dobrobiti među stanovništvom, u usporedbi s državama poput SAD. – U Finskoj postoji veći konsenzus o tome da ljudi osjećaju zadovoljstvo svojim životom, dodaje Levey. Izvještaj o sreći temelji se na podacima Gallup World Polla, koji analizira subjektivne procjene kvalitete života u više od 130 zemalja. Ključni indikator je Cantrilova ljestvica, gdje ispitanici ocjenjuju svoj život na skali od 0 do 10, pri čemu 10 označava najbolji mogući život. Osim subjektivne procjene, izvještaj uzima u obzir šest ključnih varijabli: Danska, koja je na drugom mjestu, već više od desetljeća ostaje među najsretnijim zemljama svijeta. – Ljudi u Danskoj osjećaju snažnu društvenu povezanost i vjeruju u dobrotu drugih, kaže Ron Levey. Unatoč visokim porezima, Danci uživaju besplatno zdravstveno osiguranje, subvencionirano čuvanje djece, besplatno obrazovanje i državne potpore studentima. Stariji građani imaju osigurane penzije i pomoć njegovatelja. Prema OECD Better Life Indexu, Danska nadmašuje prosjek u područjima zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja, zaštite okoliša, društvenih veza, građanske uključenosti i općeg životnog zadovoljstva. Iako su nordijske zemlje na vrhu ljestvice sreće, dvije države koje nisu među najbogatijima – Kostarika i Meksiko – također su se po prvi put plasirale u top 10. – Ovo dokazuje da visok nivo sreće nije isključivo povezana s bogatstvom. Važno je da su zadovoljene osnovne ekonomske potrebe, ali finansijska sigurnost sama po sebi nije dovoljna za osjećaj ispunjenosti i sreće, objašnjava Levey. 10 najsretnijih zemalja na svijetu 2025. VEZANO Globalna sedmica novca i u BiH: Podizanje svijesti kod mladih o donošenju zdravih finansijskih odluka
Zakon o zaštiti potrošača Federacije BiH: Evo šta donosi radni tekst
Marx.ba Radna grupa za izradu Zakona o zaštiti potrošača Federacije Bosne i Hercegovine održala je završni sastanak na kojem je finalizirala radni tekst ovog zakona. Predstavnici poslodavaca, potrošača, te inspekcijskih i poreznih organa, kao i akademske zajednice i ministarstava, koji čine radnu grupu, dali su svoje završne prijedloge kako bi se dobilo što bolje i efikasnije zakonsko rješenje. - Riječ je o modernom, funkcionalnom zakonu kojim se osigurava veća zaštita potrošača, lakše ostvarivanje njihovih prava, zatim lakše i brže rješavanje sporova, kojim se sprječavaju nepoštene trgovačke prakse. Njime se omogućavaju jasni uvjeti ugovora i sprečavaju skrivanja dodatnih plaćanja, te se uvode i novi mehanizmi poput povlačenja opasnih proizvoda sa tržišta, kazao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević. Ministar Hasičević je dodao da se ovim zakonskim rješenjem uvodi mogućnost predomišljaja, što znači da kupci imaju pravo da bez navođenja razloga odustanu od kupljenog proizvoda i isti vrate u roku od 14 dana, u skladu sa praksom koju već imaju kupci u zemljama Evropske unije. Zakon o zaštiti potrošača Federacije BiH, naglašavaju iz Federalnog ministarstva trgovine, usklađen je sa svih deset direktiva EU koje se odnose na zaštitu potrošača. Time se omogućava pristup širem tržištu sa istim pravilima koja štite potrošače. Ovo je prvi put da Federacija BiH dobija svoj zakon o zaštiti potrošača. Bolja zaštita potrošača u skladu sa pravilima Evropske unije jedan je od uslova za Bosnu i Hercegovinu na evropskom putu. VEZANO FBiH u februaru 2025. ostvarila 8,1 posto veći izvoz u odnosu na isti mjesec prošle godine
FBiH u februaru 2025. ostvarila 8,1 posto veći izvoz u odnosu na isti mjesec prošle godine
Marx.ba Federacija BiH je u februaru 2025. godine ostvarila izvoz u vrijednosti 982.887.000 KM, što je za 17 posto više u odnosu na januar 2025. godine ili 8,1 posto više u odnosu na februar 2024. godine. U februaru ove godine ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.716.804.000 KM, što je za 12,8 posto više u odnosu na januar 2025., odnosno 2,2 posto više u odnosu na februar 2024. godine. U periodu januar – februar 2025. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 9,72 posto, a uvoz je prosječno rastao za 0,78 posto. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 57,3 posto što je za 2,1 posto više u odnosu na januar 2025. kada je pokrivenost bila 55,2 posto. Trgovinski deficit Federacije BiH za februar 2025. je iznosio 733.917.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. U februaru se iz FBiH najviše izvozilo u Hrvatsku, Njemačku i Austriju, a najviše se uvozilo iz Njemačke, Hrvatske, Kine. VEZANO Geopolitika gura bh. izvoz namjenske industrije i dionice kompanija u plus
Cijene nafte rastu potaknute povećanom potražnjom i slabijim dolarom
Marx.ba Cijene nafte porasle su jutros, potaknute snažnim izgledima za potražnju u Sjedinjenim Državama nakon što su zalihe goriva pale više od očekivanog, kao i slabijim američkim dolarom. Terminski ugovori Brent nafte porasli su za 43 centa, odnosno 0,6 posto, dosegnuvši 71,21 dolar po barelu, što je njihov najviši nivo od 3. marta. Američka WTI nafta (West Texas Intermediate) poskupjela je za 38 centi, također za 0,6 posto, na 67,54 dolara. Podaci američke vlade pokazali su da je smanjenje zaliha destilata prošle sedmice, uključujući dizel i loživo ulje, bilo veće od očekivanog. Zalihe su, naime, pale za 2,8 milijuna barela, nadmašivši očekivani pad od svega 300.000 prema anketi Reutersa. Globalna potražnja za naftom u prosjeku je iznosila 101,8 miliona barela dnevno (bpd), što predstavlja godišnji rast od 1,5 miliona bpd, rekli su analitičari. Zalihe sirove nafte u SAD porasle su za 1,7 miliona barela, što je premašilo očekivanja o povećanju od 512.000 barela prema ranijoj anketi Reutersa. Slabiji američki dolar također je pridonio rastu cijena nafte, s obzirom na to da je u padu od kraja februara, pišu Financije. – Tokom sedmice činilo se da slabost dolara pruža određenu podršku cijenama nafte denominiranim u toj valuti, rekla je Priyanka Sachdeva, viša analitičarka tržišta u kompaniji Phillip Nova. Dodala je da ulagači u naftu ostaju optimistični u pogledu mogućnosti da američka centralna banka do kraja godine smanji kamatne stope za 50 baznih bodova. VEZANONakon sporazuma SAD i Rusije o energetskom primirju, jeftinija nafta
Geopolitika gura bh. izvoz namjenske industrije i dionice kompanija u plus
Bloomberg Adria Namjenska industrija Bosne i Hercegovine (BiH) iz godine u godinu sve više jača i svoje proizvode plasira na mnogobrojna tržišta širom svijeta, te predstavlja veliki potencijal države. Dobre podatke bilježi i zbog nestabilne geopolitičke situacije širom svijeta, a kompanije iz naše zemlje koje proizvode municiju i naoružanje i od početka ove godine ostvaruju rekordne izvozne rezultate. Ovakvi rezultati pogoduju kompanijama i na berzi, pa je zabilježen i rast dionica. Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) objavila je kako je samo tokom prva dva mjeseca ove godine vrijednost izvoza vojne opreme dosegnula 91,2 miliona maraka. Riječ je o dvostruko većoj vrijednosti u usporedbi s istim peridom 2024. godine, odnosno o razlici od 50 miliona maraka. U 2024. godini ukupna vrijednost izvoza vojnih tvornica u BiH bila je 561,5 miliona KM i veća je za 37,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, a početni trend ove godine pokazuje kako će sve te brojke tokom 2025. biti znatno premašene. Vrijednost ovog izvoza iz BiH je tim značajnija jer naša zemlja ne proizvodi složene i skupe sisteme naoružanja, nego uglavnom municiju koje je razmjerno jeftino, ali i sve traženije. Prema podacima UIO-a, tokom dva mjeseca ove godine najtraženiji proizvodi iz BiH bili su bombe, granate, torpeda, mine, rakete, vojna municija i dijelovi. Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Češku, Sjedinjene Američke Države, Saudijsku Arabiju te u Srbiju. Najznačajnije kompanije bh. namjenske industrije su Igman iz Konjica, Pretis, Unis Ginex, Binas Bugojno, Pobjeda Technology Goražde, Pobjeda-Rudet Goražde, Kosmos Banja Luka, Orao Bijeljina i Zrak Teslić. Igman je po prihodima najveća domaća kompanija iz oblasti namjenske industrije. Izvoz namjenske industrije BiH prošle godine iznosio je 561,5 miliona KM i veći je za 37,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za 76,7 posto, te iznosio 146,2 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 493,22 posto, koliko je iznosila 2023. godine, na 384,04 posto, što znači da se BiH više oslanja na uvoz, iako je i dalje veliki neto izvoznik, navedeno je u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH. Bloomberg Adrijin analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Mihael Blažeković kazao nam je da rast izvoza prati i rast cijena dionica vojne industrije, koje su rasle u prosjeku 30 posto na Sarajevskoj berzi (Binas, Unis, Pretis, Igman) u posljednjih godinu dana, dok je evropski indeks vojne industrije u istom razdoblju porastao za 47 posto. Treba napomenuti da je Pretis jedina odbrambena kompanija iz regije koja je dio najlikvidnijih berzovnih indeksa. – Ova kompanija u poređenju s evropskim odbrambenim indeksom ima izuzetno nizak PE i njena vrijednost na tržištu je znatno ispod knjigovodstvene vrijednosti. Pretis također posluje s boljom EBITDA maržom od prosjeka evropskog sektora, kaže. Prema njegovom mišljenju, ključni problem berzanskih vojnih kompanija na Sarajevskoj berzi ostaje izrazita nelikvidnost te ne očekujemo značajnije pomake cijene navedenih kompanija, iako su mogući pojedini blok prometi, ako se pojave zainteresirani kupci. Kada govorimo o izvozu ovih kompanija, glavni izvozni proizvodi iz BiH su municija i eksplozivi na koje se odnosi više od 65 posto ukupnog izvoza, vojno oružje i dijelovi oko sedam posto, te barut i detonirajući štapini više od 27 posto. Prema analizi VTKBiH, glavni kupac vojne opreme iz BiH i dalje ostaju Sjedinjene Američke Države, u koje je izvezena roba u vrijednosti od 136,4 miliona KM, što je više za 30,53 posto, a slijede zemlje EU kao što su Češka, Slovačka, Bugarska, Njemačka i Poljska, koje sve više učestvuju u kupovini ovih proizvoda iz BiH. – Bliski istok ostaje važan, i to Saudijska Arabija, Irak, Egipat, ali su neke arapske zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata ispale s liste najvećih kupaca, naveli su iz Komore i dodali da azijsko tržište raste, odnosno Indija, Indonezija, Bangladeš i Filipini su nova izvozna tržišta. Kada je riječ o uvozu, najzastupljenija je Srbija, koja čini 41,59 posto ukupnog uvoza, zatim Hrvatska 18,54 posto, što ukazuje na regionalnu povezanost u vojnoj industriji. Iz Vanjskotrgovinske komore kažu da rast uvoza sirovina i komponenti pokazuje da BiH širi kapacitete i nastoji zadovoljiti povećane narudžbe. – Sve bolje poslovne uspjehe industrije namjenske proizvodnje BiH je zasigurno omogućila povećana potražnja na svjetskom tržištu. Ova grana industrije, ako izuzmemo 2020. godinu i pad uzrokovan pandemijom, bilježi konstantan rast, navedeno je u analizi. Iz Komore su naveli da su kapaciteti postojećih kompanija puni, kao i da su neophodna daljnja ulaganja i investiranje u širenje kapaciteta i novi proizvodni program kako bi i izvozni rezultati bili bolji. VEZANO Koliki je izvoz imala bh. industrija tekstila, odjeće, kože i obuće
Direktori i članovi uprave Tesle prodali dionice u vrijednosti od 100 miliona dolara
Marx.ba Čak i članovi Upravnog odbora Tesle prodaju svoje dionice Muskove kompanije, čija vrijednost nastavlja tonuti na berzama. Kako piše ABC News, četiri visokopozicionirana člana u Tesli prodala su preko 100 miliona dolara vrijednih dionica od početka mjeseca, što sugerira da je i insajderima dosta Muskovog vođenja kompanije. Od Trumpove inauguracije početkom januara dionice Tesle doživjele su velik pad, koji mnogi povezuju s Muskovim dolaskom na čelo ministarstva učinkovitosti američke vlade (DOGE), preko kojeg je krenuo u obračun sa saveznim vladama, odnosno u rezanje troškova i masovne otkaze. No tu je i Muskovo otvoreno zagovaranje desnih i kontroverznih politika, ali i drastičan pad prodaje Teslinih auta širom svijeta, prenosi Index. Dionice kompanije pale su više od 40 posto od početka godine, što je izbrisalo sve dobitke koje je Tesla ostvario od Trumpove ponovne izborne pobjede u studenome. Brojke prodaje opale su na ključnim tržištima. Performanse Tesle opale su na gotovo svakom evropskom tržištu. Opada čak i prodaja u Kini, jednom od najsvjetlijih tržišta kompanije. Čak je i Muskov brat Kimbal prodao 75.000 dionica u vrijednosti od oko 27 miliona dolara proteklog mjeseca, otkrili su podaci Komisije za vrijednosne papire i burze u Americi. Prema zasebnom dokumentu podnesenom prošle sedmice, dugogodišnji Muskov saveznik James Murdoch prodao je dionice u vrijednosti oko 13 miliona dolara istog dana kada je Tesla zabilježila svoj najveći pad u jednom danu od početka pandemije koronavirusa. Prodao je i glavni finansijski direktor Tesle Vaibhav Taneja, i to dionice u ukupnoj vrijednosti od više od 5 miliona dolara. – Kad insajderi, uključujući direktore, prodaju dionice, to nije pozitivan signal, rekao je profesor finansija sa Univerziteta Florida Jay Ritter za ABC. Međutim, dvije prodaje predsjednice uprave Tesle Robyn Denholm u ukupnoj vrijednosti većoj od 75 miliona dolara bile su planirane mjesecima unaprijed kao dio plana prodaje, što je uobičajena praksa, prema Ritteru. No ne slažu se svi da izvršni direktori gube povjerenje. To bi mogao biti znak da ljudi na višim pozicijama traže korekciju cijena. – Iako prodaja ne mora nužno značiti da izvršni direktor ili član uprave negativno gledaju na izglede kompanije, to bi moglo značiti da misle da su dionice na fer cijeni ili čak precijenjene, rekao je analitičar istraživačke kompanije Morningstar Seth Goldstein za ABC. Ipak, Muskova historija upravljanja kompanijom izaziva zabrinutost. Hoće li Tesla doživjeti sličnu sudbinu kao Twitter, koji je Musk kupio za 44 milijarde dolara 2022. godine, a potom ga je dvije godine kasnije investicijska kompanija Fidelity procijenila na 80 posto manju vrijednost? Bez entuzijazma potrošača i postojećih vlasnika Tesli koji na zadnjem dijelu svojih vozila lijepe “antimusk” naljepnice, budućnost ovog proizvođača električnih vozila ostaje neizvjesna kao nikad dosad. Tesla tek treba pustiti u rad uslugu robotaksija nazvanu Cybercab, koja je najavljena za nadolazeće ljeto i, prema nekima, mogla bi spasiti Teslin pad. VEZANO Intelov novi izvršni direktor dobiva 66 miliona dolara u opcijama i dionicama uz platu od milion dolara
Mahmuzić i Reilly: Bankarski sistem stabilan i otporan na izazove
Marx.ba Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić održao je danas sastanak sa ambasadorom Ujedinjenog Kraljevstva Julianom Reillyem i njegovim saradnicima na kome se, između ostalog, razgovaralo o aktivnostima koje se odnose na stabilnost i jačanje bankarskog sektora. Direktor Mahmuzić je informisao britanskog ambasadora o institucionalnom okviru, organizaciji i ključnim postignućima u oblastima bankarske regulative i supervizije. Također, razmijenjene su informacije u vezi sa trenutnim stanjem bankarskog sistema i aktivnostima koje se odnose na daljnje jačanje i održavanje stabilnosti. Kako navode iz Agencije, posebno su naglašeni izazovi sa kojima se domaće institucije i privredni subjekti suočavaju u kontekstu trenutnih političkih prilika. Napomenuto je da je bankarski sistem stabilan i otporan na izazove sa kojima se može suočiti, a da podrška međunarodnih partnera neće izostati. Istaknuta je i spremnost za jačanje saradnje u cilju podrške ekonomskom razvoju, razvoju finansijskih tržišta i domaćih institucija. Podrška Ujedinjenog Kraljevstva predstavlja važan faktor stabilnosti i ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine. VEZANO CBBiH uručila dva specijalna vozila Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH
Nakon sporazuma SAD i Rusije o energetskom primirju, jeftinija nafta
Marx.ba Cijene nafte manje su u srijedu nakon što je Rusija pristala na prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa da Moskva i Kijev privremeno obustave napade na energetsku infrastrukturu, što bi moglo dovesti do povećanja ruske nafte na globalnim tržištima. Terminski ugovori nafte Brent jeftiniji su za 23 centa, i iznose 70,33 američka dolara (64,70 eura) po barelu. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta pojeftinila je za 25 centi, na 66,65 dolara (61,34 eura). Ruski predsjednik Vladimir Putin pristao je u utorak obustaviti napade na ukrajinska energetska postrojenja, ali nije dao punu podršku jednomjesečnom primirju koje je SAD očekivala. – Sporazum predstavlja pozitivan korak prema konačnom rješenju, jer obustava napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu smanjuje rizik od daljnjih poremećaja u opskrbi naftom i time drži cijene pod pritiskom, rekao je za Reuters Yeap Jun Rong, tržišni strateg u IG-u. Rusija je jedan od najvećih svjetskih dobavljača nafte, ali njena je proizvodnja oslabila od početka rata zbog sankcija na rusku energiju. Moguće primirje moglo bi dovesti do ublažavanja sankcija, što bi povećalo opskrbu naftom i smanjilo cijene, smatraju analitičari. Carine koje su SAD uvele Kanadi, Meksiku i Kini povećale su zabrinutost od recesije, što je dodatno pritisnulo cijene nafte jer bi slabljenje ekonomije moglo smanjiti potražnju za sirovom naftom, pišu Financije. Unatoč rastućim napetostima na Bliskom istoku, tržišta nafte i dalje su usmjerena na rizik od pada cijena, naveli su analitičari Goldman Sachsa u današnjoj bilješci. – Eskalacija carina i visoki rezervni kapaciteti povećavaju vjerovatnost pada cijena u srednjem roku, navodi se u izvještaju analitičara. Trump je obećao nastavak američkih napada na Hutije u Jemenu te je rekao da će Iran smatrati odgovornim za sve napade koje ta grupa izvede, a koji ometaju plovidbu Crvenim morem. Izraelski zračni napadi na Gazu, u kojima je ubijeno najmanje 200 ljudi, prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti, prekinuli su primirje i povećali rizike za opskrbu naftom iz šire regije. Podaci o zalihama sirove nafte u SAD dali su pomiješanu sliku, pri čemu su zalihe sirove nafte porasle, dok su zalihe goriva smanjene. Zalihe sirove nafte porasle su za 4,59 miliona barela u sedmici zaključno s 14. martom, prema tržišnim izvorima koji su citirali podatke Američkog instituta za naftu u utorak. Zalihe benzina smanjene su za 1,71 milion barela, dok su zalihe destilata pale za 2,15 miliona barela, naveli su izvori. VEZANO Cijene zlata dostigle novi rekord
CBBiH uručila dva specijalna vozila Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH
Marx.ba Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović, posjetila je danas Direkciju za koordinaciju policijskih tijela BiH gdje je izvršena svečana primopredaja dva specijalna vozila, koja je Centralna banka BiH ustupila na korištenje Direkciji. Ovom prilikom guvernerka Selimović je uručila ključeve ovih vozila direktoru Direkcije Enesu Kariću. Ova primopredaja realizovana je na osnovu sporazuma između Direkcije i Centralne banke BiH, kojim je predviđeno da Centralna banka, u skladu s postignutim dogovorom, Direkciji ustupi na korištenje materijalno-tehnička sredstva – vozila i određenu opremu potrebnu za osiguranje transporta gotovog novca. Takođe je održan i sastanak na kojem se direktor Karić, sa zamjenikom Đurom Kneževićem i saradnicima, zahvalio na ustupljenim vozilima, koja će biti od velike pomoći službenicima u efikasnom obavljanju poslova i zadataka iz nadležnosti Direkcije. Karić je prezentovao aktivnosti koje su bile usmjerene na izgradnju i jačanje kapaciteta Direkcije, kao i aktivnosti obuhvaćene Strateškim planom za razvoj Direkcije koje se odnose na jačanje komunikacije, koordinacije i saradnje kako sa policijskim tijelima u BiH, tako i sa međunarodnim partnerima. Istakao je da je jedan od stalnih ciljeva i prioriteta Direkcije jačanje materijalno-tehničkih kapaciteta, kao i očuvanje sigurnosnog sistema u Bosni i Hercegovini. Guvernerka Selimović naglasila je da je ovaj model saradnje još jedan korak u jačanju kapaciteta sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini, omogućavajući bolju koordinaciju i zaštitu ključnih resursa. – Sigurnost i stabilnost su prioriteti Centralne banke Bosne i Hercegovine, a kroz ovakve inicijative jačamo institucije koje imaju ključnu ulogu u očuvanju sigurnosnog sistema. Ova saradnja omogućava efikasniji i sigurniji transport gotovog novca, te ćemo nastaviti pružati podršku institucijama s kojima dijelimo zajedničke ciljeve i odgovornosti, istakla je guvernerka Selimović. VEZANO FBiH: Izmjene Zakona koje donose jačanje bankarskog sektora