Kompanija LOT povećava broj letova iz Sarajeva
Marx.ba Poljska kompanija LOT će povećati broj letova na liniji Varšava-Sarajevo od 30. marta naredne godine. LOT je prošle godine letio pet letova na ovoj liniji, a naredne godine će letjeti svakodnevno. Ovako će letjeti do kraja ljetnog reda letenja (25.1 oktobar), a svi letovi su s Embraerom E175, piše Zamaaero. Inače, Aerodrom Sarajevo nastavlja obarati rekorde. Ostvario je najprometniji novembar ikad, sa rezultatom od 123.146 putnika, što predstavlja povećanje od 48,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tokom perioda januar – novembar ove godine, aerodrom je prevezao 1.710.729 putnika, što je povećanje od 33,1% u odnosu na 2023. ili dodatnih 425.613 putnika. Aerodrom je već premašio svoj rezultat na kraju 2023. godine za 348.722 putnika. Snažan rast će se nastaviti i u decembru sa planiranim kapacitetom sjedišta za značajnih 53,7%. VEZANO Pregovara se o novoj bazi Wizz Aira u BiH
Autoceste FBiH: Gradnja tunela Prenj na proljeće
Marx.ba Iako je godina bila puna izazova, uključujući nepovoljne vremenske uvjete, u Autocestama FBiH ocjenjuju je kao uspješnu. Trenutno se realiziraju projekti na Koridoru 5C, čija ukupna vrijednost iznosi 2,4 milijarde KM. Također, aktivna su gradilišta na brzim cestama u Federaciji BiH, s projektima vrijednim 306 miliona KM. Izgradnja autocesta, posebno na Koridoru 5C, smatra se ključnim projektom za cijelu zemlju, jer poboljšava povezanost i doprinosi razvoju. Jedan od najvažnijih planova je izgradnja tunela Prenj, koji će biti deveti najduži cestovni tunel u Europi, a izgradnja ovog objekta trebala bi započeti u proljeće 2025. godine. Ove godine najvažniji događaj bio je otvaranje poddionice Počitelj – Zvirovići, zajedno s mostom Hercegovina, čime je jug Hercegovine konačno povezan s europskom mrežom autocesta. Također, pripremni radovi na tunelu Kvanj već su započeli, dok se uskoro očekuje potpisivanje ugovora za poddionicu Mostar – Buna. Dionica Buna – Počitelj bit će u funkciji početkom 2025. godine. Projekti na Koridoru 5C nastavit će se i u 2025. godini, s naglaskom na sjevernu dionicu između Sarajeva i Savi, koja bi trebala biti završena do kraja 2026. godine. U proljeće naredne godine planira se gradnja tunela Prenj i dionice Mostar sjever – Mostar jug, s rokom završetka cijelog Koridora 5C do 2030. godine. Među ključnim projektima su brza cesta Tuzla, Lašva – Nević polje te Mostar – Široki Brijeg – Grude, koji će povezati BiH s Hrvatskom. VEZANO Autoceste FBiH: Prihod od cestarina veći za 10,67 posto nego lani
Analitičari o budućnosti industrije lijekova: Ozempic i Mounjaro donose milijarde eura
Marx.ba Kompanije Eli Lilly i Novo Nordisk trebale bi u 2025. godini bilježiti velike promet, pa će tako do 2028. godine raspolagati s oko 76,21 milijardu eura zbog uspjeha njihovih lijekova za mršanje, prognoziraju analitičari. Danski Novo Nordisk pionir je u sektoru tretmana pretilosti. Njegovi prihodi u tom sektoru porasli su od 2017. do 2023. godine pet puta, na 5,23 milijarde eura. Najzaslužnija za to je prodaja lijekova Ozempic i Wegovy. Eli Lilly je 2022. godine lansirao lijek za mršavljenje Mounjaro. Ekonomist Daniel Kral kaže da je Novo Nordisk imao vrlo pozitivan utjecaj na dansku ekonomiju, a s njegovom procjenom slaže se i danska vlada koja je ovaj mjesec poboljšala prognoze ekonomkog rasta i istakla domaću farmaceutsku industriju. – Tokom posljednje dvije godine, više od 80 posto rasta Danske bilo je zbog farmaceutske industrije, Novo Nordiska. Ova godina vjerovatno neće biti puno drugačija, napisao je Kral na društvenoj mreži X. Prema procjenama analitičara s Londonske berze, očekuje se da će tokom sljedećih pet godina prihodi Eli Lillyja prosječno rasti za 20 posto na godišnjem nivou, a Novo Nordiska za 16 posto. Ipak, moguće je da će u budućnosti morati sklopiti sporazum o preuzimanju i raditi na razvoju novih proizvoda kada više ne budu toliko zarađivali na lijekovima protiv pretilosti. Američki patent Novo Nordiska na ključni sastojak u Ozempicu istječe 2031. godine i mnoge se kompanije, uključujući švicarski Rochea i britansku AstraZenecu, spremaju preuzeti dio poslovanja s lijekovima za mršanje, prenosi Hina. Eli Lilly je u julu potrošio 3,04 milijarde eura na Morphic, biotehnologiju specijaliziranu za upalne bolesti crijeva. To bi trebalo potaknuti i Novo Nordisk na ulaganja, posebno jer većinu novca zarađuje od dijabetesa i pretilosti, a u oba ta područja prijeti opasnosti od konkurencije. Jedna od mogućnosti za ovu kompaniju je kupovina novih lijekova, a u tom slučaju bi mogli preuzeti Zealand Pharmu. Oni razvijaju tablete za mršanje koje bi mogle imati manje nuspojava od Ozempica ili Wegovyja. Druga opcija Novo Nordiska je promjena poslovnog modela i ulaganje u druge vrste lijekova. Međutim, povećanje proizvodnje lijekova u sektoru pretilosti može biti riskantno, a s obzirom na veliki utjecan Novo Nordiska na dansku ekonomiju, upitno je što će biti ako kompanija bude imala finansijske probleme. Švicarska grupa Roche je imala problema u sektoru pretilosti i dobar je primjer onoga što bi se moglo dogoditi drugim kompanijama. Naime, kupili su Carmot za 2,85 milijardi eura prošlog decembra i objavili da mogu brzo proizvesti sedam novih lijekova protiv pretilosti. No podaci iz kliničkih ispitivanja su pokazali da lijekovi imaju nuspojave i izazivaju mučninu te nisu bili privlačni kupcima, a promjena poslovnog modela bila bi im skupa. VEZANO Nakon ispitivanja novog lijeka za mršanje: Dionice kompanije Novo Nordisk ponovo ojačale
U februaru će Evropa odrediti naknadu za uvoz jeftine robe sa Sheina, Temua i drugih platformi
Marx.ba Evropska komisija uskoro bi trebala objaviti koliko će iznositi carine na male pakete iz zemalja koje nisu članice EU. Carina odnosno naknada za rukovanje malim pošiljkama čija vrijednost ne prelazi 150 eura trebala bi biti poznata nakon 5. februara. Prema pisanju Financial Timesa, Komisija razmatra nove procedure carinske uprave za uvoz pošiljki male vrijednosti koje će predstaviti u okviru prijedloga za reformu carine, a jasno je da se takva nova procedura odnosi na pošiljke s kineskih platformi za e-trgovinu kao što su Shein i Temu, koje su posljednjih godina preplavile zapadno potrošačko tržište. Prema pisanju britanskih medija, Shein unutar Unije ima 108 miliona mjesečno aktivnih korisnika, dok Temu ima oko 75 miliona, koji iskorištavaju rupu u zakonu zbog koje ne moraju plaćati uvozne carine na robu male vrijednosti. U EU je trenutno prag za oporezivanje odnosno carinjenje na pakete vrijednosti veće od 150 eura, a kako Kina ima i subvencionirane troškove poštarine, slanje jeftine robe avionom u EU itekako je isplativo za tamošnje kompanije. Prema procjeni Komisijinog povjerenika za trgovinu Maroša Šefčoviča, samo ove godine će u Europu stići oko četiri milijarde paketa vrijednosti manje od 150 eura, piše Lider. VEZANO Nova online prodavnica i niske cijene: Amazon pripremio odgovor za Temu i Shein
Održana dodjela priznanja za MUST HAVE brendove 2025.
Marx.ba Svečana dodjela priznanja MUST HAVE brendovima za 2025. godinu održana je danas u Mercator centru Ložionička. Ovaj događaj okupio je predstavnike vodećih FMCG kompanija, trgovačkih lanaca, distrubutera, ali i prateće industrije, koji svojim radom doprinose jačanju tržišta i prepoznatljivosti brendova kod potrošača. Samu dodjelu pratio je veliki broj medijskih partnera koji već godinama sudjeluju u promociji i daju nesebičnu podršku projektima poput ovog. Cilj MUST HAVE projekta je istaknuti brendove koji su prepoznati kao neizostavni dio potrošačkih korpi. Kriteriji za izbor uključuju kvalitet, dostupnost, inovativnost i kontinuiran rast na tržištu. Dodjela ovih priznanja služi kao svojevrsna potvrda brendovima koji su uspjeli izgraditi povjerenje potrošača i zadržati vodeću poziciju u svojoj kategoriji. Uspjeh izabranih brendova temelji se na visokom kvalitetu proizvoda, dosljednosti i sposobnosti prilagodbe potrebama modernog potrošača. – Projekat MUST HAVE je više od same dodjele plaketa – to je prilika da se oda priznanje brendovima koji su dio svakodnevnog života potrošača. Ovi proizvodi nisu samo na policama, oni su dio naših navika i potreba. Svake godine svjedočimo tome koliko se industrija razvija, prilagođava novim trendovima i usmjerava ka kvaliteti. Ova priznanja su i svojevrsna zahvalnost brendovima koji neprestano podižu ljestvicu u svom poslovanju. Čestitam svim dobitnicima i zahvaljujem partnerima koji su prepoznali značaj ovog projekta, izjavio je Rešid Muratović, glavni i odgovorni urednik InStore magazina, koji je ujedno i organizator ovog projekta. Priznanja MUST HAVE brendovima potvrđuju njihovu poziciju kao neizostavne opcije za svakodnevnu kupovinu. Ovi proizvodi postaju svojevrsni vodič potrošačima, pružajući im sigurnost u kvalitetu i pouzdanost. Za brendove ovo priznanje predstavlja poticaj za dalji razvoj, inovacije i jačanje konkurentnosti. Da podsjetimo, projekat je počeo specijalnim izdanjem InStore magazina, koje je posvećeno odabranim brendovima za 2025. godinu, zatim je nastavljeno svečanom dodjelom, a tokom januara i februara MUST HAVE brendovi bit će posebno istaknuti u najvećim Konzum, Mercator i Kort marketima širom Bosne i Hercegovine. Njihovo prisustvo na bočnim i redovnim policama dodatno će olakšati potrošačima da pronađu svoje omiljene proizvode, istovremeno osiguravajući veću vidljivost i dostupnost nagrađenih brendova. Pored toga, početkom naredne godine slijedi promocija putem mreže LED displeja, na lokacijama širom Bosne i Hercegovine, čime će MUST HAVE brendovi dobiti modernu i efikasnu vizuelnu prepoznatljivost. Uz ovu aktivnost, bit će realizirana i digitalna kampanja na društvenim mrežama, koja će osigurati direktnu komunikaciju s potrošačima, promovirajući vrijednosti i posebnosti odabranih brendova. Ovako detaljan i strateški osmišljen pristup potvrđuje ozbiljnost, snagu i dugoročni značaj projekta MUST HAVE. Kroz kombinaciju printanih i digitalnih medija, maloprodajnih aktivnosti i događaja uživo, ovaj projekat uspješno promovira brendove koji oblikuju tržište, unose inovacije i donose dodanu vrijednost potrošačima. MUST HAVE brendovi za 2025 su: Argeta, Arla Apetina, Badel Antique Pelinkovac, Cockta, El Grito, Elephant, Fructal Pelinkovec, Grand kafa, Juicy Ice Tea, La Rive – Her Chois, Lasta krem štapići, Mi 99 dimljeni svježi sir, Mi 99 maslac classic, Mi 99 vrhnje za kuhanje, Milka Biscuits, Milka Bar, Milka Leo, Fructal Prior Viljamovka, Nutrino Lab, Oreo, Patelina, Pfanner, Plantago čajevi, Fini Mini Noodle, O’Plant, Prekrašni štrudlice, San Pellegrino Naturali, 7 Days Croissant, Smoki, Spezi, Štark bananica, To sokovi, Tomico paradajz pire, Vina Laguna, Violeta Double Care, Ziaja C.B3, Ziaja Cashmere. VEZANO Vanjskotrgovinska komora BiH dodijelila nagrade “Polet” najboljim bh. izvoznicima u 2023.
Rekordna globalna potražnja za ugljenom
Marx.ba Globalna potražnja za ugljenom veća je nego ikad dosad, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). Potrošnja ugljena snažno se oporavila nakon naglog pada tokom pandemije koronavirusa, objavila je IEA. Prema procjenama te agencije, ove godine trebala bi iznositi rekordnih 8,77 milijardi tona. Potražnja će ostati relativno stabilna do kraja 2027., budući da obnovljivi izvori energije igraju sve veću ulogu u proizvodnji električne energije i smanjenoj potrošnji ugljena u Kini, očekuje IEA. Direktor IEA-e za energetska tržišta i sigurnost Keisuke Sadamori rekao je da brzo uvođenje tehnologija čiste energije mijenja globalni sektor električne energije, koji čini dvije trećine svjetske potrošnje ugljena. – Međutim, vremenski faktori, posebno u Kini, najvećem svjetskom potrošaču ugljena, imat će velik utjecaj na kratkoročne trendove potražnje za ugljenom. Brzina kojom potražnja za električnom energijom raste također će biti vrlo važna u srednjoročnom periodu, rekao je Sadamori. Kineski sektor električne energije posebno je važan za globalno tržište ugljena, budući da trećina svjetske potrošnje ugljena izgara u elektranama u toj zemlji. Očekuje se da će potražnja za ugljenom u Kini u 2024. porasti za jedan posto i dosegnuti 4,9 milijardi tona, dok bi u Indiji mogla porasti za više od pet posto, na 1,3 milijarde tona. U EU i SAD potražnja za ugljenom ove godine je pala za 12 odnosno pet posto. Pad u 2023. iznosio je 23 odnosno 17 posto, piše Seebiz. VEZANO Kakao kao valuta: Može li blockchain otključati novo finansijsko tržište
Pregovara se o novoj bazi Wizz Aira u BiH
Marx.ba Valentina Kecman, direktorica Aerodroma Banja Luka je izjavila da Aerodrom vrlo ozbiljno pregovara sa Wizz Airom oko otvaranja baza na Banja Luci, a što bi značilo bitno više letova i linija sa Banja Luke, piše Zamaaero. Kako je objavljeno, ne redi se o preliminarnim dogovorima, nego se ušlo vrlo duboko u samo pregovaranje. Pregovori sa Wizz Airom traju već duže vrijeme i datiraju još od Milana Račića, a vodila ih je i Natalija Trivić. Wizz Air je zatražio od Banja Luke da prebaci letove iz Tuzle na Banja Luku početkom ovogodišnjeg zimskog reda letenja kada je Tuzla imala puno dana magle. VEZANO Još milion KM za unapređenje uslova na Aerodromu Tuzla
Hoće li doći do odlaganja CBAM-a za našu zemlju
Marx.ba Bosna i Hercegovina i Crna Gora zatražile su odlaganje primjene takse CBAM, tokom Ministarskog vijeća Energetske zajednice. Taksa na CO2 čija primjena počinje 1. januara 2026. godine predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminija, đubriva, vodonika i električne energije u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2. Uvođenje prekogranične takse na CO2 (CBAM) pogodiće firme iz Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije koje izvoze ovu robu u Evropsku uniju. Izuzeće za izvoz električne energije moguće je dobiti ako se ispune određeni uslovi, ali zemlje regiona kasne u tome. To znači da će električna energija, koja je za mnoge od njih važna izvozna stavka, posebno za Bosnu i Hercegovinu, biti opterećena taksama koje će je učiniti preskupom za evropsko tržište, piše Vladimir Spasić za Balkan Green Energy News. Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, predsjedavao je sjednicom Ministarskog vijeća Energetskom zajednicom. Poslije sastanka on je kao uspjeh BiH naveo pripremu usaglašenog zakona o električnoj energiji koji podrazumijeva implementaciju obaveza BiH iz Trećeg energetskog paketa, kroz zajednički rad entitetskih ministarstava. Na pitanje koji su razlozi za odlaganje on je za Balkan Green Energy News rekao da su članice Energetske zajednice podržale njegov prijedlog da Sekretarijat Energetske zajednice zatraži od Evropske komisije da se odloži primjena CBAM-a, kako bi domaći izvoznici i dalje mogli da izvoze u EU bez plaćanja karbonskih taksi. Ministarskom vijeću je prisustvovao i Saša Mujović, ministar energetike Crne Gore, koji je za Balkan Green Energy News potvrdio da se zahtjev njegove države odnosi na vremenski ograničeno odlaganje primjene CBAM-a. Inače, da bi zemlje regiona dobila izuzeće od naplate CBAM-a na električnu energiju, moraju da ispune određene uslove, među kojima je najvažniji spajanje organizovanog tržišta električne energije sa EU, pa Mujović traži odlaganje do IV kvartala 2026. kada bi spajanje tržišta trebalo da bude okončano. Predstavnici Evropske komisije su, pažljivo saslušali prijedlog, pa se očekuje da će biti određenog odgovora. VEZANO Evropa ulaže 10 milijardi eura u globalnu satelitsku mrežu IRIS2
Novčana dismorfija: Skoro polovina generacije Z i milenijalaca opsjednuto je idejom da postanu bogati
Marx.ba Krajem 2023. godine, novi trend pojavio se na internetu i društvenim mrežama gdje su ljudi počeli preispitivati koliko su zapravo finansijski uspješni. Fenomen nazvan „finansijska dismorfija“ dešava se kada se ljudi osjećaju nesigurno u vezi svog finansijskog stanja, bez obzira na stvarnost njihove situacije. Problem? Ovaj trend sve više negativno utiče na finansije ljudi, posebno mlađih generacija. Prema novoj studiji koju je sproveo Qualtrics u ime Intuit Credit Karme, 29% Amerikanaca doživljava finansijsku dismorfiju. U svrhu ove ankete, finansijska dismorfija je definisana kao iskrivljen pogled na sopstvene finansije, što može dovesti do loših odluka. Ovaj problem je daleko izraženiji među mlađim generacijama, gdje 43% generacije Z i 41% milenijalaca priznaje da doživljava finansijsku dismorfiju, u poređenju sa 25% generacije X i samo 14% ispitanika starijih od 59 godina. Od onih koji doživljavaju finansijsku dismorfiju, 82% kaže da se osjeća finansijski zaostalo. To se poredi sa 29% ispitanika koji ne osjećaju sličnu finansijsku nesigurnost. Gledano šire, gotovo polovina (48%) generacije Z i 59% milenijalaca osjeća se finansijski zaostalo, što vjerovatno doprinosi osjećaju finansijske neadekvatnosti. Iako mnogi priznaju da se osjećaju zaostalo, 59% ispitanika takođe navodi da se osjećaju finansijski stabilno, što pokazuje nesklad između percepcije finansijske stabilnosti i stvarne situacije. 37% ispitanika koji doživljavaju finansijsku dismorfiju izjavilo je da imaju više od 10.000 dolara ušteđevine, dok 23% njih ima više od 30.000 dolara. To je znatno iznad prosječne ušteđevine Amerikanaca, koja iznosi oko 5.300 dolara. Međutim, ispitanici koji ne pate od finansijske dismorfije vjerovatnije imaju ušteđevinu – i to veću. Prema studiji, 52% Amerikanaca bez finansijske dismorfije ima više od 10.000 dolara ušteđevine, dok 32% ima više od 50.000 dolara. Finansijska dismorfija može biti podstaknuta opsjednutošću ljudi idejom da postanu bogati, u vremenu kada bogatstvo djeluje sve nedostižnije. Više od četvrtine (27%) Amerikanaca kaže da su opsjednuti idejom bogatstva. Ovo je posebno izraženo kod mlađih generacija, gdje 44% generacije Z i 46% milenijalaca priznaje da su opsjednuti idejom. Više od polovine (54%) ispitanika koji doživljavaju finansijsku dismorfiju kaže da su opsjednuti idejom bogatstva, u poređenju sa samo 12% onih koji nemaju ovaj problem. Uprkos opsjednutosti idejom ekstremnog bogatstva, 52% Amerikanaca vjeruje da nikada neće biti bogati. Taj broj raste na 69% kada se pogleda grupa Amerikanaca sa finansijskom dismorfijom. Osim zabrinutosti oko toga da nikada neće biti bogati, 95% Amerikanaca sa finansijskom dismorfijom kaže da ona negativno utiče na njihove finansije. Od njih, 40% navodi da ih je finansijska dismorfija spriječila da izgrade ušteđevinu ili ih natjerala da troše previše (38%) i gomilaju dug (32%). Još 30% kaže da ih je to spriječilo da uštede za kupovinu kuće i otplatu duga. Inače, ova anketa sprovedena je online u Sjedinjenim Državama od strane Qualtricsa u ime Intuit Credit Karme, od 18. do 26. decembra 2023. godine, među 1.006 američkih odraslih osoba starijih od 18 godina. VEZANO Sport u 2024. obilježila je zlatna groznica, evo ko je zaradio najviše – Marketing X Business
Još milion KM za unapređenje uslova na Aerodromu Tuzla
Marx.ba Na danas održanoj sjednici Vlada Tuzlanskog kantona je odobrila dodatna novčana sredstva od 1.000.000 KM Međunarodnom aerodromu Tuzla za Projekt ugradnje svjetala centralne linije na poletno-sletnoj stazi. Vlada je ranije odobrila 500.000 KM za izradu Glavnog projekta i tada je napomenuto da se početak realizacije ugradnje svjetala očekuje krajem 2024., za što bi bila potrebna dodatna sredstva. Imajući u vidu značaj, ali i potrebu što hitnije realizacije ovog projekta, Vlada je danas odobrila dodatnih milion KM za njegovu realizaciju. Tim projektom Vlada pokazuje svoju stratešku opredijeljenost prema razvoju tuzlanskog aerodroma, gdje je jedan od prioriteta unapređenje postojećih uslova za polijetanje aviona u situacijama smanjene vidljivosti. Takvo unapređenje bi tokom maglovitih dana smanjilo kašnjenja baznih aviona na jutarnjim letovima u odlasku što bi u konačnom omogućilo redovan raspored letova tokom dana. Infrastrukturnim osposobljavanjem postiže se savremena opremljenost aerodroma, smanjuje se broj otkazanih i preusmjerenih letova, što je jedan je od glavnih preduslova da Aerodrom Tuzla postane privlačan za stacioniranje baznih zrakoplova, kako niskobudžetnih avio-kompanija, tako i komercijalnih, a to u konačnici dovodi do otvaranja novih destinacija, povećanja prometa putnika i roba, saopćeno je iz Vlade TK. VEZANO Veliko povećanje broja putnika: Aerodrom Sarajevo ostvario najbolji novembar