Microsoft smatra da ”beskonačan radni dan” šteti produktivnosti
Marx.ba Microsoftov posebni izvještaj o indeksu trendova rada iz juna upozorava da je sve više ljudi ”zarobljeno” u naizgled beskonačnom radnom danu. Kod mnogih ljudi, radni dan počinje u 6 sati ujutro, nastavlja se nakon 20 sati i ne prestaje ni subotom ni nedjeljom. Nalazi, temeljeni na prikupljenim podacima i analizama produktivnosti iz sistema Microsoft 365, pokazuju da 40% ljudi koji su spojeni na internet u 6 sati ujutro pregledava e-poštu, kako bi utvrdili dnevne prioritete. Glavnina najproduktivnijih sati u danu, između 9 i 11 sati i 13 i 15 sati, traje u vrijeme kada se održava polovica svih sastanaka, čime se gubi prirodni porast performansi ljudi usred dana. Oko 11 sati je također vrijeme kada se postiže vrhunac aktivnosti razmjene poruka, jer se poruke u stvarnom vremenu, zakazani sastanci i stalno prebacivanje na aplikacije podudaraju. Za mnoge ljude posao se nastavlja do kasno u večer. Microsoft je otkrio da su sastanci koji se održavaju nakon 20 sati porasli za 16% u usporedbi s prethodnom godinom. Štaviše, prosječni zaposlenik sada šalje više od 50 poruka izvan osnovnog radnog vremena, a do 22 sata gotovo trećina (29%) aktivnih radnika provjerava pristiglu poštu. Vikend donosi malo predaha. Oko 20% zaposlenika provjerava e-poštu prije podneva u subotu i nedjelju, a preko 5% radi na e-pošti nedjeljom navečer. Podaci pokazuju da prosječni radnik dnevno prima 117 e-poruka i 153 poruke u Microsoft Teams alatu. To znači da zaposlenike koji koriste Microsoft 365 prekida sastanak, e-poruka ili obavijest svake dvije minute. Nije iznenađujuće da gotovo polovica svih zaposlenika i više od polovice voditelja smatra da im je posao haotičan i fragmentiran, prenosi PC Chip. Microsoft tvrdi da umjetna inteligencija nudi izlaz iz ovog beskrajnog radnog dana, iako bi mogla ubrzati i trenutni sistem. Kompanija preporučuje primjenu umjetne inteligencije i agenata za pojednostavljenje zadataka niske vrijednosti i usredotočivanje na pravilo 80/20, gdje 20% odrađenog posla donosi 80% rezultata. Također predlaže prelazak s krutih organizacijskih struktura na agilne timove koji su usmjereni na rezultate, što bi trebalo biti osnaženo umjetnom inteligencijom. U izvještaju se više puta ističu agenti koji koriste umjetnu inteligenciju, kao rješenje za ove beskrajne radne dane. Nema spomena o ljudima koje bi mogli otpustiti s posla. Ovo nije prvi put da je neka studija pokazala da pretjerano dugi sati rada, posebno bez prestanka, mogu negativno utjecati na produktivnost. Drugi izvještaj otkrilo je da najproduktivniji zaposlenici rade s omjerom rada i odmora 75/33: rade 75 minuta, a zatim se odmaraju 33 minute. Također se tvrdi da boravak u uredu, gdje ljudi prestaju raditi zbog zadataka poput razgovora s kolegama ili čak hodanja, može biti produktivniji od rada iz vlastitog doma, koji traje bez ili uz vrlo kratke pauze.
Oštro pale cijene plina u Evropi
Marx.ba Cijene prirodnog plina u Evropi naglo su pale u utorak budući da su trgovce umirile naznake popuštanja napetosti na Bliskom istoku nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio primirje u ratu između Izraela i Irana. Na referentnoj nizozemskoj digitalnoj burzi TTF cijena jednog megavatsata plina s rokom isporuke u julu potonula je na samom početku trgovanja za gotovo 13 posto. Plinom se tako u utorak ujutro trgovalo po cijeni od 35,30 eura po megavatsatu. Na zatvaranju trgovine u ponedjeljak stajao je 40,52 eura. Tokom jutra cijena se stabilizirala pa je megavatsat plina prijepodne koštao 36,62 eura. Oštar pad vratio je cijene plina na otprilike istu nivo na kojoj je bila prije početka izraelsko-iranskog rata 13. juna, piše Seebiz. Na otvaranju trgovine ove sedmice cijena je naglo porasla, dosegnuvši najviši nivo od početka aprila, od 42,44 eura, budući da je ulagače zabrinuo američki napad na iranska nuklearna postrojenja u Natanzu, Isfahanu i Fordou, uz obrazloženje da želi spriječiti razvoj nuklearnog naoružanja. Iran je naglašavao da je njegov nuklearni program isključivo civilnog karaktera. Washington se bombardiranjem aktivno uključio u rat Irana i Izraela koji je ranije bombardirao iranska postrojenja. Ulagači su strahovali da će Iran na napade reagirati blokadom Hormuškog tjesnaca kojim prolazi trećina svjetske nafte i otprilike petina ukapljenog plina na putu prema kupcima ponajprije u Aziji. Nestašica i poskupljenje plina u Aziji utjecali bi i na trgovanje plinom u Evropi koja se s azijskim kupcima takmiči za opskrbu ukapljenim plinom.
Inicijativa za prvi bh. sajam namjenske industrije
Marx.ba Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić održao je redovni sastanak s direktorima kompanija iz oblasti namjenske industrije u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH. Poseban fokus sastanka bio je na inicijativi za organizaciju prvog bosanskohercegovačkog sajma namjenske industrije, koji bi okupio domaće kompanije, predstavio njihove kapacitete, inovacije i proizvode, te dodatno ojačao njihovu poziciju na domaćem i međunarodnom tržištu. Sajam bi, kako je istaknuto, bio snažna platforma za promociju industrije koja ima dugu tradiciju, stručne kadrove i sve izraženije izvozne rezultate. Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnom poslovanju, rezultatima koje kompanije ostvaruju, ali i izazovima s kojima se suočavaju i koje uspješno prevazilaze zahvaljujući međusobnoj saradnji i zajedničkom djelovanju. – Kada se radi kao jedno – rezultati ne izostaju. Naša namjenska industrija pokazuje da je spremna za nove iskorake i upravo je sajam odlična prilika da to pokažemo svijetu, kazao je ministar Lakić. Redovni dijalog s predstavnicima industrije ostaje važan dio aktivnosti Ministarstva, s ciljem da se dodatno unaprijedi poslovni ambijent, riješe operativni izazovi i otvore nova razvojna poglavlja u ovom strateški važnom sektoru.
Lagarde pozvala EU da ubrza uvođenje digitalnog eura
Marx.ba Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde pozvala je evropske poslanike da ubrzaju donošenje zakonodavstva koje bi otvorilo put za lansiranje digitalnog eura. ECB već godinama radi na digitalnoj verziji jedinstvene valute, u suštini elektronskom novčaniku, ali za njegovo sprovođenje potrebna je podrška Evropskog parlamenta. Taj korak se, međutim, pokazao teškim zbog otpora među poslanicima. Lagard je obnovila svoj apel obraćajući se komitetu Evropskog parlamenta, opisujući digitalni euro kao ključni alat za finansijsku autonomiju Evrope, te kritikovala konkurentske digitalne valute koje izdaju privatne kompanije, poznate kao stablecoin-ovi. – Zakonodavni okvir za potencijalno uvođenje digitalnog eura mora se uspostaviti brzo, molim vas, kazala je Lagard. Evropska komisija je još u junu 2023. predložila zakon o digitalnom euru, ali od tada nije bilo značajnog napretka. Ukoliko Parlament usvoji neophodne zakone, Upravni savjet ECB-a planira da na jesen odlučuje o zvaničnom lansiranju digitalnog eura. Predstavnici četiri od ukupno osam političkih grupacija u Parlamentu izrazili su zabrinutost nakon što je ranije ove godine došlo do prekida u radu platnog sistema ECB-a, što je dodatno otvorilo pitanja o sposobnosti centralne banke da sprovede projekat digitalnog eura. U dizajnu ECB-a, digitalni euro bi bio dostupan svim građanima eurozone, vjerovatno do limita od oko 3.000 eura. Bio bi garantovan od strane centralne banke, ali bi se distribuirali putem komercijalnih banaka i operatera digitalnih novčanika. Evropske banke uglavnom su skeptične prema ovoj ideji, strahujući da bi mogla izazvati odlazak depozita, jer bi klijenti novac prebacivali u sigurnije ECB-garantovane novčanike. Studija koju je za potrebe bankarskih udruženja sprovela revizorska kuća PwC procjenjuje da bi digitalni euro mogao da košta bankarski sektor između 18 i 30 milijardi eura u tehničkim, komercijalnim i operativnim troškovima. ECB promoviše digitalni euro i kao odgovor na inicijative predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koji podržava razvoj stablecoinova – kriptovaluta koje su najčešće vezane za američki dolar. Lagard je istakla da stablecoinovi predstavljaju „rizik po monetarnu politiku i finansijsku stabilnost“, jer mogu povući depozite iz bankarskog sistema i često ne uspijevaju da održe svoju fiksnu vrijednost. Jedan od najpoznatijih kolapsa desio se u maju 2022, kada TerraUSD nije uspio da zadrži vezu sa dolarom, što je izazvalo krah na tržištu i talas bankrota u kripto sektoru. Lagarde je dodatno naglasila da u ovom dijelu tržišta ne postoji globalna regulativa, te da je izdavalac najvećeg stablecoina – Tether – registrovan u Salvadoru, „zemlji koja nema nikakav regulatorni okvir“ za ovakve proizvode. – Ovakav fragmentisan pristup sprečava jednake uslove na globalnom nivou i otvara prostor za nove rizike i sistemsku ranjivost. Zato moramo ostati oprezni i zalagati se za globalno usklađenu regulaciju stablecoinova, rekal je prenosi Investitor.
WE-Finance Code 2025 BiH: Stvoriti ravnopravno poslovno okruženje za žene poduzetnice
Marx.ba Predsjedavajućaa Vijeća ministara BiH Borjana Krišto svečano je otvorila današnju konferenciju Centralne banke BiH i međunarodnih partnera posvećenu implementaciji Kodeksa podrške finansiranju žena poduzetnica. Predsjedavajuća Krišto podržala je aktivnosti na ovom polju, gdje je istakla ključnu ulogu Kodeksa podrške kao snažnog alata za prevladavanje izazova i podsticanje stabilnog razvoja. Predsjedavajuća Krišto je u svom obraćanju izrazila zahvalnost guvernerki Selimović i međunarodnim partnerima za njihovu predanost i viziju u ovom strateškom poduhvatu, potvrđujući važnost ovakvih inicijativa za budućnost poduzetništva. Predsjedavajuća je naglasila da je cilj stvoriti podsticajno i ravnopravno poslovno okruženje za žene poduzetnice, što će pridonijeti privrednom rastu i društvenoj stabilnosti, ističući da je ravnopravan pristup važan stup za snažniju i otporniju ekonomiju naše zemlje. Predanost Vijeća ministara Bosne i Hercegovine je da podrži svaki korak u pravcu ekonomske jednakosti i održivog razvoja. – Kroz evropski put naše zemlje i integracijske procese moramo hrabro i odlučno praviti ključne iskorake u svim oblastima koje će omogućiti priliku svima, poručila je.
SOS Dječija sela pokrenula kampanju “Krov nad glavom” za obnovu domova djece i mladih
Marx.ba SOS Dječija sela u BiH pokrenula su kampanju „Krov and glavom“, s ciljem prikupljanja 120.000 KM za neodgodive građevinske radove u kućama i stanovima SOS porodica. – Zajedno možemo obnoviti više od zidova – možemo učvrstiti osjećaj sigurnosti. Kampanja traje do 31. augusta 2025. godine, a podršku mogu pružiti prvenstveno kompanije, ali i svi građani koji žele učestvovati, poručili su. SOS kuće, izgrađene prije više od 30 godina, zahtijevaju značajna ulaganja u obnovu krovova, instalacija, stolarije i osnovnih materijala. Pored toga, potrebe rastu i za porodice koje prelaze živjeti u lokalnoj zajednici gdje je neophodno adaptirati prostore za potrebe porodica. – Ovo nije ulaganje u zidove – već u sigurnost i dostojanstvo djece. Potrebna su nam partnerstva sa društveno odgovornim kompanijama kako bismo zajedno obezbijedili osnovne uslove za zdravo odrastanje, poručuju iz organizacije. Kako kažu, vaša kompanija može biti ključna u stvaranju boljih uslova za djecu i porodice koje podržavamo.Sve informacije o načinu donacije, uplatnici i ciljevima kampanje dostupne su na zvaničnoj stranici: Krov nad glavom | SOS – Dječija sela BiH
Rastu svjetske berze: Cijene nafte oštro pale
Marx.ba Na azijskim su berzama u utorak cijene dionica porasle, dok su cijene nafte oštro pale, nakon što je predsjednik SAD Donald Trump poručio da su Izrael i Iran pristali na prekid vatre. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu oko 1,8 posto. Pritom su cijene dionica u Šangaju, Japanu, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,9 i 2,6 posto. Dobro raspoloženje na tržištu uslijedilo je nakon što je Trump poručio da su Izrael i Iran pristali na prekid vatre, što će stupiti na snagu za otprilike 12 sati, kada obje strane završe svoje operacije. Jutros je Trump objavio kako je primirje na snazi.
Neum odradio dobru predsezonu: Period pred nama obećava
Marx.ba Jedini grad na moru u Bosni i Hercegovini i ove godine očekuje odlične turističke rezultate. Smještajni kapaciteti u Neumu su tokom ljetnih mjeseci popunjeni, a dobar posao odrađen je i u predsezoni. Istovremeno, hotelijeri već razmišljaju o idućoj sezoni i okreću se novim tržištima. Turistički radnici u ovom gradu su zadovoljni, a to potvrđuju i riječi Udruge hotelijera Neum Davora Krešića. – Počeli smo jako rano, već sredinom marta i što se tiče grupnog i kongresnog turizma odradili smo, slobodno mogu reći, odličan posao. Sada ulazimo u samu špicu sezone za koju su najave odlične, a najave bilježemo i za period nakon sezone. Kada sve to sumiramo možemo kazati da ćemo imati još jedan uspjeašn periode pred nama, rekao je Krešić. Dodao je da su svi akteri koji učestvuju u aktivnostima koje se tiču prodaje smještaja u ovom gradu već duboko u 2026. godini.
UIO: Besplatan webinar za prijevoznike iz BiH kako bi bili spremni za nova pravila uvoza roba u EU
Marx.ba Uprava za indirektno oporezivanje BiH je objavila da se organizira besplatan webinar za prijevoznike iz BiH kako bi bili spremni za nova pravila uvoza roba u EU od 1. septembra 2025.godine. – Kako bi svi prijevoznici (drumski i željeznički) iz zemalja koje nisu članice EU, pa tako i iz Bosne i Hercegovine, bili spremni da od 1. septembra 2025. godine podnose skraćene deklacije (USD) upotrebom novog sistema kontrole uvoza (ICS2), verzija 3. korak 3., organizuje se besplatan webinar na kojem će na jednom od jezika koji su u upotrebi u BiH biti detaljno objašnjeno sve ono što je potrebno uarditi kako bi prijevozničke kompanije iz BiH uskladile svoje IT sisteme sa novim EU ICS2 sistemom (Import Control System). Radi se o novoj obavezi koju moraju ispuniti svi prijevoznici iz BiH koji će od 1. septembra 2025. godine, a prije unosa robe u EU, podnositi ulaznu skraćenu bezbjednosnu deklaraciju upotrebom novog sistema kontrole uvoza (ICS2). Kako se približava rok za ispunjenje novih uslova za uvoz roba u EU, a veliki broj prijevoznika iz BiH još uvijek ima nepoznanicu koje sve uslove mora ispuniti i na koji način mogu uspostaviti komunikaciju sa evropskim IT sistemom ICS2, sva detaljna pojašnjenja i sve odgovore prijevoznici iz BiH mogu dobiti na besplatnom webinaru koji će se održati u četvrtak, 26.06.2025. godine s početkom u 10 sati, poručeno je.
Sarajevo će biti domaćin najveće Amazonove konferencije na Balkanu
Marx.ba Kantonalna agencija za privlačenje investicija i privatizaciju (KAIP) u Sarajevu, objavila je da će naš glavni grad biti domaćin najveće Amazonove konferencije na Balkanu. Prema onome što su objavili, oni će biti pokrovitelji konferencije “Amazon Web Services (AWS) Community Day Adria 2025” koja će se održati 5. septembra, a na kojoj će učestvovati stručnjaci iz informaciono-tehnološkog sektora, softverskog inženjeringa i vještačke inteligencije. Riječ je o stručnjacima iz kompanija kao što su Amazon, DataHog, HashiCorp, BMW Group i The Walt Disney Studios. KAIP-ov direktor Adnan Jašarević je prilikom potpisivanja ugovora o pokroviteljstvu izjavio da je riječ o važnom događaju kojim se šalje i poruka o sve značajnijoj poziciji Bosne i Hercegovine u ovom sektoru. – Želja nam je ohrabriti mlade ljude, koji organizuju ovakav događaj u Sarajevu, ali istovremeno ohrabriti i investitore i privući njihov interes. Amazon je svjetski gigant. Dolaskom lidera i stručnjaka takvih kompanija u Bosnu i Hercegovinu zasigurno se otvaraju vrata i novim projektima, investicijama i u konačnici jačanju ekonomskog rasta, boljem poslovnom okruženju i novim radnim mjestima, naveo je. Kako su saopćili iz KAIP-a, organizator konferencije koju će otvoriti Jeff Barr, potpredsjednik AWS-a i jedan od najzaslužnijih za njegov uspon u svijetu je Udruženje korisnika AWS-a u Bosni i Hercegovini koje predvode bh. AWS eksperti Dženana i Dženan Dževlan. Jašarević je odao posebno priznanje organizatorima, poručivši da je povezivanje s najvećim svjetskim kompanijama korak u pravom smjeru. AWS je trenutno najveći pružatelj cloud usluga. Na konferenciji, za koju vlada veliki interes u regiji, očekuje se više od 25 predavača i govornika te 500 učesnika, saopćili su iz KAIP-a.