Razvojna banka: Beskamatni kredit za turističke djelatnike u Federaciji BiH
Marx.ba Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine, u saradnji s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, uspostavila je povoljnu kreditnu liniju namijenjenu turističkim djelatnicima širom FBiH – bez kamate i bez naknade za obradu kredita – s jasnim ciljem unapređenja i proširenja turističke ponude. Ova kreditna linija predstavlja jednu od najpovoljnijih mogućnosti finansiranja u sektoru turizma, budući da su i kamatna stopa i svi troškovi obrade u potpunosti subvencionisani od strane resornog ministarstva tokom cijelog perioda otplate. Maksimalan iznos kredita iznosi 500.000 KM, s rokom otplate do osam godina i mogućnošću odgode plaćanja (grace period) do 12 mjeseci. Za investicije koje premašuju ovaj iznos, korisnicima je na raspolaganju dodatno kreditiranje kroz druge programe Razvojne banke FBiH. Sredstva iz ove linije mogu se koristiti za finansiranje stalnih sredstava – poput izgradnje novih kapaciteta, povećanja kvaliteta postojećih objekata, izgradnje tematskih sadržaja, smještajnih objekata za tržišta posebnih interesa, pretvaranja soba i apartmana u domaćinstvima u male porodične hotele, obnove tradicijskih kuća u selima i zaseocima, izgradnje eko-sela s pratećim sadržajima, autokampova i sličnih projekata. Kredit je moguće koristiti i za finansiranje tekućih sredstava, potrebnih za svakodnevno poslovanje tokom cijele godine. Program je dio šireg strateškog pristupa razvoju turizma u Federaciji BiH, koji je definisan kroz ključne dokumente: Strategiju razvoja Federacije BiH 2021–2027, Plan rada Vlade FBiH, Strategiju razvoja turizma 2022–2027, te Strateški plan poslovanja Razvojne banke FBiH za period 2024–2027. Zainteresirani se mogu informisati putem linka, posjetom jednoj od poslovnica Razvojne banke FBiH u Sarajevu, Mostaru, Livnu, Orašju ili Tuzli, ili slanjem upita na e-mail adresu: info@rbfbih.ba
Ryanair povećao dozvoljenu veličinu besplatne ručne torbe
Marx.ba Zaboravite brigu oko dimenzija torbe na ulazu u avion, Ryanair je odlučio povećati dozvoljenu veličinu besplatne ručne torbe, i to taman pred ljetnju gužvu. Ipak, ostaje pitanje da li će i druge aviokompanije slijediti ovaj trend i šta to znači za putnike širom Evrope. Metalni ramovi za mjerenje torbi, koje viđamo širom evropskih aerodroma, postali su simbol stresa za sve koji putuju niskobudžetnim aviokompanijama. Dovoljno je da torba ne prođe test i putnik je odmah lakši za nekoliko desetina eura. Međutim, Ryanair je odlučio da popusti i to pred špicu sezone. Najveći evropski niskotarifni prevoznik objavio je da povećava dozvoljene dimenzije besplatne male torbe (tzv. personal item) koju putnici mogu unijeti u kabinu – s dosadašnjih 40 x 25 x 20 cm na 40 x 30 x 20 cm. Ryanair se ovim promjenama hvali kao da je “velikodušniji“ od konkurencije, a nova pravila će stupiti na snagu „u narednim sedmicama, kada se prilagode svi aerodromski mjerni uređaji“. U praksi, to znači da više nećete morati da gurate torbu silom da biste prošli kontrolu, ali pažnja – sve ostalo ostaje isto. Ako torba ne prođe test na gejtu, slijedi kazna od oko 70 eura, a veća kabinska torba i dalje se dodatno naplaćuje (od šest do 36 eura po letu, u zavisnosti od rute i termina). Ako je i ta torba prevelika, stavljanje u prtljažnik može koštati više od 80 eura. Neki konkurenti su već ispred Ryanaira. Na primjer, easyJet već dozvoljava još veću besplatnu torbu ispod sjedišta (45 x 36 x 20 cm), dok Wizz Air ima identično pravilo kao novi standard Ryanaira (40 x 30 x 20 cm). Udruženje Airlines for Europe (A4E), koje okuplja 28 najvećih evropskih avio-kompanija, potvrdilo je da svi članovi već primjenjuju dimenzije dogovorene na nivou EU. Do kraja ljetnje sezone 2025. očekuje se da svi budu usklađeni, iako će neke kompanije i dalje samostalno dozvoljavati veće dimenzije ličnog prtljaga. Standardizacija pravila o ručnom prtljagu već godinama je tema u Briselu, a cilj je da putnici mogu kupiti jednu torbu koju će moći da koriste kod većine avio-prevoznika. Za one koji često lete, to znači konačno kraj neprijatnim iznenađenjima i veću jasnoću prilikom pakovanja. Evropske organizacije za zaštitu potrošača traže od EU da zabrani naplatu za „razumno veliki“ ručni prtljag, pozivajući se na presudu Evropskog suda iz 2014. godine, prema kojoj se za ručnu torbu koja ispunjava razumnu veličinu ne smije naplaćivati dodatno. U Španiji je prošle godine Ministarstvo za zaštitu potrošača kaznilo pet avio-kompanija (uključujući i Ryanair) sa ukupno 179 miliona eura zbog naplate ručnog prtljaga i rezervacije sjedišta, ali sudski procesi su još u toku, a neke kazne su privremeno suspendovane. Evropski parlament je nedavno usvojio prijedlog prema kojem bi svaki putnik imao pravo na dodatnu besplatnu ručnu torbu do sedam kilograma, a djeca do 12 godina morala bi sjediti uz svog pratioca bez dodatne naknade. Ako predlog prođe, važiće za sve letove unutar i izvan EU. Avio-kompanije, očekivano, nisu oduševljene i tvrde da će se trošak prtljaga prebaciti na cijenu karata — što bi moglo da poskupi putovanja za sve.
100 najvećih u BiH: Ko su vodeći izvoznici iz BiH?
Marx.ba Tradicionalno, u ovo doba godine, Poslovne novine objavljuju rezultate rangiranja kompanija u okviru projekta “100 najvećih u Bosni i Hercegovini”, na osnovu poslovnih rezultata iz 2024. godine. U 2025. godini nadležnim entitetskim finansijskim agencijama i agenciji u Brčko distriktu 41.010 kompanija predala je završne finansijske izvještaje za 2024. godinu, što je 3,33% više u odnosu na godinu ranije. Povećan broj prijava pokazuje rast administrativne ažurnosti, ali i sve veći broj formalno aktivnih poslovnih subjekata.Analizom bilansa svih kompanija izdvojeno je ukupno 926 preduzeća u kategorijama TOP 100 velikih, srednjih i malih preduzeća, koja su se uspjela rangirati po prihodu, izvozu, neto dobiti i broju zaposlenih. Zanimljivo je da su se i ove godine na rang-listama pojavile kompanije koje nisu bile rangirane prošle godine, njih čak 401. U strukturi rangiranih na listama je 246 velikih, 314 srednjih i 366 malih preduzeća. Ove brojke jasno pokazuju da se tržište nalazi u fazi prestrukturiranja, s povećanim brojem novih kompanija koje ulaze u zonu konkurentnosti, dok istovremeno dio ranije rangiranih firmi gubi pozicije, što može biti rezultat inflatornih pritisaka, smanjenja marži, investicijskih ciklusa ili poremećaja na tržištima rada i izvoza. Makroekonomski pokazatelji rangiranih firmi govore da je ukupan prihod svih rangiranih 50.641.093.826 KM i veći je za 5,32% u odnosu na godinu ranije. Ovaj rast prihoda upućuje na nominalno jačanje i razvoj poslovanja. Stabilan izvoz ostaje ključna snaga za bh. ekonomiju, a ukupan izvoz rangiranih je takođe povećan za oko 11% i iznosi 8.186.348.761 KM. Značajno je da u strukturi ukupnog izvoza rangirane firme sa ljestvica 100 najvećih ostvaruju većinu. Naime, ukupan izvoz iz Bosne i Hercegovine u 2024. godini iznosio je 16,5 milijardi KM, a ukupan izvoz svih rangiranih iznosi 8,2 milijarde KM. Uprkos rastu prihoda i izvoza bilježi se ukupan pad dobiti rangiranih kompanija za 3,64%, što upućuje na smanjene operativne efikasnosti, veće troškove poslovanja ili poremećaje u lancima vrijednosti.Iako kompanije koje su se našle na rang listama zapošljavaju najveći broj radnika koji je u 2024. iznosio 187.593, riječ je o ukupnom padu broja zaposlenih za 4,55% u odnosu na godinu prije. Ovogodišnje liste “100 najvećih u BiH” reflektuju dinamično poslovno okruženje u kojem se miješaju signali rasta i izazova. Dok pojedine firme značajno rastu i probijaju se u vrh liste po prvi put (401 nova firma), ukupna slika pokazuje potrebu za prilagođavanjem novim ekonomskim uslovima – kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu. Kao najrelevantniji i najpouzdaniji izvor podataka o poslovanju kompanija u BiH, projekat “100 najvećih” ostaje ključni orijentir za poslovnu zajednicu, donosioca odluka, investitore i analitičare. Objavljujemo listu 100 najvećih bosanskohercegovačkih izvoznika, a ostale rang-liste biće objavljene u specijalnoj publikaciji Poslovnih novina koja izlazi u jesen. Svečana dodjela priznanja i poslovni sajam 100 EXPO biće održani 21. i 22. oktobra 2025. godine u Hotelu Hills u Sarajevu, gdje će se okupiti svi lideri bh. privrede, predstavnici institucija, investitori i mediji.Više informacija i detaljni podaci dostupni su na: www.100najvecih.ba i www.100expo.baEmail: info@poslovnenovine.ba
Okupljanje bh. kompanija i poslovnih ljudi na Nordijskom Forumu
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora BiH obavijestila je bh. kompanije da Asocijacija BH poduzetnika u Švedskoj (BHNS) i APU NETWORK organiziraju BiH – Nordijski Forum. – Forum je prilika za poslovno umrežavanje, predstavljanje vaših proizvoda/usluga i uspostavljanje kontakata s bh. poduzetnicima koji žive i rade u nordijskim zemljama, poručili su iz VTK BiH. Kako je naglašeno, bit će upriličena predavanja i sesije, mini sajam, kao i direktni B2B sastanci. Organizatori Nordijskog Foruma naglašavaju da je to dvodnevni skup zajednice bosanskohercegovačkog porijekla u nordijskim zemljama usmjeren na snaženje veza s domovinom, a posvećen promociji razvoju Bosnei Hercegovine kroz investicije i privredne saradnje, naučne i obrazovne saradnje, demokratizacije BH društva, i zaštitu BH kulture i identiteta. – Ova prilika nudi vam izuzetnu vidljivost, jačanje reputacije i pristup širokoj mreži potencijalnih klijenata, partnera i investitora iz BiH i nordijskih zemalja. Kroz različite sponzorske pakete, Vaša firma uživa vidljivost na BiH-Nordijskom Forumu kao i raličite pogodnosti upoznavanja, umrežavanja i business-to business (B2B) konekcija, poručili su.
Veliki pad na Wall Streetu, azijske berze porasle
Marx.ba Na Wall Streetu su cijene dionica znatno pale, nakon što je predsjednik SAD Donald Trump najavio povećanje carina od 1. avgusta na uvoz iz 14 zemalja, uključujući Japan i Južnu Koreju. Dow Jones je pao 0,94 posto, na 44.406 bodova, S&P 500 0,79 posto, na 6.229 bodova, a Nasdaq indeks 0,91 posto, na 20.412 bodova. Nakon što su prošle sedmice dosegnuli rekordne nivoe, S&P 500 i Nasdaq indeks znatno su pali na početku ove sedmice, što je posljedica nesigurnosti u vezi carina. Tokom vikenda je Trump, zaprijetio posebnim 10-postotnim carinama svim državama koje se slažu s “antiameričkom politikom” BRICS skupine, koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, a jučer je poslao pisma o višim carinama na uvoz iz 14 zemalja. Tako će od 1. avgusta uvesti carine od 25 posto na uvoz iz Južne Koreje, Japana, Tunisa, Malezije i Kazahstana, 30 posto na robu iz Južne Afrike te Bosne i Hercegovine, 32 posto na uvoz iz Indonezije, 35 posto na robu iz Srbije i Bangladeša, 36 posto na Kambodžu i Tajland te 40 posto na Laos i Mjanmar. U pismima se navodi da će sve carine koje druge zemlje uvedu biti dodane na već postojeću američku carinu od 25 posto. – Ako iz bilo kojeg razloga odlučite povisiti svoje carine, tada će se, bez obzira na iznos za koji ih odlučite povisiti, to dodati na 25 posto koje naplaćujemo, poručio je Trump u pismima Japanu i Južnoj Koreji. Na azijskim su berzama u utorak cijene dionica porasle, premda je Wall Street jučer pao i premda je predsjednik SAD Donald Trump najavio povećanje carina na uvoz iz niza azijskih zemalja, uključujući Japan i Južnu Koreju. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u sedam sati u plusu 0,2 posto. Pritom su cijene dionica u Japanu, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 1,5 posto, U Australiji su, pak, blago pale.
Trumpovo pismo Predsjedništvu BiH: Uvodimo carine BiH od 30 posto
Marx.ba Predsjednik SAD Donald Trump najavio je u ponedeljak, 7. jula 2025. godine carine na uvoz iz Bosne i Hercegovine od 30 posto i one stupaju na snagu 1. avgusta. Trump je najavio carine i driugim državama u pismima liderima zemalja. U slučaju BiH trenutno pismo je stiglo predsedavajućoj predsjedništva BiH Željki Cvijanović. Pisma su ista, osim što se razlikuju po carinskoj stopi koja se uvodi pojedinačnim zemljama. Tramp pisma počinje navodeći da mu je “velika čast” da pošalje pismo koje demonstrira snagu i posvećenost trgovinskih odnosa SAD i date zemlje i “činjenicu da su SAD prisatale da nastave da rade” s tom zemljom, uprkos, kako je naveo “značajnom trgovinskom deficitu” SAD s tom zemljom. On dalje poziva lidera zemlje da ta zemlja učestvuje u “izvanrednoj ekonomiji SAD, tržištu koje je daleko broj jedan u svijetu”. Nakon toga, osvrnuo se na deficite u trgovini. – Godinama smo raspravljali o našim trgovinskim odnosima s Bosnom i Hercegovinom i zaključili smo da se moramo odmaknuti od ovih dugoročnih i vrlo upornih trgovinskih deficita uzrokovanih carinskim i necarinskim politikama i trgovinskim barijerama Bosne i Hercegovine. Naš odnos je, nažalost, daleko od recipročnog Počevši od 1. augusta 2025. godine, Bosni i Hercegovini ćemo naplaćivati carinu od samo 30 posto na sve proizvode poslane u Sjedinjene Američke Države, odvojeno od svih sektorskih carina. Roba koja se pretovara radi izbjegavanja više carine bit će podvrgnuta toj višoj carini. Molimo vas da shvatite da je broj od 30 posto daleko manji od onoga što je potrebno za uklanjanje razlike u trgovinskom deficitu koju imamo s vašom zemljom. Kao što znate, neće biti carine ako Bosna i Hercegovina ili firme u vašoj zemlji odluče graditi ili proizvoditi proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama i, zapravo, učinit ćemo sve što je moguće da brzo, profesionalno i rutinski dobijemo odobrenja koja su potrebna za njih. Drugim riječima, u roku od nekoliko sedmica, naveo je u pismu i najavio da će u slučaju povećanja carina koje bi uvela BiH, iznos tog povećanja dodati na carine od 30 posto.
Koje su najjeftinije, a koje najskuplje zemlje u Evropi: Gdje je na toj listi Bosna i Hercegovina
Marx.ba Cijene se značajno razlikuju među zemljama u Evropi. Značajne razlike postoje čak i između susjednih zemalja poput Austrije i Mađarske – ili Njemačke i Poljske. No, koje su najskuplje i najjeftinije zemlje širom evropskog kontinenta? Od 2024. godine, od 36 zemalja, Švicarska je najskuplja, s cijenama na 184 posto prosjeka Evrope odnosno 84 posto više od prosjeka. Turska je najjeftinija, s cijenama na 47 posto prosjeka EU, što znači da su 53 posto niže od prosjeka EU. Zbog toga je Švicarska 3,9 puta skuplja od Turske, što otkriva oštar kontrast u nivoima cijena širom Evrope. U EU, Luksemburg je najskuplja zemlja, s cijenama 51 posto višim od prosjeka EU. Bugarska i Rumunija su najjeftinije članice, s 57 posto prosjeka EU. To znači da je Luksemburg oko 2,7 puta skuplji od Bugarske i Rumunije, što pokazuje značajnu, ali manju razliku u usporedbi s razlikom između Švicarske i Turske, navodi u svojoj analizi Euronews. Deset zemalja EU ima cijene iznad prosjeka EU a među njima su Danska (143 posto) i Irska (141 posto), koje slijede Luksemburg kao najskuplje. Među četiri najveć e ekonomije EU, Njemačka s cijenama koje su na nivou od 109 posto kao i Francuska sa 108 posto, su nešto iznad prosjeka, dok su Italija (98 posto) i Španija (91 posto) ispod, prenose Financije. Zapadnoevropske i sjevernoevropske zemlje obično imaju visoke nivoe cijena. Švicarska, Island, Luksemburg, Danska, Irska, Norveška i Finska pokazuju znatno iznadprosječne cijene. To su općenito zemlje s visokim dohotkom, jakim valutama i višim troškovima života. Svih pet nordijskih zemalja – Danska, Finska, Švedska, Norveška i Island – također se dosljedno nalaze pri vrhu. Nasuprot tome, zemlje srednje i istočne Evrope općenito imaju niže razine cijena. Rumunija, Bugarska, Mađarska, Poljska i baltičke države Latvija, Litva i Estonija, sve su ispod prosjeka EU. Te regije obično bilježe niže troškove rada. Nivo cijena niža je i u zemljama kandidatkinjama za EU. To uključuje Tursku, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Srbiju te Bosnu i Hercegovinu. Dvije zemlje Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) – Švicarska i Island – zauzimaju prvo i drugo mjesto 2024. godine, a Norveška je na šestom mjestu. Nivo cijena značajno varira među različitim kategorijama. Na primjer, nivo cijena alkohola i duhana u EU bio je gotovo tri puta viša u Irskoj (205 posto), najskupljoj zemlji, nego u Bugarskoj (69 posto), kao najjeftinijoj. Indeksi nivoa cijena dobar su način da shvatimo koliko su roba i usluge skupe ili jeftine u svakoj zemlji. Oni uspoređuju nacionalne nivoe cijena s prosjekom EU i izračunavaju se s pomoću pariteta kupovne moći (PKM). Prema Eurostatu, pariteti kupovne moći (PPP) djeluju poput umjetne zajedničke valute, jer pokazuju koliko ljudi mogu kupiti s istim iznosom novca u različitim zemljama. Rezultati se temelje na istraživanjima cijena koja obuhvataju više od 2.000 potrošačkih dobara i usluga, provedenih u 36 evropskih zemalja. Postoji nekoliko indeksa nivoa cijena koji uspoređuju troškove različitih roba i usluga – kao što su hrana, piće, odjeća, hoteli i drugo. Uz ove pojedinačne ili skupne indekse, postoje dva glavna pokazatelja koja pokazuju “ukupan” nivo cijena roba i usluga široke potrošnje: Jedan je stvarna individualna potrošnja (AIC), koja mjeri svu robu i usluge koje domaćinstva stvarno konzumiraju. Uključuje potrošačka dobra i usluge koje domaćinstva direktno kupuju, kao i usluge koje pružaju neprofitne institucije. Pokazatelj također uključuje usluge koje pruža vlada za individualnu potrošnju, kao što su zdravstvene i obrazovne usluge. Drugi pokazatelj su izdaci za konačnu potrošnju domaćinstva (HFCE), koji proučava ukupnu potrošnju na pojedinačna dobra i usluge rezidentnih kućanstava. Drugim riječima, AIC promatra šta domaćinstva koriste – uključujući usluge za koje ne plaćaju direktno – a HFCE pokazuje na što troše novac.
Kako napisati CV i motivacijsko pismo koje privlači pažnju
Marx.ba U savremenom tržištu rada, prvi utisak često je presudan. U većini slučajeva, taj prvi utisak ostavljaš upravo putem svog CV-a i motivacijskog pisma. I dok se na jedno radno mjesto prijavljuju desetine ili čak stotine kandidata, kvalitetno pripremljena prijava može odlučiti da li ćeš biti pozvan na razgovor – ili ostati neprimijećen. Profesionalan i jasan CV CV (ili biografija) treba biti jasan, pregledan i usmjeren na ono što poslodavca zanima. Umjesto opširnih opisa, fokus treba biti na konkretnim informacijama i rezultatima koje si ostvario. Uobičajena struktura CV-a obuhvata: lične podatke, kratak profil ili uvod, radno iskustvo, obrazovanje, vještine, jezike, te dodatne aktivnosti ili certifikate. Poželjno je da CV ne prelazi jednu do dvije stranice. Posebno je važno naglasiti postignuća. Umjesto da napišeš da si radio u prodaji, mnogo više govori ako napišeš da si, primjerice, „povećao mjesečni promet za 25% u roku od šest mjeseci“. Takvi konkretni rezultati poslodavcu pružaju jasnu sliku o tvom doprinosu. Motivacijsko pismo: Više od formalnosti Za razliku od CV-a, motivacijsko pismo pruža prostor da objasniš zašto želiš određeni posao i šta te motivira da se pridružiš baš toj firmi. Ipak, greška koju mnogi prave jeste da samo prepričavaju sadržaj CV-a. Dobar uvod u pismu treba jasno naznačiti tvoju zainteresiranost za poziciju, ali i poznavanje same firme. Srednji dio koristi da istakneš kako tvoje vještine, iskustvo i vrijednosti odgovaraju njihovim potrebama, dok u zaključku možeš izraziti spremnost za razgovor ili daljnju komunikaciju. Važno je da pismo bude personalizirano, bez općih fraza koje se mogu poslati na deset različitih oglasa. Poslodavci prepoznaju kada je neko stvarno uložio trud u prijavu. Završna preporuka I CV i motivacijsko pismo treba da budu prilagođeni poziciji na koju se prijavljuješ. Ne postoji univerzalan format koji odgovara svima. Prije nego što pošalješ prijavu, pažljivo pročitaj oglas i pokušaj u dokumentima odgovoriti upravo na ono što ta firma traži. Pravopis, stil, urednost i jasnoća – sve su to detalji koji, kada se pravilno uklope, čine razliku između prosječne i upečatljive prijave.
U BiH u maju depoziti povećani na 34,29 milijardi KM
Marx.ba U BiH ukupni depoziti domaćih sektora na kraju maja iznosili su 34,29 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec povećani su za 70,8 miliona KM ili 0,2 posto, objavila je Centralna banka BiH. Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 88,3 miliona KM ili 0,5 posto, privatnih preduzeća za 20,6 miliona KM ili 0,3 posto, te vladinih institucija za 41,9 miliona KM ili jedan posto. Depoziti na mjesečnom nivou smanjeni su kod nefinansijskih javnih preduzeća za 75,6 miliona KM ili 3,9 posto, te ostalih domaćih sektora za 4,3 miliona KM ili 0,2 posto. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u maju iznosila je 7,6 posto, što je u apsolutnom iznosu 2,41 milijardu KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,79 milijardi KM ili 10,8 posto, privatnih preduzeća za 576,3 miliona KM ili osam posto, vladinih institucija za 48,5 miliona KM ili 1,1 posto, te ostalih domaćih sektora za 161,9 miliona KM ili 8,7 posto. Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 161,3 miliona KM ili 7,9 posto.
U maju u BiH porast broja turista za 30,2 posto u odnosu na april
Marx.ba U Bosni i Hercegovini u maju 2025.godine turisti su ostvarili 202.688 posjeta, što je više za 30,2 posto u odnosu na april 2025. i za 4,9 posto više u odnosu na maj prošle godine. Turisti su u maju u BiH ostvarili 399.599 noćenja, što je više za 24,2 posto u odnosu na april 2025. i za 5,2 posto više u odnosu na maj 2024. godine. U strukturi ukupno ostvarenih noćenja u maju učešće domaćih turista bilo je 31,9 posto dok je 68,1 posto bilo učešće stranih turista. Broj noćenja domaćih turista bio je veći za 41,1 posto u odnosu na april 2025. i 10 posto u odnosu na maj 2024. godine. Broj noćenja stranih turista u maju bio je veći za 17,6 posto u odnosu na april 2025. i tri posto u odnosu na maj 2024. godine. U aprilu 2025. godine, u strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Srbije sa 11 posto, Turske sa 10,4 posto, Hrvatske sa 10 posto, Slovenije sa 6,9 posto, Kine sa 4,9 posto, Njemačke sa 4,6 posto i Sjedinjenih Američkih Država sa 4,3 posto, što zajedno čini 52,1 posto ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su preostalih 47,9 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH. Turistima je u maju 2025. u Bosni i Hercegovini bilo na raspolaganju 22.178 soba, apartmana i mjesta za kampiranje što je za 3,5 posto više u odnosu na maj 2024. godine. Također, bilo je dostupno 49.674 raspoloživih kreveta što predstavlja povećanje od 7,4 posto u poređenju s istim mjesecom 2024. godine.