Nakon odluke grupe OPEC+: Nafta jutros jeftinija
Marx.ba Nafta je u ponedjeljak jeftinija nakon što je OPEC+ iznenadio tržišta objavom da će u avgustu povećati proizvodnju više nego što se očekivalo, dok su neizvjesnosti oko američkih carina i njihovog mogućeg utjecaja na globalni ekonomski rast vršile pritisak na očekivanja potražnje. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu tako su jeftiniji za 47 centi, te se njima trguje po cijeni od 67,83 američkih dolara (62,84 eura) po barelu, dok se WTI naftom iz SAD trguje po cijeni od 66,05 dolara (61,21 euro), što je smanjenje od 0,95 dolara. Organizacija zemalja izvoznica nafte i njeni saveznici, poznati kao OPEC+, u subotu su dogovorili povećanje proizvodnje za 548.000 barela dnevno u avgustu. – Povećanje proizvodnje očito predstavlja agresivniju borbu za tržišni udio i određeni nivo tolerancije prema posljedičnom padu cijena i prihoda, rekao je za Reuters Tim Evans iz kompanije Evans Energy. To povećanje značajno nadilazi prethodna mjesečna povećanja od 411.000 barela dnevno koja je OPEC+ odobravao za maj, juni i juli, kao i povećanje od 138.000 barela dnevno u aprilu. Odluka će na tržište vratiti gotovo 80 posto od ukupno 2,2 miliona barela dnevno dobrovoljno smanjene proizvodnje osam članica OPEC-a, naveli su analitičari RBC Capitala predvođeni Helimom Croft. Ipak, dodali su kako je stvarni porast proizvodnje dosad bio manji od planiranog te da je većina dodatne opskrbe dolazila iz Saudijske Arabije, pišu Financije. U znak povjerenja u potražnju za naftom, Saudijska Arabija je u nedjelju povisila cijenu svoje referentne vrste Arab Light za isporuke u avgustu na najviši nivo u posljednja četiri mjeseca za azijska tržišta. Analitičari Goldman Sachsa očekuju da će OPEC+ na sljedećem sastanku 3. avgusta najaviti završno povećanje proizvodnje za 550.000 barela dnevno za septembar. Naftna tržišta dodatno su pod pritiskom nakon što su američki dužnosnici signalizirali moguću odgodu uvođenja carina, ali nisu pružili detalje o izmjenama.
UIO: Ovo je 10 najvećih izvoznika iz BiH
Marx.ba Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih pet mjeseci ove godine kompanija TT Kabeli iz Širokog Brijega je najveći izvoznik iz Bosne i Hercegovine. Drugi najveći izvoznik je kompanija “ArcelorMittal” iz Zenice, koja je nedavno prodana grupaciji “Pavgord” koja je u vlasništvu Gordana Pavlovića, biznismena iz Foče. Na trećem mjestu je još jedna kompanija u vlasništvu Pavlovića, “Nova Alumina” iz Zvornika, firma koja je prethodne godine bila najveći izvoznik iz BiH. Četvrti najveći izvoznik u pet mjeseci ove godine je SSL iz Lukavca, pa “Pretis” iz Vogošće, lider u oblasti namjenske industrije u BiH. Slijedi brčanski “Bimal”, jedini proizvođač jestivog ulja u Bosni i Hercegovini, pa “Elektrane Stanari” u vlasništvu Vuka Hamovića, te “Adriatic Metals” iz Vareša koji je nedavno prodat kanadskoj kompaniji “Dundee” za 1,25 milijardi dolara. Aluminij Industries iz Mostara iza koje stoji izraelski biznismen Amir Gross Kabiri je na devetom mjestu, dok prvih 10 najvećih izvoznika ove godine iz BiH zatvara kompanija “Miviko” iz Posušja. S druge strane, kompanija koja je tokom ove godine uvezla najviše proizvoda u BiH je sarajevska “Holdina”, a na drugom mjestu je “Aluminij Industries” iz Mostara, pišu Nezavisne. Koksara iz Lukavca je na trećem mjestu, pa dalje ide “Hercegovina lijek” iz Mostara, “Porsche BH” iz Sarajeva, “TT Kabeli” iz Širokog Brijega, te “Petrol BH Oil Company” iz Sarajeva. Slijedi “Violeta” iz Gruda, “Optima grupa” iz Banjaluke, a 10 najvećih uvoznika u pet mjeseci ove godine zatvara kompanija “Bimal” iz Brčkog.
EU planira napraviti zalihe ključnih minerala
Marx.ba Evropska unija planira skladištiti ključne minerale kao mjeru predostrožnosti protiv potencijalnih poremećaja u snabdijevanju usljed geopolitičkih tenzija, piše Financial Times, pozivajući se na nacrt dokumenta Evropske komisije. – EU se suočava sa sve složenijim i sve gorim rizičnim pejzažom obilježenim rastućim geopolitičkim tenzijama, uključujući sukobe, sve veći utjecaj klimatskih promjena, degradaciju životne sredine, hibridne i sajber prijetnje, navodi se u nacrtu koji citira list. Dokument upozorava da je okruženje sa većim rizikom vođeno povećanom aktivnošću hakera i aktivista, sajber kriminalaca i grupa koje sponzoriše država. U nacrtu dokumenta, koji bi trebao biti objavljen slijedeće sedmice i koji je još uvijek podložan promjenama, navodi se da postoji ograničeno zajedničko razumijevanje o tome koje su osnovne robe potrebne u pripremljenosti za krize u kontekstu brzo promenljivog rizičnog pejzaža. U martu je Evropska komisija predstavila Strategiju pripremljenosti EU i pozvala države članice da povećaju zalihe ključne opreme, i preporučila je da građani održavaju zalihe osnovnih namirnica najmanje 72 sata, u slučaju vanrednih situacija. Strategija je osmišljena da pripremi blok za rizike poput prirodnih katastrofa, sajber napada i geopolitičkih kriza, uključujući mogućnost oružane agresije protiv zemalja EU.
Polugodišnja bilanca: Dionice u plusu, dolar tone
Marx.ba Unatoč svoj buci oko tarifa, rata na Bliskom istoku i znatnoj vjerovatnosti recesije u SAD, finansijska tržišta nisu zabilježila veće promjene u prvoj polovici godine. Dionički indeksi su blago porasli, a pad dolara je bio najuočljiviji. Prvih šest mjeseci 2025. završilo je u ponedjeljak, što je prilika da se ukratko pogleda kako se pojedine investicijske klase ponašaju ove godine. Osim frankfurtskog DAX-a, koji je imao iznadprosječan rast (+21%), vodeći svjetski dionički indeksi uglavnom su dobili samo nekoliko postotaka. Ali to je bilo daleko od ravne linije rasta. Najvažniji događaj zbio se 2. aprila, kada je Trump naglo povećao tarife gotovo svim američkim vanjskotrgovinskim partnerima (posebno Kini), nakon čega su brzo uslijedile protivmjere. Berzanski indeksi bili su u zoni ekstremnog straha i naglo su pali prema dolje, njujorški S&P 500 brzo je bio 20 posto ispod svog vrhunca usred nagađanja da je recesija sada gotovo neizbježna, ali uslijedio je veličanstveni povratak, jer su se strasti smirile – Trump je odgodio uvođenje dodatnih carina za 90 dana i pozvao sve pogođene strane na pregovore. Uzlazni put nije puno poremetio izraelsko-iranski sukob uz uplitanje SAD, koji je mogao uveliko potaknuti rast cijena nafte, ali to se nije dogodilo. To je bio pravi temelj za nove vrhunce: indeks S&P 500 premašio je svoj prethodni rekord (postignut u veljači ove godine) krajem lipnja, a svjetski burzovni indeks MSCI također se popeo na historijski vrhunac, kaže analiza Seebizza. Veliki gubitnik prve polovice godine je američki dolar. Indeks dolara pao je za 11 posto, a u usporedbi s eurom, dolar je izgubio 14 posto. Gubitak u prvoj polovici godine najveći je od 1973. godine, kada je tadašnji predsjednik Richard Nixon otkazao Brettonwoodski sporazum (sistem fiksnih kurseva vezanih uz dolar i, preko njega, uz zlato). Kada je euro na prijelazu godine vrijedio samo 1,035 dolara, većina je očekivala da će euro uskoro biti u paritetu s dolarom. No, onda je dolar (i to unatoč činjenici da Fed ove godine ostavlja kamatne stope nepromijenjenima, za razliku od ECB-a) ove godine gubio vrijednost svaki mjesec, a sada se čini da će uskoro morati plaćati 1,20 dolara za euro. Nakon što je Trump potpisao novi zakon o bidžetu i poreznim olakšicama, američki dug je pod još većom lupom, jer se očekuje da će ga novi zakon napuhati za dodatnih 3,3 biliona dolara. Ako pogledamo samo posljednju sedmicu, vodeći svjetski berzanski indeksi, s izuzetkom DAX-a i NIKKEI-ja, dobili su najviše, dobrih dva posto, industrijski prosjek Dow Jonesa. S rastom od 2,4%, finansijski sektor bio je jedan od najprofitabilnijih. Stres testovi američkih Federalnih rezervi pokazali su da bi Goldman Sachs lako izdržao ozbiljniju recesiju, što je gurnulo finansijski berzanski indeks na rekordno visok nivo. U nadolazećim danima prve kompanije (uglavnom finansijski divovi) već će objaviti svoje rezultate za drugo tromjesečje. Bit će zanimljivo vidjeti kako su carine utjecale na dobit. Prema analizi LSEG-a, očekuje se da će dobit kompanija u indeksu S&P 500 (u usporedbi s istim periodom prošle godine) porasti u prosjeku za nešto manje od šest posto. Američka ekonomija stvorila je u junu neto 147 hiljada radnih mjesta, što je više od očekivanog. Međutim, rast zaposlenosti nije bio univerzalan, već selektivan, pri čemu se istaknuo sektor zdravstva (neto 58.600 novih radnih mjesta). Stopa nezaposlenosti pala je s 4,2 na 4,1 posto.
JYSK objavio da je dobio rekordan broj nagrada za poslodavce: Među više zemalja i BiH
Marx.ba Globalni trgovac u segmentu spavaćih i dnevnih soba, JYSK, objavio je da postavlja interni rekord i dobija nagrade i certifikate za poslodavce u 21 zemlji, a među njima je i Bosna i Hercegovina. Priznanje je u skladu s ambicijama JYSK-a da pruži odličnu ponudu zaposlenima. Ove fiskalne godine, koja završava u augustu 2025. godine, globalni trgovac JYSK dokazao je posvećenost kompanije da JYSK učini odličnim radnim mjestom dobijanjem nagrada i certifikata za poslodavce u 21 zemlji. – Ponosni smo što je toliko JYSK odjela i zemalja prepoznato za njihov naporan rad i posvećenost da JYSK učine odličnim mjestom za rad, kaže Camilla Ölander, šefica akvizicije talenata u JYSK-u. Kako je rečeno, ovo je prvi put da je toliko JYSK zemalja dobilo nagradu ili certifikat za poslodavca. U 10 zemalja, JYSK je dobio certifikat „Vrhunski poslodavac“ koji dodjeljuje nezavisna organizacija, Top Employer Institute, koja procjenjuje HR prakse kompanija i iskustvo zaposlenika. U Španiji, Danskoj i Finskoj, JYSK je dobio certifikat poslodavca „Odlično mjesto za rad“ koji se zasniva na anketama zaposlenika i povratnim informacijama, dok je više JYSK zemalja dobilo lokalne certifikate. Najnovije nagrade i sertifikati poslodavaca na JYSK 2024/2025: Top Employer: JYSK Njemačka, JYSK Nizozemska, JYSK Mađarska, JYSK Austrija, JYSK Italija, JYSK Švicarska, JYSK Francuska, JYSK Belgija, JYSK Grčka, JYSK Slovenija. Odlično mjesto za rad: JYSK Španija, JYSK Danska, JYSK Finska. Inspirativno radno mjesto: JYSK Velika Britanija, JYSK Irska. Druge nagrade: JYSK Poljska (najbolji poslodavac), JYSK Ukrajina (50 najboljih poslodavaca), JYSK Global (Najbolji svjetski poslodavci), Lokalne nagrade i sertifikati: JYSK Švedska (Karriärföretag), JYSK Rumunija (Top 1 Undelucram), JYSK Italija (Certifikacija rodne jednakosti), JYSK Švicarska (Bester Arbeitgeber), JYSK Bugarska (Najveći poslodavac Kaderabotim), JYSK Bosna i Hercegovina (Najpoželjniji poslodavac).
FAO: Kako su se u junu kretale cijene hrane na tržištu
Marx.ba Cijene hrane primakle su se u junu najvišem nivou u dvije godine budući da je skok cijena mesa i biljnih ulja prevagnuo nad znatno jeftinijim šećerom i žitaricama, pokazao je izvještaj agencije UN‑a za hranu i poljoprivredu – FAO. Njihov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u junu 128,0 bodova i bio je za 0,5 posto viši nego u maju. Njegova vrijednost primakla se tako ponovo najvišem nivou dvije godine, od 128,2 boda, koju je bio dosegnuo u aprilu. U odnosu na prošlogodišnji juni cijene su bile više za 5,8 posto. Najviše su poskupjela biljna ulja, za 2,3 posto, uz više cijene palminog, repičinog i sojinog ulja zbog pojačane potražnje u sektoru biogoriva. Cijene suncokretovog ulja blago su pak smanjene zbog pojačane proizvodnje u crnomorskoj regiji. Cijene mesa također su osjetno porasle, za 2,1 posto, dosegnuvši novu najviši novo otkad FAO objavljuje podatke jer je snažno poskupljenje crvenog mesa, ponovno prevagnulo nad padom cijena mesa peradi. Mliječni proizvodi poskupjeli su u junu za 0,5 posto, budući da je ograničena opskrba u Oceaniji i EU i kontinuirano visoka potražnja u Aziji drugi mjesec zaredom podigla cijene maslaca na najviši nivo otkad FAO objavljuje podatke, pišu Financije. Šećer je pak osjetno pojeftinio u junu, četvrti mjesec zaredom, i to za 5,2 posto u odnosu na maj, uz pad cijena na najniži nivo od aprila 2021., pod utjecajem očekivanja da će urod šećerne trske u Brazilu, Indiji i na Tajlandu, vodećim proizvođačima, biti jako dobar s obzirom na povoljne vremenske uvjete i veće zasijane površine. Osjetno su u šestom ovogodišnjem mjesecu pale i cijene žitarica, za 1,5 posto na mjesečnom nivou, odražavajući oštar pad cijena kukuruza, već drugi mjesec zaredom, zbog obilne opskrbe iz Argentine i Brazila. Pšenica je pak poskupjela zbog bojazni da bi suša mogla ugroziti urod u Rusiji, SAD i pojedinim dijelovima EU. Još sredinom juna, prije toplinskog vala, FAO je prognozirao da će zbog povoljnih vremenskih uvjeta proizvodnja pšenice u EU ove godine porasti za 13 posto. U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je blago podigao procjenu globalne proizvodnje žitarica u ovoj godini, na 2,925 milijardi tona, novu najviši nivo otkada objavljuju podatke. To bi značilo da bi porasla za 2,3 posto u odnosu na prošlu godinu. Iako su ukupni izgledi za pšenicu, kukuruz i rižu poboljšani, iz agencije napominju da bi prognozirano vruće i suho vrijeme u pojedinim ključnim regijama moglo utjecati na proizvodnju, posebno kukuruza. Svjetska potrošnja žitarica trebala bi u sezoni 2025/2026. porasti za 0,8 posto, na 2,898 milijardi tona, procjenjuje FAO. Zalihe žitarica trebale bi na kraju aktuelne sezone, u julu iduće godine, biti više za 2,2 posto nego na njenom početku i iznositi, prema procjenama agencije, 889,1 milion tona. Svjetska trgovina žitaricama trebala bi pak u novoj sezoni porasti za 1,2 posto, na 486,9 milijun tona, uz pojačani izvoz pšenice i riže i blagi pad obujma trgovine kukuruzom, predviđa FAO.
TZKS: Povećanje dolazaka i noćenja turista i tokom juna
Marx.ba Prema podacima Turističke zajednice Kantona Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine nastavlja bilježiti pozitivan trend u turističkom prometu i tokom juna 2025. godine. U junu je Sarajevo posjetilo ukupno 89.550 gostiju, što predstavlja porast od 1,8% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Strani turisti čine dominantan dio posjeta, s ukupno 79.020 dolazaka, dok je domaćih gostiju bilo 10.530. Ukupan broj ostvarenih noćenja iznosio je 193.958, što je povećanje od 6,8% u odnosu na juni 2024. godine. Najveći broj dolazaka i noćenja ostvaren je iz Turske, Saudijske Arabije, Kine, Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Hrvatske, Srbije, Velike Britanije, Austrije i Kuvajta, što potvrđuje atraktivnost Sarajeva na međunarodnoj sceni. U periodu januar–juni 2025. godine, zabilježeno je 365.950 dolazaka turista, što je rast od 10,3% u odnosu na isti period 2024. Broj noćenja u istom razdoblju iznosi 828.640, što predstavlja značajan porast od 18,9%. Posebno je značajan porast stranih noćenja, koji iznosi 20,8% više u odnosu na prvo polugodište 2024. godine. – Ovi rezultati potvrđuju da je Sarajevo, zahvaljujući sve bogatijoj ponudi, festivalskoj i kulturnoj sceni, te kvalitetnijim aviopovezivanjem, i dalje u vrhu najpoželjnijih turističkih destinacija regije. Izuzetno smo zadovoljni dosadašnjim tokom ljetne sezone, nastavljamo s aktivnostima na dodatnoj promociji i unapređenju turističke ponude Sarajeva, naglasio je Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
IDDEEA izdala upute vezane za lične dokumente kako bi se izbjegle gužve
Marx.ba Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) poziva sve građane na odgovornije ponašanje prilikom planiranja izdavanja ili obnavljanja ličnih dokumenata – lične karte, pasoša i vozačke dozvole. Uprkos višestrukim javnim apelima i dostupnosti informacija putem svih službenih kanala, i dalje se veliki broj građana odlučuje da zahtjev za izdavanje dokumenata podnese tek u posljednjim danima važenja postojećih dokumenata – ili čak nakon isteka. Takvo ponašanje često dovodi do stvaranja gužvi, produženja rokova čekanja i povećanog pritiska na službenike nadležnih organa. – Ovaj obrazac ponašanja ne smije postati društveno prihvatljiv. Potrebno je mijenjati kulturu odnosa prema vlastitim obavezama, jer posljedice neodgovornosti ne snosi samo pojedinac, već i šira zajednica. Podsjećamo građane: Dokumente je moguće obnoviti najranije šest mjeseci prije isteka važenja, rani zahtjevi omogućavaju bržu obradu, izbjegavanje gužvi i smanjenje stresa, neka dokumenti ne budu prepreka vašem putovanju, upisu, zapošljavanju ili ostvarivanju prava, kroz e-IDDEEA mobilnu aplikaciju građani mogu pravovremeno pratiti status dokumenta, dobiti notifikacije i olakšati cijeli proces… Apelujemo posebno na roditelje da vode računa o rokovima važenja dokumenata svoje djece, kao i da sve planirane aktivnosti – putovanja, prijave, konkurse – usklade s važenjem identifikacionih dokumenata. IDDEEA, zajedno s nadležnim MUP-ovima, kontinuirano radi na unapređenju sistema, povećanju efikasnosti i dostupnosti usluga građanima. No, odgovornost je uvijek i individualna, i ona počinje na vrijeme, piručeno je.
Šta je donio juni na Sarajevskoj berzi: Kojim dionicama se trgovalo
Marx.ba U junu 2025. godine na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 4.453.292,68 KM. U sklopu 193 transakcije prometovano je 197.872 vrijednosna papira. Na Kotaciji privrednih društava ostvaren je promet dionicama emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo u iznosu od 60.245,80 KM što čini 1,35 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Zvanični kurs emitenta iznosi 26,10 KM, što predstavlja pad od 0,46 % u odnosu na prethodni mjesec. Na ovom segmentu tržišta prometovano je ukupno 2.314 dionica. Na Kotaciji fondova, trgovalo se dionicama ZIF “Prof Plus” d.d. Sarajevo u iznosu od 246,00 KM ili 0,01 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Zvanični kurs fonda iznosi 2,00 KM, što predstavlja pad od 0,99 % u odnosu na prethodni mjesec; prometovane su ukupno 123 dionice. Na Kotaciji obveznica nije bilo ostvarene trgovine. Promet na Slobodnom tržištu – ST1 iznosio 2.901.814,83 KM ili 65,16 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta “Sarajevo osiguranje” d.d. Sarajevo u iznosu od 2.255.691,38 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent HM Cement BiH d.d. Kakanj sa iznosom od 306.885,70 KM. Treće mjesto zauzima BH “Telecom” d.d. Sarajevo sa prometom od 246.584,43 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST2 iznosio je 1.489.625,92 KM ili 33,45 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta “Super-Nova “d.d. Mostar u iznosu od 995.000,00 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent “Pretis” d.d. Vogošća sa iznosom od 264.450,42 KM. Treće mjesto zauzima “NLB Banka” d.d. Sarajevo sa prometom od 159.266,25 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST3 iznosio je 915,00 KM a trgovalo se dionicama emitenta “Centrotrans – DC d.d. Sarajevo. Na Tržištu za emitente u stečaju trgovalo se u iznosu od 445,13 KM. Kod indeksa investicijskih fondova BIFX-a, u mjesecu junu zabilježen je pad vrijednosti od 0,19 %. Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 1,12 % u odnosu na prethodni mjesec. Porasla je i vrijednost indeksa SASX-30 za 7,44 % u odnosu na prethodni mjesec. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, je porasla za 6,11 %, dok je Indeks SASX-Fundamentals, SASX-FN, na kraju mjeseca zabilježio porast od 29,44 % u odnosu na prethodni mjesec. U junu 2025. godine najveći promet ostvaren je od strane člana Berze „VGT Broker” d.o.o. Visoko u iznosu od 6.684.061,10 KM. Slijede „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina sa 1.108.476,69 KM i „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 744.065,83 KM. Prvo mjesto po broju zaključenih transakcija na tržištu SASE zauzima „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina sa 121 sklopljenom transakcijom, nakon čega slijede „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 83 sklopljene transakcije , te „VGT Broker” d.o.o. Visoko sa 58 transakcija.
Guvernerka Selimović u Luksembrugu: Osnovni cilj mora biti što brži početak pregovora sa EU
Marx.ba Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, dr. Jasmina Selimović, učestvovala je na godišnjem sastanku belgijsko-nizozemske konstituence (OEDNE/EDS19 Constituency Meeting 2025), održanom u Luksemburgu od 2. do 4. jula 2025. godine. Ovogodišnji sastanak održan je pod temom „Naša konstituenca u fragmentiranom svijetu“, s ciljem zajedničkog promišljanja i razmjene ideja o ulozi članica u savladavanju globalnih izazova, očuvanju održivog rasta i jačanju regionalne saradnje. Tokom niza sesija i radnih grupa, razgovarano je o procesu i uslovima proširenja EU, prioritetima djelovanja grupacije Svjetske banke (WB) na području Evrope, tranziciji u uslovima klimatskih promjena i digitalne transformacije, inovativnim politikama, razvoju infrastrukture, kao i važnosti inkluzije i otpornosti u tim procesima. Poseban fokus stavljen je i na fiskalne politike u kontekstu promijenjenog geopolitičkog okruženja, sa naglaskom na povećane potrebe za izdvajanjima u oblasti odbrane i sigurnosti. Učesnici su, tokom sesija, razmijenili mišljenja o načinima proširenja saradnje između Evropske unije i susjednih zemalja koje su trenutno ubrazličitim fazama procesa pridruživanja, kao i o izazovima i prilikama koje donosi proces evropskih integracija. – U narednom periodu, osnovni cilj naših aktivnosti mora biti što brži početak pregovora sa EU. Svjedočimo postojanju političke volje i povoljnog ambijenta da se nastavi proces proširenja nakon 12 godina pauze. U vremenu koje karakterišu intenzivne geopolitičke napetosti, klimatske prijetnje i ubrzane tehnološke promjene, ključno je da naše politike budu usmjerene ka daljem razvoju, otpornosti, održivosti i inkluzivnom rastu. Jasno je da ne možemo kontrolisati fragmentaciju svijeta, ali možemo učiniti naše institucije dovoljno snažnim i otpornim da u tom svijetu uspješno funkcionišemo, izjavila je uvernerka Selimović. Na marginama sastanka održan je i niz bilateralnih sastanaka guvernerke Selimović sa Guvernerom Centralne banke Luksemburga, predstavnicima Centralne banake Belgije, Izvršnim direktorom MMF-a za našu konstituencu, Zamjenikom direktora MMF-a za Evropu, te je razgovarala sa nizom predstavnika međunarodnih institucija o mogućnostima za produbljivanje saradnje i razmjenu dobrih praksi. Cilj sastanaka je kontinuirana harmonizacija procesa u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine sa praksama centralnih banaka Eurosistema. Guvernerka Selimović se sastala i sa Gert Jan Koopmanom, generalnim direktorom za proširenje u Evropskoj komisiji.