Grafička i papirna industrija BiH ostvarile rast izvoza
Marx.ba Vrijednost izvoza grafičke i papirne industrije u 2024. godini iznosila je 437.039.664 KM, što je povećanje od 5,5% u odnosu na 2023. godinu kada je iznosila 414.332.133 KM. Istovremeno, uvoz ove industrijeu 2024. godini je iznosio 605.627.137 KM, što predstavlja povećanje od 6% u odnosu na 2023. godinu kada je iznosio 571.221.867 KM, kaže se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH. Ukupna spoljnotr govinska razmjena grafičke i papirne industrije u 2024. godini je iznosila 1.042.666.801 KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 72,2%. U 2024. godini, papir i karton namijenjeni daljoj preradi ostvarili su izvoz vrijedan 18.709.603 KM, što je za 27,9% više nego godinu ranije. U istom periodu, papirna industrija je ostvarila izvoz u iznosu od 361.612.902 KM, što je za 5,7% više u odnosu na 2023. godinu, dok je grafičkih proizvoda izvezeno uvrijednosti od 56.697.159 KM, što je za 1,3% manje nego u 2023. godini. Čak je 64% ukupnog izvoza grafičke i papirne industrije realizovano na top 5 izvoznih tržišta (Srbija, Hrvatska, Slovenija, Italija, Turska). Analizirajući uvoz proizvoda po grupama, vidimo da svi proizvodi bilježe rast uvoza. U okviru papirne industrije su se najviše uvozile: kutije, vreće i spremnici, papir, karton i celulozna vata, nepremazni papir i papir za toalet prerađevine. Istovremeno, u grafičkoj industriji najviše su se uvozile: štampane knjigei brošure, novine i publikacije te ostali štampani materijal. Proizvodi papirne i grafičke industrije najviše su se uvozili iz Srbije, Italije, Hrvatske, Njemačke i Austrije. VEZANO Metalska i elektroindustrija izvezli robe u vrijednosti 6,93 milijarde KM
U prva dva mjeseca 24 u FBiH uplaćeno preko 1,3 milijarde KM javnih prihoda: Porast od 10,23 posto
Marx.ba Porezni obveznici Federacije BiH su u periodu januar-februar 2025. godine uplatili 1.369.304.739 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 127.102.474 KM ili za 10,23 posto, saopćila je Porezna uprava FBiH. U strukturi javnih prihoda u tom periodu, porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica naplaćeni su u iznosu 137.130.330 KM, porez na dobit i zaostali prihodi od poreza 76.921.226 KM, porez na imovinu, nasljeđe i poklon naplaćen je u iznosu 17.932.692 KM, porez na promet nepokretnosti i prava naplaćen je u iznosu 15.414.977 KM, zaostali prihodi od ostalih poreza naplaćeni su u iznosu 67.557 KM, takse i naknade u iznosu 134.429.624 KM, novčane 13.285.680 KM, članarine 2.915.135 KM te ostali javni prihodi u iznosu 603.552 KM. U periodu januar-februar 2025., naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 970.354.346 KM. U strukturi doprinosa za period januar – februar 2025. godine naplaćeni su: Porezna uprava Federacije BiH je u periodu januar- februar 2025. godine izvršila 2.430 inspekcijskih nadzora – brzih kontrola. U odnosu na period januar – februar 2024. godine kada je izvršeno 447 kontrola, broj inspekcijskih nadzora u navedenom periodu 2025. godine je veći za 1.983. U izvršenim kontrolama u periodu januar- februar 2025. godine otkriven je 31 objekat koji nije imao odobrenje za rad, a u istom periodu 2024. godine otkriveno 13 objekata. Otkriveno je 378 neprijavljenih radnika, dok ih je u istom periodu 2024. otkriveno 77. Otkriveno je I 20 objekata koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj, a u istom periodu 2024. godine 8 objekata. Također, u periodu januar – februar 2025. godine otkriveno je 660 obveznika fiskalizacije koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, a u periodu januar-februar 2024. Godine 110 obveznika fiskalizacije. U periodu januar – februar 2025., na osnovu inspekcijskih nadzora su zapečaćena 244 objekta, a u istom periodu 2024. godine 44 objekta. U periodu januar-februar 2025. godine u 1.012 kontrola izdati su prekršajni nalozi, a u periodu januar- februar 2024. godine prekršajni nalozi su izdati u 220 kontrola. Po osnovu izdatih prekršajnih naloga u periodu januar-februar 2025., izrečene su novčane kazne u iznosu 2.587.300 KM, a u istom periodu 2024. godine u iznosu 867.000 KM. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 28.02.2025. godine je bio 545.130. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 29.02.2024. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 542.222, ovaj broj je veći za 2.908, a u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31.01.2025. godine, kada je iznosio 546.863, manji je za 1.733. Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH na dan 28.02.2025. godine, do 35 godina života zaposleno je 166.897 ili 30,62 % zaposlenika, a preko 36 godina života 378.233 ili 69,38 % zaposlenika. Na dan 28.02.2025. godine zaposleno je 302.630 ili 55,52 % muškarca i 242.500 ili 44,48 % žena. Prema službenim podacima Porezne uprave, 28.02.2025. godine na području Federacije BiH je instalirano ukupno 106.017 fiskalnih uređaja putem kojih je u februaru 2025. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 5.157.277.911,36 KM. U odnosu na 29.02.2024. godine, broj fiskalnih uređaja je veći za 5.244, a evidentirani promet u februaru 2025. manji u odnosu na februar 2024. godine za 46.264.626,73 KM. Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 28.02.2025. godine je Centar Sarajevo na čijem području su instalirana 6.994 fiskalna uređaja. Općina s najmanjim brojem ovih uređaja su Dobretići na čijem području je instalirano sedam fiskalnih uređaja. Općina u kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u februaru 2025. godine je Ilidža na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu 414.971.268,99 KM. Općina gdje je evidentiran najmanji ukupan promet putem fiskalnih uređaja u februaru 2025. godine su Dobretići sa 228.140,27KM. VEZANO Euro-Asfaltu i partnerima dodijeljen posao u Rumuniji vrijedan gotovo milijardu eura
Mladi Mostara kroz SPARK projekte oblikuju budućnost: Odlični rezultati uz spoj inovacije i zajedništva
Marx.ba Više od stotinu mladih iz Mostara, u dobi od 10 do 26 godina, bili su dijelom British Council-ovog projekta “SPARK: Skilled Youth Empowered Communities“. Tokom proteklih nekoliko mjeseci, u timovima, vrijedno i predano radili su na svojim projektima, koje su, u konačnici, prezentirali pred stručnim žirijima na završnom događaju održanom 12. marta u Mostaru. U projektu SPARK učestvovala su 32 tima, od kojih su 15 činili mostarski osnovci, devet srednjoškolci i osam studenti engleskog jezika sa tri univerziteta – Univerzitet “Džemal Bijedić” u Mostaru, Sveučilište u Mostaru i Univerzitet u Sarajevu. SPARK je platforma koja je mladima pružila mogućnost da iskoriste svoj potencijal i ostvare ideje. Cilj je bio osnažiti ih da postanu aktivni članovi svojih lokalnih zajednica i doprinesu pozitivnim promjenama u društvu, istovremeno razvijajući svoje ključne vještine, u čemu su, sudeći prema postignutim rezultatima, i više nego uspjeli. Finalnom događaju u Mostaru prisustvovao je britanski ambassador u BiH Julian Reilly, koji je naglasio da ga posebno raduje činjenica da su ovi mladi ljudi, osim znanja i vještina, stekli još nešto neprocjenjivo bitno, a to je osjećaj povezanosti, pripadnosti i zajedništva. – Ovaj projekat nije bio samo o učenju, već i o međusobnom razumijevanju, izgradnji povjerenja i povezivanju kroz zajednički rad i ciljeve, poručio je Reily. Riječi podrške mladima uputio je i ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK Adnan Velagić. – Kada smo u oktobru predstavili projekat SPARK u Gradskoj vijećnici Grada Mostara tada smo kazali da smo sigurni da će realizacija biti uspješna i da će doprinijeti unapređenju našeg obrazovnog sistema i lokalne zajednice. Ispostavilo se da smo bili u pravu. Zato ovaj današnji događaj nije samo formalnost. Ovo je svečanost na kojoj slavimo uspjeh vrijednih mladih ljudi koji su željni novih znanja i vještina, rekao je Velagić. Naglasio je da su mladi pokretači društvenih promjena i da njihov angažman u lokalnim zajednicama ima ogroman značaj. – Projekti naših učenika i studenata potvrđuju njihovu svijest o važnosti razvoja kvalitetne lokalne zajednice u kojoj žive i u kojoj se obrazuju, rekao je ministar, te zahvalio British Councilu BiH. Direktorica za kulturnu saradnju British Council-a BiH Amila Karavdić kazala je da SPARK pruža prostor gdje mladi mogu razvijati svoje vještine, propitivati okruženje i pronalaziti zanimljiva rješenja za probleme koje identifikuju u svojoj zajednici. Pohvalila je angažman i entuzijazam svih učesnika. Najmlađi učesnici su u okviru projekta istraživali mogućnosti korištenja micro:bit uređaja za kreiranje inovativnih rješenja koja spajaju programiranje, kreativnost i nauku. Nagradu za najoriginalniju ideju dobila je “Kuglana”, koju su osmislili i napravili Lena Klarić i Džan Hindić. Treća nagrada dodijeljena je “Rampi za garažu”, za čiju izradu su zaslužni Niko Čuljak i Matej Letica, dok je druga nagrada pripala “Robotu za dojavu požara” Ajle i Emira Tanovića. Najboljim je proglašen projekat “Raskrsnica” Stojana Mandića i Petra Terzića. – U našem gradu Mostaru ne rade baš najbolje semafori, pa smo ovim projektom htjeli poboljšati sigurnost saobraćaja. Naša raskrsnica se sastoji od pet micro:bit-ova. Jedan micro:bit za kontrolu i četiri da kontrolišu semafore. Sretni smo što smo osvojili prvo mjesto i mnogo nam se sviđaju pokloni koje smo dobili, rekao je Mandić. Posebno težak zadatak imao je žiri u kategoriji Project Challenge za srednjoškolce, tako da su treće i drugo mjesto podijelile po dvije ekipe. Ovi mladi ljudi pokazali su izuzetnu kreativnost, inovativnost i posvećenost u rješavanju važnih društvenih tema, od obrazovanja i ekologije, preko digitalnih tehnologija, do promocije zdravog načina života i međuvršnjačke podrške. Radi se projektu Ajla Keskin i Lejle Mujić pod nazivom “Nasilje nije cool”, čiji je cilj prekinuti šutnju o međuvršnjačkom nasilju, odnosno inicirati siguran dijalog između srednjoškolaca, profesora i roditelja. Također, projekat nastoji podstaći prevenciju i saznati koji su to koraci u smjeru prijave nasilja u školama. – Dosta se priča o temi međuvršnjačkog nasilja, međutim, naš projekat je drugačiji zato što mi radimo i sa žrtvama i sa nasilnicima. Bilo je teško da se svi otvore, ali uspjeli smo. Poseban fokus stavili smo na važnost otvorenog razgovora, reintegraciju žrtava i počinilaca nasilja u školsko okruženje i društveni život, s ciljem stvaranja sigurnijeg i podržavajućeg školskog ambijenta, kazala je Keskin. Drugo mjesto podijelili su projekti “Sajam korištenih knjiga”, autorica Sarah Čolak i Alise Almon, i “Sajam njege i zdravlja” Naide Hasić i Hanne Karović. Trećeplasirani su bili projekti “Epidemija tišine” Đane Čomor, Antonije Šarac i Veronike Boban, te “Sportom za mlade” Amile Šendro, Nikole Dankića, Patrika Zahirovića i Fadil-Abdullaha Gariba. Drugo mjesto podijelili su projekti “Sajam korištenih knjiga”, autorica Sarah Čolak i Alise Almon, i “Sajam njege i zdravlja” Naide Hasić i Hanne Karović. Specijalna nagrada dodijeljena je projektu “AI i Mostar” koji su osmislili i realizovali Marko Buhovac, Toni Dumančić i Marko Dankić.Inovativni timski rad i primjena stečenih znanja u praksi rezultirali su nizom inspirativnih studentskih projekata, koji odražavaju različite oblasti njihovog interesa – od ekološke održivosti i društvene odgovornosti do tehnoloških inovacija i inkluzivnog obrazovanja. Projekat za studente engleskog jezika trajao je pet sedmica, a mladi sa Univerziteta “Džemal Bijedić”, Sveučilišta Mostar i Univerziteta u Sarajevu pokazali su izuzetan entuzijazam, posvećenost i želju da svojim idejama doprinesu boljoj budućnosti. U ovoj kategoriji, treće mjesto dodijeljeno je Tei Čolić i Kenanu Peljti za projekat “Cyber Sense: Smart & Safe in the Digital World. Drugorangirani projekat bio je Bilingual Learning Enhancement Program Hamze Fazlića i Eme Luinović. Prvu nagradu dobile su Lejla Krišćo, Lejla Pošković i Elida Bukvić za “MOSAIC” – Multicultural Outreach for Social Awareness, Inclusion, and Connection. MOSAIC je akcioni projekat usmjeren na zajednicu, čiji je cilj podsticati saradnju i koheziju među različitim grupama, promovisati toleranciju, te razbijati stereotipe koji doprinose društvenim podjelama u Bosni i Hercegovini. Plan ovog pobjedničkog tima je održavanje niza dijaloških radionica za predstavnike različitih identiteta u BiH, zatim treninga za osobe koje će promovisati inkluzivnost u BiH, te organizacija književnog i filmskog kluba. – SPARK je dokazao da mladost ne priznaje ni granice ni prepreke nego zajedničkim radom gradi inkluzivnije, solidarnije i inovativnije društvo. Vjerujemo da će znanja, vještine i veze stečene kroz SPARK biti odskočna daska za buduće uspjehe svih naših učesnika, poručili su iz
Euro-Asfaltu i partnerima dodijeljen posao u Rumuniji vrijedan gotovo milijardu eura
Marx.ba Nacionalna kompanija za ulaganje u puteve Rumunije (CNIR) dodijelila je rumunsko-bosanskohercegovačkom konzorciju u sastavu SA&PE CONSTRUCT S.R.L., TEHNOSTRADE S.R.L. SPEDITION UMB i Euro-Asfalt ugovor za projektiranje i izvođenje Lota 1 C Sărăteni-Joseni na trasi planinskog dijela autoputa Unirii – A8. Ponuda ovih kompanija, koja je ocijenjena kao pobjednička, vrijedna je 4,94 milijarde lei (993 miliona eura). Realizacija ovog zahtjevnog projekta trajat će 54 mjeseca, od čega je 14 mjeseci planirana faza projektiranja i 40 mjeseci za izvođenje radova. Projekt se finansira iz nepovratnih evropskih sredstava Transportnog programa 2021-2027 i sredstava iz državnog budžeta Rumunije. – Zahvaljujem Komisiji za evaluaciju što je završila proceduru čak i prije roka, rekao je generalni direktor CNIR-a, Gabriel Budescu. Lot 1 C Sărăteni-Joseni, koji se nalazi u okruzima Mureș i Harghita, ima dužinu od 32,4 kilometra i uključuje 39 mostova i prolaza, tri tunela sa jednosmjernim saobraćajem, četiri propusta kao i dva prolaza za prolazak životinja. VEZANOMetalska i elektroindustrija izvezli robe u vrijednosti 6,93 milijarde KM
Cijene nafte pale nakon objave podataka o američkim zalihama benzina
Marx.ba Cijene nafte pale su danas zbog smanjenja američkih zaliha benzina većeg od očekivanog nakon rasta prethodnog dana. Ulagači su razmatrali makroekonomske probleme i njihov utjecaj na veliku kratkoročnu potražnju. Terminski ugovori nafte Brent pali su za pet centi na 70,9 dolara po barelu, dok su terminske cijene američke West Texas Intermediate nafte pale 10 centi na 67,58 dolara po barelu. Obje referentne vrijednosti porasle su oko dva posto u srijedu jer su podaci američke vlade pokazali da su zalihe nafte i goriva manje nego što se očekivalo, pišu Financije. Zalihe benzina u SAD pale su za 5,7 miliona barela, što je znatno više nego što su analitičari očekivali, oni su predviđali da će biti 1,9 miliona barela. Pale su i zalihe destilata, također više nego što se očekivalo, unatoč porastu zaliha sirove nafte. Donald Trump je jučer zaprijetio da će eskalirati globalni trgovinski rat daljnjim carinama na robu Evropske unije, budući da su glavni američki trgovinski partneri rekli da će uzvratiti na trgovinske barijere koje je američki predsjednik već postavio. Njegova pretjerana usredotočenost na carine uzdrmala je povjerenje ulagača, potrošača i poduzeća te povećala strahove od recesije u SAD. U međuvremenu, Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je da je Kazahstan bilježio značajan rast proizvodnje sirove nafte u februaru kao dio grupe OPEC+, naglašavajući izazov za grupu proizvođača u provođenju pridržavanja dogovorenih ciljeva proizvodnje. Zabrinutost oko slabe potražnje za mlaznim gorivom dodatno je opteretila tržišta, rekli su analitičari JP Morgana, dodajući da podaci američke Uprave za sigurnost prometa pokazuju da se broj putnika u martu smanjio za pet posto u odnosu na prethodnu godinu, nakon stagnacije prometa u febreuaru. Međutim, očekivanja da će doći do potražnje ograničila su ukupnu slabost tržišta, prenosi Reuters. Znakovi velike potražnje u SAD i ukrajinsko slanje 377 dronova koji ciljaju rusku energetsku infrastrukturu te vojna postrojenja utjecali su na cijene, rekli su analitičari JP Morgana. – Od 11. marta, globalna potražnja za naftom iznosila je u prosjeku 102,2 miliona barela dnevno, što je više za 1,7 miliona barela dnevno u odnosu na prethodnu godinu i premašuje naše predviđeno povećanje za mjesec dana za 60.000 barela dnevno, dodali su. VEZANO Metalska i elektroindustrija izvezli robe u vrijednosti 6,93 milijarde KM
Bh. aerodromi će u Sevilji pregovarati o novim linijama
Marx.ba Aerodromi i aviokompanije iz cijele regije će učestvovati na predstojećem razvojnom forumu Routes Europe u Sevilji od 8. do 10. aprila. Za sada je poznato da će je više od 300 kompanija, aerodroma i turističkih organizacija potvrdilo je svoje prisustvo na ovom velikom događaju kako bi pregovarali o pokretanju novih linija ili proširenju postojećih usluga, piše EX YU Aviation. Prisustvo na događaju među zainteresovanim stranama iz avijacije sa prostora bivše Jugoslavije do sada su potvrdile Air Serbia, Air Montenegro, ETF Airways, kao i aerodromi u Beogradu, Dubrovniku, Ljubljani, Nišu, Podgorici, Prištini, Puli, Splitu, Tivtu, Zadru i Zagrebu, ali i bosanskohercegovački aerodromi u Sarajevu i Mostaru. VEZANO BiH druga u Evropi po porastu kapaciteta u avio saobraćaju
Metalska i elektroindustrija izvezli robe u vrijednosti 6,93 milijarde KM
Marx.ba Prema podacima Vanjskotrgovinske Komore BiH, izvoz metalskog i elektrosektora Bosne i Hercegovine je u 2024. godini iznosio 6,93 milijarde KM i zabilježen je pad od 0,38% (26,6 miliona KM). U ukupnom izvozu BiH, metalski i elektrosektor u 2024. učestvuje sa preko 42%, što, gledajući strukturu naše industrije, ovaj sektor stavlja na uvjerljivo prvo mjesto. Uvoz metalskog i elektrosektora Bosne i Hercegovine je u 2024. iznosio 10,7 milijardi KM i zabilježen je rast od 2,17% (227,4 miliona KM). U ukupnom uvozu u BiH, metal ski i elektrosektor učestvuje sa 36%. Obim robne razmjene u ovom sektoru je u 2024. iznosio 17,5 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 64,79% Ukupni podaci pokazuju blagi pad izvoza i rast uvoza, što dovodi do povećanja trgovinskog deficita. S obzirom na globalna kretanja, ovaj trend je posljedica recesije u EU, konkurencije iz Kine i pada cijena sirovina. Ukupan izvoz sektora iznosio je 6,93 milijarde KM, što predstavlja pad od 0,38% u odnosu na prethodnu godinu. Iako je pad relativno mali, značajan je u kontekstu ukupne ekonomske situacije i globalnih lanaca snabdijevanja. Visoka ovisnost o EU tržištu znači da svaka recesija u EU direktnopogađa bh. izvoz. Industrijski sektor u EU je pod pritiskom zbog visoke inflacije i smanjene potrošnje, dok istovremeno kineska konkurencija u metalskom sektoru raste, što dodatno vrši pritisak na cijene bh. izvoza. Dodatno, pad cijena sirovina (posebno čelika i aluminija) negativno utječe na ukupne izvozne vrijednosti.Najveći rast izvoza zabilježen je kod oružja i municije (+27,38%), što može biti povezano s rastom globalne potra žnje uslijed geopolitičkih nestabilnosti. Značajan rast izvoza (9,65%) vozila i njihovih dijelova može ukazivati na poveća nje potražnje na EU tržištu. Oporavak EU autoindustrije, rastEV sektora, produženje vijeka trajanja vozila i povoljan geopolitički položaj BiH stvaraju povoljne uvjete za rast izvoza autodijelova. Ako bh. firme nastave ulagati u modernizaciju i prilagođavanje e-mobilnosti, izvoz može dodatno rasti. Kontinuiran porast bh. izvoza električnih mašina i opreme i njihovih dijelova (+5,15%) može biti indikator prelaska na proizvodnju s većom dodanom vrijednošću, što je pozitivan trend. Veliki pad izvoza (-16,2%) zabilježen je kod gvožđa i čelika, što je u skladu s globalnim padom potražnje za sirovinama zbog usporavanja građevinske industrije i visokih troškova energije. Evropski zeleni plan i prelazak na obnovljive izvore energije mogu dugoročno smanjiti potražnju za klasičnim metalima, ali povećati potrebu za proizvodima od aluminija, bakra i drugih laganih metala. Metalska i elektroindustrija naše zemlje i dalje je ključ ni sektor, ali se suočava s izazovima poput zavisnosti od EU tržišta, oscilacija cijena sirovina i konkurencije iz Kine. Potencijal postoji u autodijelovima, električnim mašinama i specijaliziranim metalnim proizvodima, ali su potrebne investicije i strateške promjene za dugoročni rast. Glavna izvozna tržišta za BiH ostaju zemlje Evropske unije, posebno Njemačka i Austrija. Ova orijentacija prema tržištima Unije odražava dugogodišnje trgovinske veze i usklađenost sa standardima EU, ali i izlaže bh. ekonomiju utjecajima ekonomskih kretanja unutar Unije. Ovi podaci naglašavaju potrebu za diverzifikacijom izvoznih tržišta i prilagođavanjem domaće industrije globalnim ekonomskimpromjenama kako bi se osigurala održivost i konkurentnost na međunarodnoj sceni. Najveći rast uvoza:– šinska vozila i oprema (+182,52%) – investicije u transportnu infrastrukturu– kalaj (+48,80%) i bakar (+14,56%) – visoka potražnja zaindustrijsku proizvodnju – vozila i dijelovi (+7,17%) – veći uvoz automobila iautodijelovaNajveći pad uvoza:– aluminij (-15,16%) – pad potražnje i cijena na svjetskomtržištu– električne mašine i oprema (-2,04%) – smanjenje investicija u industrijsku proizvodnju Rast uvoza ukazuje na povećanu industrijsku aktivnost, ali i veću zavisnost od uvoznih komponenti.Ključni uvozni artikli su mašine, vozila i metali, što sugerira potrebu za jačanjem domaće proizvodnje gdjegod je to realno ostvarivo. BiH se i dalje oslanja na EU, ali sve više uvozi iz Kine i Turske, što može pomoći u smanjenju zavisnosti od EU, kažu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. VEZANO Koliko izvozi bh. namjenska industrija, koji su glavni proizvodi i tržišta
Podaci Centralne banke: Na kraju 2024. u BiH bilo više od 2,5 miliona aktivnih kartica
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine objavila je godišnji izvještaj o kartičnom poslovanju u BiH u 2024. godini. Na kraju 2024. godine, ukupan broj aktivnih kartica iznosio je 2.585.419 i veći je za 131.069 u odnosu na 2023. godinu. Kartice je svojim klijentima izdavala 21 banka u Bosni i Hercegovini. Tržištem dominiraju debitne kartice, uz učešće od 83,37% i izražen trend rasta. Vrijednost kartičnih transakcija je u porastu, te je u 2024. godini iznosila 18.425.493.564 KM, što je rast za 13,76% u odnosu na godinu ranije. Evidentan je kontinuitet rasta vrijednosti kartičnih transakcija iz godine u godinu. Ukupan broj kartičnih transakcija bio je 186.045.013 i uočava se trend rasta.vProsječna vrijednost jedne transakcije bila je 99 KM i manja je za 3 KM u odnosu na 2023. godinu, dok je prosječni godišnji promet po jednoj kartici iznosio 7.127 KM i veći je za 524 KM u odnosu na 2023. godinu. Zabilježen je rast kartičnih transakcija na ATM, POS i internetu. Od ukupne vrijednosti kartičnih transakcija, na ATM aparatima je realizovano 68%, putem POS uređaja 28%, dok je putem interneta realizovano 4%. Procenat realizovanog prometa karticama na internetu u zemlji je iznosio 36%, a u inostranstvu 64% od ukupnog prometa karticama na internetu. Realizovana vrijednost u inostranstvu karticama koje su izdale bh. banke povećana je u 2024. godini za 34,34% u odnosu na 2023. godinu, te iznosi 1.007.781.923 KM. U strukturi transakcija, podizanje gotovine na ATM i POS uređajima iznosi 31%, dok udio koji se odnosi na kupovinu robe i usluga na POS uređajima iznosi 69%. U odnosu na 2023. godinu povećana je realizovana vrijednost inostranih kartica u bh. bankama i trgovinama za 11,41%, i iznosi 3.740.983.232 KM. U strukturi transakcija, podizanje gotovine na ATM i POS uređajima iznosi 54%, dok je udio kupovine robe i usluga na POS uređajima 46%. Banke konstantno rade na uvođenju u ponudu većeg broja ATM i/ili POS uređaja. U protekloj godini bilo je instaliranih ukupno 1.767 ATM uređaja i 35.035 POS uređaja. Od ukupnog broja instaliranih POS uređaja, 34.687 je instalirano u trgovinama i 348 na šalterima banaka. VEZANO BiH druga u Evropi po porastu kapaciteta u avio saobraćaju
BiH druga u Evropi po porastu kapaciteta u avio saobraćaju
Marx.ba Po nedavno objavljenim podacima Ciriuma, sve države regije osim jedne su među najboljima u Evropi po porastu kapaciteta u avio saobraćaju u prvom kvartalu 2025., u poređenju sa istim kvartalom 2019. godine. Očekivano, Albanija je na prvom mjestu u Evropi po procentualnom porastu, dok se iza nje nalaze Bosna i Hercegovina na drugom i Srbija na trećem mjestu. Albanija ima rast od čak 314 posto, BiH 164, a Srbija 149 posto. Ostale države regije su također postigle odlične rezultate, pa se tako Sjeverna Makedonija nalazi 6. mjestu sa porastom od 137 posto, a na 8. i 9. mjestu se nalaze Hrvatska (129 posto) i Crna Gora (127 posto), piše Zamaaero. Ostale države od najboljih 10 su redom Kipar, Malta, Grčka i Mađarska. Od 42 države spomenute u podacima, njih 15 idalje nije došlo do nivoa kapaciteta iz 2019. U ovih 15 država koje se idalje nisu oporavile se, nalazi se i jedna država regije. Radi se o Sloveniji, koja u Q1 2025. ima samo 61,2 posto kapaciteta iz istog perioda 2019. Ovaj rezultat čini Sloveniju državom sa drugim najlošijim rezultatom u Evropi, odmah ispred sankcionisane Bjelorusije koja ima 53.5 posto kapaciteta u odnosu na Q1 2019. Ciriumov izvještaj je također specifično naglasio tri nacionalna tržišta u kojima je neočekivano jak performans nacionalnih aviokompanija primetno pozitivno uticao na rast saobraćaja. To su Grčka (Aegean), Srbija (Air Serbia) i Italija (ITA). VEZANO Uk: Rekordan broj putnika na sarajevskom aerodromu rezultat je strateških mjera Vlade KS
Panel diskusija: Ekonomija regije mora biti aktivan učesnik u oblikovanju politika za pristupanje EU
Marx.ba Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr. sc. Vjekoslav Vuković učestvovao je na panel-diskusiji pod nazivom „Perspektive europskih integracija Zapadnog Balkana“, koja je održana u okviru regionalnog sastanka Vlade Švicarske u rezidenciji Ambasade Švicarske u Sarajevu. Seminar je okupio brojne visokorangirane dužnosnike, među kojima su bili pomoćnik generalnog direktora Švicarske agencije za razvoj i saradnju, šef Političke divizije za Euroaziju, rukovoditelji različitih odjela iz Berna, regionalni policijski atašei, kao i ambasadori iz Srbije, Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine. Panel-diskusija bila je posvećena ključnim ekonomskim aspektima evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana, uključujući zajedničko regionalno tržište, trgovinske odnose unutar regije i s Evropskom unijom, Plan rasta za Zapadni Balkan te Zelenu agendu, s posebnim fokusom na mehanizam CBAM (Mehanizam za prilagodbu ugljika na granici). Pored dopredsjednika Vukovića, sudionici panela bili su direktor za suradnju u Delegaciji EU u BiH Stefano Ellero, glavni urednik Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine Semir Mujkić i šef za politička i sigurnosna pitanja u Misiji Švicarske pri EU Adrian Sollberger. Govoreći o ekonomskim perspektivama Bosne i Hercegovine, Vuković je istakao da čak 70 posto ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine ide na tržište Evropske unije, što predstavlja jasan pokazatelj kvalitete domaćih proizvoda i njihove usklađenosti s evropskim standardima. Posebno je naglasio važnost CBAM mehanizma za ekonomiju BiH, ističući da je Komora u proteklim godinama provela niz aktivnosti kako bi pomogla domaćim kompanijama da se pripreme za njegovu primjenu. Zahvaljujući tim naporima, ekonomski subjekti su od potpune neinformiranosti došli do faze u kojoj su daleko spremniji za suočavanje s novim ekološkim i ekonomskim zahtjevima koje EU postavlja. Također je ukazao na važnost saradnje između ekonomije i donositelja odluka, naglašavajući potrebu za kontinuiranim dijalogom kako bi se omogućila pravovremena prilagodba tržišnim promjenama i regulatornim zahtjevima. U svom izlaganju osvrnuo se i na Plan rasta za Zapadni Balkan, ističući ključnu ulogu privatnog sektora u procesima regionalnih i evropskih integracija. Naglasio je da ekonomija regije mora biti aktivan učesnik u oblikovanju politika koje se odnose na pristupanje EU, posebno u kontekstu održivog razvoja i ekonomske stabilnosti. Regionalni seminar, koji se organizira svake dvije godine, predstavlja najvažniji interni politički događaj Ministarstva vanjskih poslova Švicarske na Zapadnom Balkanu. Organiziran je u saradnji s drugim ministarstvima i agencijama nadležnim za suradnju, ekonomske odnose, migracije i sigurnost, a njegov osnovni cilj bio je koordinacija i definiranje strategije bilateralnih odnosa Švicarske sa zemljama Zapadnog Balkana iz regionalne perspektive, uz poseban osvrt na ulogu Švicarske u procesu evropskih integracija ovog područja. VEZANOBiH bilježi rast izvoza autodijelova uprkos izazovima u njemačkoj autoindustriji