Prvi u BiH: Perutnini Ptuj uručen certifikat “uzgojeno bez upotrebe antibiotika”
N. D. Perutnina Ptuj, vodeća peradarska industrija u regiji, prva je u Bosni i Hercegovini dobila certifikat “uzgojeno bez upotrebe antibiotika” koji joj je dodijeljen za liniju proizvoda “Piletina Natur”, dostupnu na policama širom Bosne i Hercegovine od juna ove godine. Iz kompanije navode kako ova inovativna ponuda dolazi kao odgovor na sve veću potražnju potrošača za zdravijim i prirodnijim prehrambenim opcijama. Naime, iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) navode kako ubrzan razvoj antimikrobne rezistencije predstavlja vodeću zdravstvenu prijetnju. Na brzi razvoj bakterijske rezistencije uveliko utječe neprimjereno i prekomjerno propisivanje antibiotika, njihova nepravilna upotreba kao i upotreba u preventivne svrhe u veterinarskoj medicini. Najsavremenija tehnologija koja osigurava zdravlje pilića Na zvaničnoj promociji nove linije, certifikat koji garantira da pilići ni u jednoj fazi tova nisu primili antibiotike, Perutnini Ptuj dodijelila je certifikacijska kuća DNV Adriatica. – Napravili smo iskorak koji mijenja standarde domaće proizvodnje i tržišta. S ponosom potvrđujemo da smo prvi proizvođač u Bosni i Hercegovini koji svojim kupcima nudi certificiranu piletinu – uzgojenu bez upotrebe antibiotika. Ovo je rezultat višegodišnjeg rada, od kontrolisanog uzgoja do primjene najsavremenijih tehnologija koje osiguravaju zdravlje životinja. Perutnina Ptuj Natur linija s Antibiotic Free certifikatom dokaz je da se i u domaćim uslovima može proizvoditi po najvišim evropskim standardima ako postoji vizija, stručnost i hrabrost da se ide ispred vremena. Ovo je naš odgovor na pitanje – šta želimo staviti na porodični sto. Zbog toga sa sigurnošću kažemo – Bliže prirodi. Bliže ljudima, izjavio je Adnan Hodžić, direktor kompanije Perutnina Ptuj BH d.o.o. Certifikaciji je prethodio temeljiti pregled ukupne vertikalno integrisane proizvodnje. – Perutnina Ptuj je pionir na ovim prostorima kada je uzgoj bez upotrebe antibiotika u pitanju. Već dvije godine radimo na projektu Antibiotic Free u Bosni i Hercegovini što dovoljno govori koliko je opsežan i kompleksan. Naši auditori jedini imaju pravo uzimanja uzoraka, gdje proizvođač ne zna na kojim farmama će se vršiti uzorkovanje, a uzorkuju se stelja, voda na kraju linije i hrana iz usipnog koša. I zaista samo firme koje imaju sisteme upravljanja kvalitetom, koje i same imaju vrlo rigoroznu kontrolu farmi i dobavljača, mogu proći ovu zahtjevnu proceduru koja prethodi izdavanju certifikata, izjavila je Renata Preložnjak, direktorica prodaje i odjela edukacije za Adriatik regiju u Certifikacijskoj kući DNV Adriatica. Domaći uzgoj Na farmi Perutnine Ptuj u Bosni i Hercegovini, ali i u saradnji s više od 100 domaćih kooperanata, pokrenut je tehnološki najsavremeniji način uzgoja pilića. Poseban značaj pridaje se kvalitetu ishrane i higijenskim mjerama. U strogo kontrolisanom okruženju, u kojem se redovno uzorkuju voda, hrana i stelja, omogućen je zdrav život i pravilan razvoj pilića. – Proizvodnja piletine s deklaracijom – uzgojeno bez antibiotika dobija sve veći značaj u svijetu jer doprinosi zaštiti potrošača, dobrobiti životinja i očuvanju životne sredine. Ovaj pristup je važan korak ka odgovornijoj i etičnijoj proizvodnji hrane i borbi protiv antimikrobne rezistencije. Za potrošače to znači sigurniju hranu, bez ostataka antibiotika u proizvodima životinjskog poriјekla, koji mogu ugroziti zdravlje, izazvati alergije i povećati rizik od rezistencije, pojasnio je prof. dr. Drago Nedić iz JU VIRS “Dr. Vaso Butozan” Banja Luka, dodavši kako ovakav uzgoj potrošačima pruža veću sigurnost i povјerenje u kvalitet hrane koјu konzumiraјu. Kvalitet, sigurnost, sljedivost Ukupni proizvodni lanac temelji se na integrisanom sistemu KSS (kvalitet, sigurnost, sljedivost), gdje su svi procesi proizvodnje strogo kontrolisani. Hrana za piliće, koja je nutritivno i energetski izbalansirana za svaku fazu njihova rasta i razvoja, garantuje i meso boljeg kvaliteta, odnosno većih nutritivnih vrijednosti za čovjeka. Ovom linijom proizvoda Perutnina Ptuj potvrdila je svoju predanost najvišim standardima sigurnosti hrane i održivosti. Dodatno je učvrstila poziciju lidera u prehrambenoj industriji, pružajući kupcima proizvode koji zadovoljavaju ne samo njihove prehrambene potrebe, već i njihove ekološke i etičke vrijednosti.
ECO-WAT dobio dozvolu za 16 novih elektrana
Marx.ba Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine – FERK je u svom sjedištu u Mostaru održala 12. redovnu sjednicu u 2025. godini na kojoj je donesena Odluka o zamjenskoj tržišnoj cijeni za mjesec juli 2025. godine koja iznosi 16,0810 feninga/kWh. – Zamjenska tržišna cijena je cijena po kojoj privilegovani proizvođač električne energije iz OIEiEK, koji je ostvario pravo na podsticaj na osnovu premije utvrđene procesom aukcije za velika postrojenja – FIP aukcije, prodaje električnu energiju Operatoru za OIEiEK do uspostave organizovanog dan unaprijed tržišta električne energije. Privrednom društvu ECO-WAT d.o.o. iz Kiseljaka izdata je izmijenjena i dopunjena Dozvola za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije zbog izgradnje 16 novih proizvodnih objekata, za koje su takođe izdata rješenja za sticanje statusa kvalifikovanog proizvođača. Radi proširenja skladišnih kapaciteta namijenjenih za obavljanje licencirane djelatnosti i promjene adrese sjedišta društva izmijenjena je i dopunjena Dozvola za rad (licenca) za skladištenje naftnih derivata osim LPG-a privrednom društvu „Operator – Terminali Federacije“ d.o.o. Sarajevo. Na sjednici je takođe odlučeno da se u postupak opšte rasprave upute dva nacrta dozvola za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije za podnosioce zahtjeva Pozitron d.o.o. iz Mostara i „EUROMAS“ d.o.o. Zenica. Kopije nacrta dozvola mogu se dobiti svakim radnim danom od 11:00 do 13:00 sati, u sjedištu FERK-a, na protokolu ili na službenoj internet stranici FERK-a www.ferk.ba. Rok za podnošenje pisanih komentara na navedene nacrte dozvola je do 8.7.2025. godine do 12:00 sati. Nakon razmatranja zahtjeva za izdavanje dozvole za rad (licence) za trgovinu na veliko naftnim derivatima osim LPG-om podnosioca d.o.o. „I & B OIL“ Cazin utvrđeno je da postoje određeni nedostaci koje podnosilac u datom roku nije otklonio, te je FERK na današnjoj sjednici donio zaključak kojim se smatra da zahtjev nije ni podnesen. FERK je donio rješenje nakon razmatranja zahtjeva za rješavanje spora na akt koji je donijelo JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, objavio je FERK.
Bezos prodao dionice Amazona vrijedne 377 miliona dolara
Marx.ba Osnivač Amazona Jeff Bezos prodao je više od 3,3 miliona dionica svoje kompanije u prodaji vrijednoj otprilike 736,7 miliona dolara. Prodaja dionica dio je prethodno dogovorenog plana trgovanja koji je Bezos usvojio u martu. Prema tom dogovoru, Bezos planira prodati do 25 miliona dionica Amazona u periodu koje završava 29. maja 2026. Bezos, koji je odstupio s mjesta izvršnog direktora Amazona 2021., ali ostaje predsjednik uprave, posljednjih je godina redovno prodavao dionice kompanije, iako je i dalje najveći pojedinačni dioničar. Sličan plan trgovanja usvojio je u februaru 2024. kako bi do kraja januara ove godine prodao do 50 miliona dionica Amazona. Bezos je prethodno rekao da će svake godine prodavati dionice Amazona u vrijednosti od oko milijardu dolara kako bi financirao svoju kompaniju za istraživanje svemira, Blue Origin. Također je donirao dionice Day 1 Academies, svojoj neprofitnoj organizaciji koja gradi lanac vrtića inspiriranih Montessori metodom u nekoliko država. Najnovija prodaja dionica dogodila se nakon što su se Bezos i Lauren Sanchez prošle sedmice vjenčali na raskošnom vjenčanju u Veneciji. Proslava s puno zvijezda, koja se održala tri dana i izazvala proteste nekih lokalnih stanovnika, procijenjena je na oko 50 miliona dolara. Bezos je treći na Bloombergovom indeksu milijardera s neto vrijednošću od oko 240 milijardi dolara. Iza njega su izvršni direktor Tesle Elon Musk s 363 milijarde dolara i izvršni direktor Mete, Mark Zuckerberg s 260 milijardi dolara.
Dimitris Rompis je novi generalni direktor Coca-Cole HBC Adria
Marx.ba Dimitris Rompis preuzeo je početkom jula poziciju generalnog direktora Coca-Cole HBC Adria sa sjedištem u Zagrebu. Na ovoj poziciji će biti odgovoran za poslovanje u Adria regiji koja obuhvata Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Dimitris Rompis je svoju 25 godina dugu karijeru izgradio unutar Coca-Cola Hellenic Beverage Company, radeći u različitim zemljama i na brojnim liderskim pozicijama. U Adria poslovnu jedinicu dolazi s pozicije finansijskog direktora Coca-Cole HBC Rumunija. Rompis se kompaniji pridružio 2000. godine u Grčkoj, gdje je počeo s radom u sektoru finansija, a potom napredovao kroz različite pozicije u finansijama u Grčkoj, na Kipru, u Austriji i u Korporativnom servisnom centru. 2016. godine imenovan je za finansijskog direktora za Adria regiju, gdje je pokazao izuzetno liderstvo u finansijama i posvećenost izgradnji visoko angažovanih timova. – Sa velikim ponosom i iskrenim uzbuđenjem vraćam se u Adria regiju kako bih preuzeo ulogu generalnog direktora Coca-Cole HBC Adria. Znam sa kolikom strašću tim radi jer sam iz prve ruke imao priliku vidjeti kako su snažna partnerstva s našim kupcima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Coca-Cola HBC nije samo jedan od vodećih poslodavaca – mi smo i važan ekonomski dionik koji značajno doprinosi socio-ekonomskom razvoju ovih zemalja. Nastavit ćemo jačati partnerstva s kupcima i zajednicama i stvarati vrijednost, ne samo za naše zaposlenike, već i za društvo u cjelini. Naš 24/7 portfolio je jedan od najraznovrsnijih s ponudom pića u industriji, kreiran da odgovori na potrebe potrošača u svakom trenutku dana, sedam dana u sedmici. Uvjeren sam da ćemo, zahvaljujući snažnoj posvećenosti održivom rastu, nastaviti napredovati na sva tri tržišta, kaže Rompis.
MMF: Ekonomski rast u BiH se pokazao otpornim, inflacija porasla, a rizici su povećani
Marx.ba U zaključnoj izjavi misije Međunarodnog monetarnog fonda po okončanju razgovora s predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini istaknuto je da se ekonomski rast u BiH pokazao otpornim, potpomognut ekspanzivnim fiskalnim politikama, međutim, inflacija je porasla, a rizici su povećani zbog vanjskih udara i domaćih političkih tenzija. Istaknuto je da bi napredak u pravcu pristupanja EU mogao stimulirati povjerenje, ali političke prepreke i dalje postoje. U MMF-u smataju da se fiskalna politika treba fokusirati na obnavljanje rezervi i poboljšanje kvaliteta potrošnje, a vlasti bi se trebale suzdržati od daljnjih diskrecionih mjera koje povećavaju deficit i ojačati planiranje za krizne situacije. Navode da se oba entiteta suočavaju s velikim potrebama za finansiranjem koje bi se trebale zadovoljiti putem vanjskog zaduživanja, uz emisiju euroobveznica u Federaciji BiH i bilateralne kredite u RS-u, uz određene emisije na domaćem tržištu. Misija tvrdi da bi vlasti trebale pripremiti interventne planove u slučaju nedostatka finansiranja a da su reforme, uključujući pregled zaposlenosti u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja, potrebne za postizanje primarnog bilansa koji stabilizira dug. Da bi se očuvala monetarna stabilnost, smatraju neophodnim održati valutni odbor i podržati nezavisnost Centralne banke dok bi vlasti trebale nastaviti pažljivo pratiti rizike u finansijskom sektoru i poboljšati spremnost za krizu. Također, Misija naglašava da bi osnivanje fonda za finansijsku stabilnost na nivou zemlje, koji bi olakšao restrukturiranje banaka i osigurao likvidnost u izuzetnim okolnostima, značajno ojačalo mrežu finansijske sigurnosti. Da bi se ubrzao rast, smatraju da vlasti trebaju ubrzati reforme s ciljem poboljšanja fiskalnog upravljanja, zaštite finansijskog integriteta, borbe protiv korupcije iubrzavanja digitalizacije. – Prelazak s uglja na zelenu energiju, zajedno s pripremama za uvođenje EU poreza na ugljik, predstavlja velike izazove u narednom periodu. Pozicioniranje BiH na put većeg rasta i pružanje više mogućnosti njenim građanima ubrzat će konvergenciju dohotka u odnosu na EU i smanjiti emigraciju – navedeno je u zaključnoj izjavi Misije MMF-a.
Dolar pao na najniži nivo u tri godine, euro porastao
Marx.ba Na većini azijskih berzi cijene dionica danas su pale, kao i na Wall Streetu jučer, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta skliznula na najniži nivo u više od tri godine. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7 sati u minusu 0,2 posto. Pritom su cijene dionica u Šangaju, Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 0,9 posto. U Hong Kongu i Australiji porasle su između 0,6 i 0,7 posto. Tako većina berzi prati jučerašnji smjer Wall Streeta, gdje su S&P 500 i Nasdaq indeks skliznuli s rekordnih nivoa. Doduše, Dow Jones ojačao je 0,91 posto, no S&P 500 oslabio je 0,11, a Nasdaq indeks 0,82 posto. Najviše su jučer pale cijene dionica nekoliko tehnoloških divova, koje su posljednjih sedmica snažno rasle. Upravo zbog tog rasta u drugom je tromjesečju S&P 500 skočio više od 10, a Nasdaq više od 17 posto, pa su dosegnuli najviše nivoe u historiji. No, analitičari kažu da je nakon skoka cijena u proteklom tromjesečju tržište precijenjeno, pa ne čudi jučerašnja korekcija. – Nasdaq indeks i tehnološki sektor posljednjih su sedmica previše porasli, pa smirivanje tržišta ne čudi, kaže Farz Azarm, direktor u kompaniji Mizuho Americas. Ulagači su oprezni i zbog toga što je predsjednik Feda Jerome Powell na skupu centralnih bankara u Portugalu ponovio da Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamata. Tako se ponovno usprotivio Trumpu, koji već mjesecima poziva Fed da odmah i oštro smanji kamate te prijeti Powellu da će ga smijeniti s čela centralne banke. Novi podaci iz ekonomije pokazuju da ono solidno raste, što znači da nema potrebe za hitnim smanjenjem kamatnih stopa. Poticaj tržištu stiže iz Kongresa, koji bi ovih dana mogao prihvatiti Trumpove prijedloge o proračunu i porezima. Trump, naime, namjerava smanjiti poreze, što je povoljno za tržište, ali ne i za proračun jer se očekuje snažan rast deficita. Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala na najniže nivoe od marta 2022. godine zbog zabrinutosti ulagača oko proračunskog deficita SAD i rasta javnog duga. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,65 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,88 bodova. Pritom je cijena evropske valute porasla s jučerašnjih 1,1790 na 1,1795 dolara, blizu najviše nivoe od septembra 2021. godine. Američka je valuta jutros oslabila i u odnosu na japansku, pa je kurs dolara skliznuo na 143,55 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 143,70 jena. Cijene nafte blago su porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 0,13 posto, na 67,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,08 posto, na 65,50 dolara.
Dvije godine portala Marx.ba: Priče onih koji stvaraju, grade i pomjeraju granice, retrospektiva intervjua (1)
Marx.ba U vremenu kada postoje primjeri da se love klikovi prateći afere i skandale, portal Marx.ba već dvije godine gradi potpuno drugačiji pristup – umjesto senzacionalizma, nudi smisao. Umjesto svakodnevne buke, nudi prostor za razumijevanje društva. Umjesto da samo ukazuje na problem, Marx.ba otvara prostor za rješenja i afirmativne priče. Od samog početka, portal je postavio sebi jasnu misij – biti mjesto gdje se promišlja društvo iz ugla rada, razvoja, znanja… Bez jurnjave za dnevnim skandalima, Marx.ba donosi sadržaj koji ostaje aktuelan. Srž uređivačke politike čine afirmativne priče i ekskluzivni intervjui – posebno razgovori s uglednim ljudima iz svijeta biznisa, koji svojim iskustvom, uvidima i idejama nude drugačiju perspektivu domaće ekonomije i poslovnog ambijenta. Kroz ove intervjue, čitaoci imaju priliku čuti one koji stvaraju, vode, grade i pomjeraju granice, bez senzacionalizma i površnosti. Za dvije godine rada, Marx.ba je pokazao da je moguće graditi medijsku priču bez oslanjanja na aferu, bez zavisnosti od političkih ili finansijskih centara moći. U fokusu su ostali ljudi – njihova iskustva, ideje, doprinos i priče koje inspirišu. Poseban prostor dat je i temama koje se bave razvojem i društvenom odgovornošću – bilo da je riječ o biznisu, obrazovanju ili održivosti. Danas, nakon dvije godine, Marx.ba ne slavi samo broj pročitanih tekstova, nego i povjerenje zajednice čitalaca koji su prepoznali ovaj drugačiji ton. Slavi činjenicu da u medijskom prostoru Bosne i Hercegovine postoji portal koji razgovara i traži suštinu. U godinama koje dolaze, cilj ostaje isti – ići dublje, misliti šire, povezivati znanje i praksu. Jer prave priče ne traže da ostanu. U narednim danima objavit ćemo retrospektivu najzapaženijih intervjua iz rubrike TOP PRIČE – kao podsjetnik na razgovore portala Masrx.ba koji ostavljaju trag. Venan Hadžiselimović, direktor Hifa Oila za Marx.ba: Vizija je jasna, želimo biti najveća energetska kompanija Venan Hadžiselimović, direktor Hifa Oila za Marx.ba: Vizija je jasna, želimo biti najveća energetska kompanija – Marketing X Business Anel Husović, direktor firme Deltron za Marx.ba: Zadovoljstvo klijenata je pokazatelj uspješnosti Anel Husović, direktor firme Deltron za Marx.ba: Zadovoljstvo klijenata je pokazatelj uspješnosti – Marketing X Business Adis Kepeš, direktor STARline Sarajevo za Marx.ba: Mercedes-Benz je brend koji nadmašuje očekivanja Adis Kepeš, direktor STARline Sarajevo za Marx.ba: Mercedes-Benz je brend koji nadmašuje očekivanja – Marketing X Business Vesna Kukić Lončarić, JYSKova Country direktorica za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju: Kupcima želimo biti još bliže Vesna Kukić Lončarić, JYSKova Country direktorica za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju: Kupcima želimo biti još bliže – Marketing X Business Borislav Trlin, prvi čovjek Razvojne banke FBiH za Marx.ba: Pouzdan smo partner privredi Borislav Trlin, prvi čovjek Razvojne banke FBiH za Marx.ba: Pouzdan smo partner privredi – Marketing X Business
Rheinmetall se ubrzano širi da zadovolji potražnju
Marx.ba Uz ratove u Ukrajini i drugim dijelovima svijeta, knjige narudžbi njemačkoj industriji naoružanja i vojne opreme su postale prepunjene i mnoge firme iz branše planiraju velika ulaganja u proširenje proizvodnje. Najveći proizvođač naoružanja i opreme u Njemačkoj je Rheinmetall. Koncern je ujedno i ključni snabdjevač Ukrajine, a dio troškova za to pokriva njemačka vlada. Rheinmetall je investirao oko 100 miliona eura u izgradnju nove fabrike u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, za proizvodnju komponenti američkog nevidljivog bombardera F-35, projekta gigantske kompanije Lockheed Martin. Taj pogon počeo je s radom prvog dana jula, dok istovremeno u poslu vrijednom 300 miliona eura kompanija širi svoju najveću fabriku, u Donjoj Saksoniji, gdje proizvodi municiju, a proizvodit će još dijelova F-35. Krajem marta, Rheinmetall je u portfelju imao narudžbe vrijednosti od 62,6 milijardi eura, uključujući ugovore, okvirne sporazume i najavljene poslove. Za poređenje, krajem 2021. i uoči ruskog napada na Ukrajinu, portfelj je bio težak 24,5 milijardi eura. Prihodi i profit kompanije isto snažno rastu, a broj zaposlenih trebalo bi u naredne dvije godine da poraste za četvrtinu, na 40.000. Od februara 2022. godine, vrijednost akcija kompanije porasla je oko 18 puta. Istovremeno, sektor koncerna za proizvodnju dijelova civilnih automobila je u teškoćama, pa se očekuje da će Rheinmetall dio radnika iz tih fabrika prebaciti u vojnu proizvodnju.
AmCham BiH pozdravlja smanjenje doprinosa i poziva na značajnije rasterećenje domaće privrede
Marx.ba Komitet za poreska i pravna pitanja Američke trgovačke komore u Bosni i Hercegovini, pozdravlja usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima Federacije BiH kojim je stopa doprinosa na teret poslodavaca smanjena za 5,5 posto. Ova mjera predstavlja važan korak ka rasterećenju poslovnog sektora, unapređenju konkurentnosti domaćih preduzeća, kreiranju novih radnih mjesta i privlačenju investicija. Međutim, AmCham BiH ističe kako navedena mjera nije dovoljna da značajnije ublaži fiskalni pritisak s kojim se suočavaju privredni subjekti. Ključ uspjeha leži u provođenju sveobuhvatne i sistemske fiskalne reforme, koja se mora realizirati u što kraćem roku. Takva reforma bi trebala biti zasnovana na trogodišnjem fiskalnom planu s jasno definiranim mjerama koje će osigurati kontinuirani rast bruto domaćeg proizvoda (GDP). AmCham BiH u svom dopisu Vladi FBiH predlaže da druga faza reforme uključuje utvrđivanje zbirne stope doprinosa od maksimalno 31 posto, čime bi se dodatno olakšalo poslovanje, stimulirao rast i osigurao dugoročno održiv i konkurentan ekonomski ambijent u Federaciji BiH. – Pozivamo Vladu Federacije BiH da hitno razmotri mogućnosti za nastavak reformi i dodatno smanjenje fiskalnih opterećenja, kako bi odgovorila na izazove s kojima se suočava domaća privreda, poručuju iz AmCham BiH. Američka trgovačka komora u BiH ostaje otvorena za saradnju i stručne konsultacije sa svim relevantnim institucijama, s ciljem stvaranja modernog i stabilnog fiskalnog sistema koji će doprinijeti konkurentnosti i održivosti bosanskohercegovačke ekonomije.
Kraljević o početku primjene smanjene stope doprinosa: Cilj je rasterećenje privrede
Marx.ba U Federaciji BiH danas počinje primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima kojim se nakon gotovo dva desetljeća poslodavcima smanjuje trošak poslovanja po pitanju izdvajanja za radnike. Novi način obračuna zbirnu stopu doprinosa po zaposlenom smanjuje za 13,25 posto, odnosno za pet i po indeksnih poena (u apsolutnom iznosu stopa doprinosa smanjena je s 41,5 posto na 36 posto), potvrdili su iz Federalnog ministarstva financija koje je bilo predlagač ovog zakona. Prilikom obračuna plaća za srpanj poslodavcima u Federaciji BiH se za svakog radnika stopa doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje smanjuje za tri i po indeksna poena, te za zdravstveno osiguranje dva indeksna poena. Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević ističe kako je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima dio fiskalne reforme Vlade Federacije BiH, a niža stopa doprinosa predstavlja važan korak u provedbi ekonomskih reformi čiji je cilj smanjenje opterećenja rada, vraćanja dostojanstva radnicima, poticanja zapošljavanja i ograničavanje sive ekonomije. – Donošenje ovog zakona i njegovo današnje stupanje na snagu predstavlja stvarni prelazak iz sfere fiskalnih intervencija u sferu fiskalnih reformi u Federaciji BiH, kazao je Kraljević. Inače, fiskalnu reformu Vlada Federacije BiH započela je donošenjem Odluke o najnižoj plaći za 2025. godinu u visini od 1.000 KM. Uslijedilo je donošenja uredbi kojima je utvrđena financijska podrška privatnim poslodavcima kroz refundaciju ili sufinanciranje doprinosa. Dio seta fiskalnih reformi Vlade FBiH je i Zakon o fiskalizaciji transakcija u FBiH koji je u proceduri donošenja, a njime je predviđeno značajno povećati obuhvat fiskalizacije, odnosno smanjiti sivu ekonomiju.