Bosanskohercegovačke kompanije na prestižnom sajmu Hannover Messe
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizovala je dvodnevnu zajedničku posjetu pet bh. kompanija iz oblasti metalske industrije jednom od najvećih industrijskih sajmova na svijetu Hannover Messe, koji se održava u periodu 31. marta do 4. aprila 2025. godine u Hannoveru, Njemačka. U bh. delegaciji, osim predstavnika VTK BiH, učestvuju predstavnici bh. kompanija: Energoinvest Sarajevo, Feal Široki Brijeg, Krupa Kabine Bosanska Krupa, Emerus Široki Brijeg i Temax BH Orašje. Hannover Messe je vodeći globalni industrijski sajam koji od 1947. godine okuplja stručnjake, inovatore i kompanije iz raznih industrijskih sektora. Održava se svake godine u Hannoveru i predstavlja ključnu platformu za predstavljanje novih tehnologija, umrežavanje poslovnih subjekata i razmjenu znanja. Sajam obuhvata širok spektar industrijskih grana, uključujući digitalizaciju, automatizaciju, robotiku, energetsku efikasnost i pametne proizvodne procese. Zemlja partner ovogodišnjeg sajma je Kanada Ova posjeta pruža priliku bh. privrednicima da predstave svoje proizvode, uspostave nove poslovne kontakte i upoznaju se s novim tehnološkim trendovima. VEZANO Novi dobar rezultat: Aerodrom Sarajevo u martu imao 112.056 putnika
Završen projekat „Odvažne i Hrabre“: Dodijeljeno 60.000 KM najboljim poduzetnicama
Marx.ba Kompanija Bingo i ove godine nastavila je s podrškom ženama poduzetnicama kroz program „Odvažne i hrabre“. Program pruža finansijsku podršku, edukaciju i mentorstvo ženama koje žele pokrenuti ili unaprijediti vlastiti biznis, doprinoseći time njihovoj ekonomskoj samostalnosti i razvoju zajednice. ovogodišnjem ciklusu, deset poduzetnica s najperspektivnijim poslovnim idejama dobilo je bespovratne grantove u ukupnoj vrijednosti od 60.000 KM. Na javni poziv, koji je trajao od 21. februara, pristiglo je rekordnih 498 prijava. Nakon selekcije i višednevne edukacije organizovane u saradnji s Investicijskom fondacijom Impakt, 18 žena razvijalo je 16 biznis ideja. Na kraju programa, osam najuspješnijih poduzetnica dobilo je finansijsku podršku za realizaciju svojih poslovnih planova. – Program „Odvažne i hrabre“ ne pruža samo finansijsku podršku, već ženama omogućava pristup edukaciji, mentorstvu i resursima neophodnim za dugoročni uspjeh. Ove godine, povećanjem nagradnog fonda na 60.000 KM, dodatno smo osnažili njihove poslovne inicijative i stvorili bolje uslove za razvoj poduzetništva, izjavila je Amina Čeliković iz marketing odjela kompanije Bingo. Sanja Miovčić, izvršna direktorica Investicijske fondacije Impakt, istaknula je važnost Poduzetničke akademije u jačanju poduzetničkih vještina učesnica i razvoju njihovih poslovnih ideja. – Ove godine smo imali priliku pružiti još veću podršku ovim inspirativnim ženama. Prepoznajući njihov potencijal i posvećenost, odlučili smo povećati nagradni fond, čime smo omogućili da dvije dodatne poduzetnice dobiju finansijsku pomoć. Naša misija ostaje jasna – graditi snažne temelje za uspješne žene poduzetnice koje ne samo da razvijaju vlastite projekte, već inspirišu buduće generacije da slijede svoje snove i aktivno doprinose razvoju zajednice, poručila je. Jedna od dobitnica, Elena Joškić iz Banjaluke, istakla je koliko joj ova podrška znači u razvoju biznisa koji pokreće sa svojom poslovnom partnericom, Gordanom Džafić. – Kroz edukaciju smo stekle dragocjeno znanje, a bespovratni grant omogućit će nam da unaprijedimo svoj poslovni model i ostvarimo dugoročne ciljeve, naglasila je. Partneri projekta bili su Oaza, Libresse, Dorina i Rafaello, dok su prijatelji projekta: Dita, Bambi (Plazma kocka), Nutrino Lab, After Eight, Elode, Schwarzkopf i Gliss. VEZANO Više od 9.000 uposlenika Bingo Group stalo sa radom: Vrijeme je da stanemo i zaustavimo nasilje
Amazon poslao ponudu za američko poslovanje TikToka
Marx.ba Amazon je predao ponudu Bijeloj kući za kupovinu aplikacije društvenih medija TikTok od kineskih vlasnika, potvrđeno je CNBC-u. Kompanije je ove sedmice poslala svoj prijedlog u pismu potpredsjedniku JD Vanceu i ministru trgovine Howardu Lutnicku, prema izvoru upoznatom s tim pitanjem koji je želio ostati neimenovan jer su rasprave povjerljive. Strane ne tretiraju ponudu ozbiljno, s obzirom na to da je predana samo nekoliko dana prije isteka roka za odgađanje zabrane SAD, rečeno je, dok je Amazon odbio komentirati ovu informaciju. Ponuda kompanije za e-trgovinu, o kojoj je prvi izvijestio The New York Times, dolazi u trenutku kada je sudbina TikToka u SAD u zraku. Video aplikacija kratkog formata suočava se s još jednim potencijalnim gašenjem u SAD 5. aprila ako ByteDance, njena matična kompanija, ne može postići dogovor o ukidanju američkih operacija TikToka. Zakonodavci su prošle godine donijeli zakon kojim se postavlja rok za prodaju do 19. januara, ali je Trump potpisao izvršnu naredbu kojom se odobrava produljenje od 75 dana za potencijalni dogovor. Inače, TikTok se pojavio kao glavno središte za e-trgovinu jer je uložio novac u razvoj svog internetskog tržišta pod nazivom TikTok Shop. TikTokovo unosno tržište, zajedno s više od 170 miliona korisnika aplikacije, moglo bi biti privlačno sredstvo za Amazon. Nakon uspjeha TikToka, Amazon je pokrenuo, a zatim zatvorio vlastitu video uslugu kratkog formata. Prošlog avgusta dvije kompanije su sklopile partnerstvo koje je korisnicima TikToka omogućilo da povežu svoj račun s Amazonom i kupuju s web mjesta bez napuštanja aplikacije. Dogovor je izazvao pažnju zakonodavaca koji su bili zabrinuti zbog potencijalnih rizika za nacionalnu sigurnost. VEZANO Amazon testira pomoćnike za kupovinu i zdravlje, ulazi dublje u umjetnu inteligenciju
Linija Sarajevo – Girona kao početak nove saradnje
Marx.ba Predstavnici Sarajeva i španske Girone danas su u Vijećnici zvanično pozdravili uspostavljanje direktne aviolinije između glavnog grada Bosne i Hercegovine i pomenutog grada u Španiji kao početak nove ere međusobne saradnje. Prvi let obavljen je jučer kada je na Međunarodni aerodrom Sarajevo sletio avion aviokompanije Ryanair sa 55 putnika iz Girone. Gradonačelnik Sarajeva Predrag Puharić ocijenio je novu avioliniju kao vrlo korisnu za Sarajevo i čitavu Bosnu i Hercegovinu između ostalog i zbog blizine Girone i Barcelone. Dodao je da su s predstavnicima Girone dogovorili buduće posjete delagacija privrednika i turističkih radnika kako bi produbili saradnju i otvorili mogućnosti za nova ulaganja. Predsjednik pokrajine Girona Miguel Noguer istakao je da između dva regija postoje izrazito prijateljske veze uspostavljene u ratnom i poratnom periodu, te da je sada vrijeme da se povežu turistički i ekonomski. Naglasio je da su ovom aviolinijom Bosni i Hercegovini otvorena vrata ne samo prema Gironi već i prema cijeloj Španiji i ostatku juga Europe. Ministar privrede Kantona Sarajevo Zlatko Mijatović rekao je da su s kolegama iz Girone dogovorene zajedničke aktivnosti na promociji nove aviolinije koja treba da bude profitabilna i održiva kako bi gradila odnose između dviju zemalja. Direktor aerodroma Katalonije Jordi Candela i v.d. direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo Sanin Ramezić naveli su da će nova aviolinija, koja će se odvijati tri puta sedmično, u budućnosti razvijati i doprinositi boljoj povezanosti “naših naroda”. VEZANO Novi dobar rezultat: Aerodrom Sarajevo u martu imao 112.056 putnika
Ujedinjene nacije: Održivo upravljanje vodnim resursima ključno za prehranu stanovništva
Marx.ba Sedam agencija Ujedinjenih naroda objavilo je najnovije podatke o gladi za zemlje Evrope i Centralne Azije, istražujući povezanosti između poboljšanog upravljanja vodnim resursima, održive poljoprivrede i sigurnosti hrane. Ukoliko stanovnici Evrope i Centralne Azije žele imati hranu na svojim tanjirima, moraju imati sigurnost u snabdijevanju vodom. Osim toga, vodna sigurnost djeluje kao katalizator transformacije sektora hrane i poljoprivrede u regiji kako bi oni postali učinkovitiji, inkluzivniji, otporniji i održiviji. Održive prakse upravljanja vodnim resursima su preduvjet za otpornost poljoprivrednika na klimatske izazove te za očuvanje sigurnosti hrane. Ovo je glavna poruka Regionalnog pregleda sigurnosti hrane i prehrane za 2024. godinu, koji je objavljen danas. S geografskim fokusom na Evropu i Cenralnu Aziju, izvještaj mjeri napredak regije prema cilju eliminacije gladi, nesigurnosti u snabdijevanju hranom i svih oblika pothranjenosti do 2030. godine, pozivajući na intenziviranje akcija kako bi se to postiglo. Vodna sigurnost je glavna tema izdanja za 2024. godinu, ističući međusobnu povezanost sektora vode s poljoprivredom, sigurnošću hrane i prehranom. Sedam tijela Ujedinjenih naroda su udružili snage i kapacitete u pripremi Regionalnog pregleda sigurnosti hrane i prehrane za 2024. godinu: Organizacija Ujedinjenih Naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede (IFAD), Dječiji fond Ujedinjenih naroda (UNICEF), Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP), Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Evropu (UNECE), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO). – Poticanjem saradnje nastojimo ubrzati napredak prema regiji bez gladi, zdravijoj i s vodnom sigurnošću. Naše organizacije su posvećene pružanju podrške vladama i uključivanju novih partnera u postizanje političke koherentnosti na nacionalnim i regionalnim nivoima te osiguravanju održivih rješenja za izazove u regiji. Ovu zajedničku izjavu u predgovoru izvještaja dali su Viorel Gutu, pomoćnik glavnog direktora FAO-a i regionalni predstavnik; Regina De Dominicis, regionalna direktorica UNICEF-a za Europu i središnju Aziju; Kornelia Radics, direktorica Regionalnog ureda WMO-a za Europu; Dina Saleh, regionalna direktorica IFAD-a za Bliski istok, sjevernu Afriku i Evropu; Tatiana Molcean, pomoćnica glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i izvršna tajnica UNECE-a; te Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu. Preostali izazovi sigurnosti hrane Iako Evropa i Centralna Azija i dalje bilježe nižu prevalenciju gladi i nesigurnosti u snabdijevanju hranom u poređenju s globalnim prosjekom, nekoliko zemalja suočava se s različitim nivoima nesigurnosti u snabdijevanju hranom i pothranjenosti. Ovi izazovi ovise o nivoima prihoda, socioekonomskim faktorima te izloženosti klimatskim rizicima i sukobima, uključujući trenutni rat u Ukrajini. Dok je prevelacija pothranjenosti na globalnom nivou u 2023. godini iznosila 9,1 posto, u regiji Evrope i srednje Azije od 2005. godine ostala je ispod 2,5 posto. Međutim, u srednjoj Aziji oko 3 posto stanovništva, što je približno 2,3 miliona ljudi, ima neadekvatan unos energetske prehrane. Udio ljudi koji nemaju redovan pristup dovoljnoj količini sigurne i hranjive hrane nešto je veći. U 2023. godini oko 11,5 posto stanovništva Evrope i srednje Azije – što je 107,2 miliona ljudi, otprilike 1,5 miliona manje nego prethodne godine – iskusilo je umjerenu ili ozbiljnu nesigurnost u snabdijevanju hranom. Broj ljudi koji su se suočili s ozbiljnom nesigurnošću u snabdijevanju hranom također je opao, sa 25,8 milijuna u 2022. na 24,5 milijuna u 2023. godini. Ova dva pokazatelja – prevalencija umjerene ili ozbiljne nesigurnosti u snabdijevanju hranom u populaciji, temeljena na Skali iskustava nesigurnosti u snabdijevanju hranom, i prevalencija pothranjenosti – koriste se za praćenje napretka svijeta ka postizanju Cilja održivog razvoja 2 (Iskorjenjivanje gladi). Ipak, dijeljenje drugih perspektiva i korištenje dodatnih podataka ključno je kako bi procjene bile točne i ažurirane. Regija je pokazala značajna poboljšanja tokom posljednje dvije decenije što se tiče indikatora pothranjenosti kod djece mlađe od pet godina, uključujući usporeni rast (stunting) i iscrpljenost (wasting). Također, anemija je zahvatila znatno manji postotak žena u dobi od 15 do 49 godina u regiji (18,8 posto) u poređenju s globalnom procjenom (29,9 posto). Evropa i središnja Azija suočavaju se s rastućim problemom pretilosti kod odraslih, koja je 2022. godine zahvatila više od 20 posto stanovništva, premašujući globalni prosjek od 15,8 posto. Osim toga, iako se prevalencija prekomjerne tjelesne težine među djecom mlađom od pet godina nastavila smanjivati, sa 7,1 posto i dalje je premašila globalnu procjenu od 5,6 posto u 2022. godini. Dodatno, oko 64,3 miliona ljudi u regiji – 6,9 posto populacije – nije si moglo priuštiti zdravu prehranu 2022. godine, iako je to znatno manje od globalnog prosjeka od 35,4 posto. Vodna sigurnost za poljoprivredu, hranu i ishranu U svom razmatranju upravljanja vodnim resursima, ovaj izvještaj prelazi granice globalnog diskursa – koji se često bavi samo “nedostatkom vode” – fokusirajući se na vodnu sigurnost. Vodna sigurnost uključuje opću dostupnost vode, ali s posebnim naglaskom na pitku vodu, sanitaciju, higijenu, efikasnost korištenja vode, kvalitetu i upravljanje. Izvještaj istražuje složene međuovisnosti između vodne sigurnosti te sigurnosti hrane i ishrane, pri čemu se neki aspekti međusobno jačaju, dok drugi dolaze u sukob. Izvještaj identificira ključne izazove vodne sigurnosti u regiji, uključujući pogoršanje vodne infrastrukture, povećanje klimatske varijabilnosti i promjena, progresivno zagađenje vode, slabo upravljanje vodnim resursima, složenu prirodu prekogranične saradnje oko vodnih tokova te nedostatke u dostupnosti podataka o vodi. Zemlje koje su pod velikim pritiskom zbog nedostatka vode čini se da koriste znatno više vode u poljoprivredi, uz nižu efikasnost korištenja vode u poljoprivrednim procesima. Potražnja za proizvodima životinjskog porijekla koji zahtijevaju više vode (npr. govedina, piletina, jaja i mlijeko) raste u mnogim zemljama u razvoju ove regije, povećavajući ukupne zahtjeve za vodom u procesu proizvodnje hrane. – Analiza pokazuje da zemlje s višim prihodima imaju tendenciju biti vodno sigurnije, izjavila je Tamara Nanitashvili, viša službenica za politike FAO-a i glavna autorica publikacije. – Izvještaj pokazuje da je nesigurnost u snabdijevanju hranom u regiji relativno niska, čak i u zemljama s niskom vodnom sigurnošću. Međutim, nedostatak pristupa sigurnoj vodi, sanitaciji i higijenskoj infrastrukturi u ruralnim područjima može doprinijeti relativno skromnim prehrambenim ishodima u središnjoj Aziji i na Kavkazu, dodala je. U izvještaju se predlaže da bi zemlje Evrope i srednje Azije trebale (i već razvijaju) strategije upravljanja vodnim resursima prilagođene svojim potrebama. U tom kontekstu, podrška upravljanju vodom od ključne je važnosti za zemlje u tranziciji, posebno u regijama s nedostatkom vode, kao i
Evo na koje proizvode se neće odnositi carine koje je uveo Donald Trump
Marx.ba Prema informacijama iz Bijele kuće, koje je prenio Financial Times, određeni proizvodi bit će izuzeti iz najavljenih recipročnih tarifa predsjednika Donalda Trumpa. Među njima su energenti i minerali koji nisu dostupni u SAD, zlatne poluge te određena roba na koju je Trump već ranije uveo carine, poput čelika, aluminija i automobila. Također, proizvodi poput bakra, farmaceutskih proizvoda, poluvodiča i drvene građe, za koje je Trump najavio zasebne carine, također su izuzeti iz ovih tarifa. Kada je riječ o energentima i mineralima koji nisu dostupni u SAD, uvođenje tarifa na te proizvode moglo bi negativno utjecati na domaću industriju i ekonomiju. Iako Sjedinjene Američke Države posjeduju znatne prirodne resurse, za niz ključnih sirovina i energenata i dalje su snažno ovisne o uvozu. Upravo zato Bijela kuća najavila je kako će neki proizvodi biti izuzeti iz najnovijeg paketa recipročnih tarifa – među njima energenti i minerali koji nisu dostupni u SAD ili ih nema u dovoljnim količinama, piše Jutarnji. Među njima je uranij, ključan za američku nuklearnu energiju, čija se domaća proizvodnja posljednjih godina gotovo ugasila. Najveći udio dolazi iz Kazahstana, Kanade i Australije. Rijetki zemni elementi (REE), nužni za proizvodnju elektronike, sofisticiranih magneta i odbrambenih sistema, također dolaze gotovo isključivo iz Kine, koja dominira globalnim tržištem. Prirodni grafit, neophodan za litij-ionske baterije, također se gotovo u potpunosti uvozi iz Kine, budući da SAD nema vlastitu komercijalnu proizvodnju. Kobalt, još jedan ključni materijal za baterije, najviše stiže iz Demokratske Republike Kongo, dok se obrada i prerada uglavnom odvija u Kini. Litij, koji se koristi za baterije u električnim vozilima i prijenosnoj elektronici, dijelom se proizvodi u SAD (Nevada), ali se i dalje velik dio uvozi iz Čilea, Argentine i Australije. Nikal, potreban za proizvodnju nehrđajućeg čelika i baterija, dolazi pretežno iz Kanade, Australije i Filipina. Antimon, metal koji se koristi u vojnim tehnologijama i plamenootpornim materijalima, SAD gotovo u cijelosti uvozi iz Kine. Premda u SAD postoje rudnici, bakar se u sve većoj mjeri uvozi, a glavni izvori su Čile, Meksiko i Peru. Zbog njihove strateške važnosti i nemogućnosti zamjene domaćom proizvodnjom, ovi su resursi izuzeti iz Trumpovih novih tarifa kako bi se izbjeglo narušavanje opskrbnih lanaca i dodatno poskupljenje ključnih industrijskih komponenti, slažu se ekonomski analitičari. Zlato se, pak, tradicionalno smatra sigurnim utočištem u vremenima ekonomske nesigurnosti. Najava novih tarifa izazvala je rast cijena zlata na rekordne nivoe jer investitori traže sigurnost u ovom plemenitom metalu. I premda se zlatne poluge u SAD proizvode, i to uglavnom u saveznim državama poput Nevade i Aljaske, Sjedinjene Države i dalje uvoze značajne količine zlata. Prema službenim podacima američke Carinske uprave, najveći izvoznici zlatnih poluga prema SAD su Švicarska, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Meksiko. Švicarska, kao globalno rafinersko središte, od posebne je važnosti jer u njoj zlato iz cijelog svijeta biva pročišćeno i potom preusmjereno na ključna tržišta, uključujući američko. Švicarskoj je Trump inače uveo izrazito visoke carine od 31 posto. S druge strane, čelik i aluminij već su podložni carinama od 25 posto koje je Trump ranije uveo kako bi, kako kaže, zaštitio domaću industriju. Uvođenje dodatnih tarifa na te proizvode smatralo bi se redundantnim i moglo bi dodatno opteretiti američke proizvođače koji ovise o uvozu ovih metala. Za bakar, farmaceutske proizvode, poluvodiče i drvenu građu, Trumpova administracija planira uvesti specifične carine. VEZANO Trampove recipročne tarife: Za uvoz iz BiH carine 35 posto, iz Evropske unije 20
Novi dobar rezultat: Aerodrom Sarajevo u martu imao 112.056 putnika
Marx.ba Aerodrom Sarajevo je u martu ove godine imao je 112.056 putnika, što je daleko više nego u istom mjesecu 2024. kada je imao 82.926 putnika. Aerodrom je ostvario 1198 operacija (945 u mart 2024.), te 241,7 tona carga. U prvom kvartalu Aerodrom Sarajevo je imao 333.802 putnika, 3.447 opercaija i 767,7 tona carga, piše Zamaaero. Inače, Aerodrom Sarajevo će tokom ovog mjeseca uvesti četiri nove linije. Tako će Ryanair od 1. aprila imati linije Sarajevo-Stockholm i Sarajevo-Weeze, a od 2. aprila Sarajevo – Girona, piše Zamaaero. Četvrta nova linija je ona kompanije Nouvelair. Njihova linija Sarajevo – Djerba starta od 28. aprila. Nakon odličnog starta godine najveću bh. zračnu luku po najavama broja sjedišta očekuje veoma dobar i četvrti mjesec ove godine. Aerodrom Sarajevo će imati snažan arst. Ovaj aerodrom ima 237.302 planirana sjedišta na tržištu u aprilu, što predstavlja još jedan rast od 42,4 posto u odnosu na 2024. Ryanair, koji povećava svoj kapacitet za 222% u odnosu na prethodnu godinu pokretanjem pet novih linija, najveći je prijevoznik sa 19,2 posto sjedišta, a slijedi ga Turkish Airlines sa 13%. VEZANO Sarajevo po prvi put povezano direktnom linijom sa Španijom: Sletio avion Ryanaira iz Girone
Trampove recipročne tarife: Za uvoz iz BiH carine 35 posto, iz Evropske unije 20
Marx.ba Američki predsjednik Donald Trump objavio je večeras detalje plana o uvođenju carina u Vrtu ruža Bijele kuće. – Ovo je ‘Dan oslobođenja’, 2. travnja 2025. zauvijek ćemo pamtiti kao dan kada je američka industrija ponovno rođena, dan kada je američka sudbina vraćena i dan kada smo Ameriku ponovno počeli činiti bogatom, rekao je uvodno Trump. Najavio je da će uskoro potpisati “historijsku izvršnu uredbu kojom se uvode recipročne carine na zemlje širom svijeta.” – Recipročne. To znači: oni to nama – mi to njima. Vrlo jednostavno. Ne može biti jednostavnije od toga, rekao je Trump, prenosi Net. Poručio je da je današnji dan prekretnica i da će odsad američka industrija doživjeti preporod, najavivši početak “zlatnog doba Amerike.” – Naše su porezne obveznike pljačkali više od 50 godina, ali to se više neće događati, dodao je i kako ne krivi strane države, već nesposobne ranije američke predsjednike. Najavio je da će od ponoći uvesti carine na sve automobile proizvedene izvan SAD. – Više od 80 posto automobila proizvedenih u Južnoj Koreji prodaje se u Južnoj Koreji, a više od 90 posto automobila prodanih u Japanu proizvedeno je u Japanu, rekao je. Dodao je da automobili proizvedeni u SAD, poput Forda, imaju tek simboličnu prisutnost na tim tržištima, što je devastiralo američku autoindustriju. – Zato će, počevši od ponoći, na snagu stupiti carina od 25 posto na sva vozila proizvedena u inozemstvu, rekao je Trump. Trump izjavio je da današnjim potezima konačno staju u obranu svojih farmera i stočara, koji su “godinama bili brutalizirani od strane drugih zemalja.” Za Kanadu tvrdi da nameće carine od 200 do 250 posto na brojne američke mliječne proizvode. – Prva limenka mlijeka je po vrlo niskoj cijeni, ali nakon toga stvari postaju loše, rekao je Trump. Dodao je i da SAD subvencionira mnoge zemlje, među njima i Kanadu i Meksiko. – Trgovinski deficit predstavlja nacionalno izvanredno stanje koje ugrožava američku sigurnost i način života, komentirao je Trump te dodao da američke kompanije više ne mogu proizvesti dovoljno antibiotika, dok se gotovo sva elektronika uvozi iz inozemstva. – Zbog toga ćemo od sutra započeti s provedbom reciprocitetnih carina prema drugim državama, najavio je, prenosi Net. Najavio je da će uvoz iz Ujedinjenog Kraljevstva biti opterećen carinom od 10 posto, uvoz iz Evropske unije s 20, iz Kine 34, Indije 26, Japana 24, Australije 10 posto. Najavio uvođenje minimalne osnovne carine od 10 posto na uvoz iz svih zemalja. Najavio je da će SAD naplaćivati otprilike polovicu onoga što druge zemlje naplaćuju Amerikancima. – To značl da carine neće biti u potpunosti recipročne. Mogao sam to učiniti, da, ali to bi bilo teško za mnoge zemlje. To nismo htjeli, rekao je Trump. Najavio je da kompanije koje proizvode svoje proizvode unutar Sjedinjenih Država neće plaćati nikakve carine. – Nema carine ako svoj proizvod napravite ovdje, u Americi, rekao je predsjednik. Kako je rekao, uskoro će početi primati pozive koji će tražiti izuzeća od carina. Njegova poruka njima glasi: – Ukinite vlastite carine, uklonite prepreke, prestanite manipulirati valutama i počnite kupovati desetke milijardi dolara američke robe. Inače, kako se može vidjeti na objavi iz Bijele kuće, roba koja se iz Bosne i Hercegovine uvozi u SAD sada će biti carinjena u iznosu od 35 posto, obzirom das su procijenili da Bosna i Hercegovina na američku robu ima carinu od 70 posto. Inače, u objavi Bijele kuće može se vidjeti da će, primjera radi, Srbija imati carine od 37 posto, a Sjeverna Makedonija 33 posto. VEZANO Šta će biti s carinama: Svijet čeka historijsku Trumpovu odluku
EK prikupila 58 miliona eura od nadzora digitalnih platformi
Marx.ba Više velikih internetskih platformi pokrenulo je pravne postupke protiv naknada koje im je nametnula Evropska komisija zbog statusa “vrlo velike internetske platforme (VLOP)” prema Aktu o digitalnim uslugama (DSA). Naime, Evropska komisija je naplatila najvećim internetskim platformama u Evropskoj uniji ukupno 58,2 miliona eura u nadzornim naknadama tokom prošle godine, stoji u izvještaju koje je Komisija dostavila Evropskom parlamentu i državama članicama. Naknade su nametnute platformama koje imaju više od 45 miliona korisnika mjesečno, a namijenjene su pokrivanju troškova provedbe DSA u 2025. godini, uključujući troškove ljudskih resursa i administracije, saopćila je Evropska komisija. Iznos koji svaka platforma mora platiti ne smije premašiti 0,05 posto globalne dobiti pružatelja usluga u prethodnoj finansijskoj godini. Tri velike internetske platforme – Meta, TikTok i Google – zajedno su pokrenule pet sudskih postupaka protiv nadzornih naknada, a svi su još uvijek u toku. Njihovi pravni argumenti uključuju tvrdnje o nepravednosti i netransparentnosti izračuna naknada, kao i pitanje jesu li Komisijini postupci u skladu s evropskim pravom. Odluka suda mogla bi stvoriti presedan za buduće regulatorne mjere. Akt o digitalnim uslugama, koji ima za cilj povećati transparentnost i učiniti platforme odgovornim za distribuciju krivotvorenog i nezakonitog sadržaja na internetu, stupio je na snagu krajem 2023., ali je njegova puna primjena na sve internetske platforme započela u februaru 2024. Od 2023. godine Komisija je označila oko 25 “vrlo velikih internetskih platformi”, uključujući Metu, TikTok, Amazon, Shein, LinkedIn i Zalando, koje podliježu strogim regulatornim zahtjevima DSA. Tokom izvještajnog perioda 2024. godine, Komisija je poslala oko 100 zahtjeva za informacije najvećim platformama i otvorila devet formalnih postupaka protiv nekoliko pružatelja usluga. Glavni razlozi za pokretanje ovih postupaka uključuju sumnje u nepoštivanje pravila o moderiranju sadržaja, zaštiti korisničkih podataka te oglašivačkim praksama koje mogu narušavati tržišno takmičenje. Kako bi osigurala provedbu DSA, Komisija je prošle godine zaposlila više od 50 stručnjaka, uključujući pravne i političke savjetnike, podatkovne naučnike, tehnološke stručnjake, komunikacijske službenike, specijaliste za budžet i reviziju te voditelje projekata. Međutim, prema izvještaju, postupci zapošljavanja trajali su duže od predviđenog, što je rezultiralo manjim brojem stalno zaposlenih ugovora nego što je bilo planirano. Osim toga, naknade prikupljene 2023. godine nisu u potpunosti pokrile sve troškove Komisije povezane s DSA, što je rezultiralo deficitom od 514.061 eura, piše Lider. Nijedna od istraga koje je Komisija pokrenula prema DSA još nije zaključena. Najdalje je otišla istraga protiv platforme X zbog navodnog nedostatka transparentnosti i neispunjavanja obaveza odgovornosti, a preliminarni nalazi objavljeni su još u julu 2023. Moguće sankcije mogle bi uključivati značajne novčane kazne ili dodatne regulatorne mjere ako se utvrdi da je platforma prekršila pravila. Ove regulativne mjere dolaze u sklopu šire ideje Evropske unije da osigura odgovorno poslovanje digitalnih platformi, smanji širenje dezinformacija i zaštiti prava korisnika. Uz DSA, na snagu stupa i Akt o digitalnim tržištima (DMA), koji ima za cilj ograničiti monopolističke prakse i povećati konkurenciju na tržištu digitalnih usluga. Inače, prema DMA Zakonu, Unija je nedavno trebala kazniti Metu, Apple i to s 10 posto kompanijinog globalnog godišnjeg prihoda ali se u konačnici od toga odustalo te su najavljene puno manje kazne. Iz Komisije su to obrazložili strahom od eskalacije sukoba s Donaldom Trumpom. Očekuje se da će pravni sporovi između tehnoloških divova i Evropske komisije trajati godinama, dok obje strane nastoje definirati granice regulatorne kontrole nad digitalnim prostorom. Ishod ovih slučajeva mogao bi dugoročno oblikovati regulaciju digitalnog tržišta, utjecati na poslovne modele velikih platformi i postaviti presedan za buduće tehnološke regulative. VEZANO Čelnici aviokompanija: Teško će se ispuniti evropski zahtjevi oko održivog goriva
Cijene nafte na tržištima jutros su bile stabilne
Marx.ba Cijene nafte stabilizirale su se u slabijem trgovanju u srijedu nakon što su bile niže u prethodnoj sesiji, zbog zabrinutosti da bi nove američke carine, mogle produbiti globalni trgovinski rat i ograničiti potražnju za sirovom naftom. Terminski ugovori za Brent naftu ostali su nepromijenjeni, na 74,49 američkih dolara (68,50 eura) po barelu. Američki terminski ugovori za WTI (West Texas Intermediate) skuplji su za tri centa i iznose 71,23 dolara (65,51 eura). Bijela kuća potvrdila je u utorak da će predsjednik Donald Trump tokom srijede nametnuti nove carine, no nije pružila pojedinosti o njihovoj veličini i opsegu. Objava novih carina zakazana je za 16 sati po američkom vremenu odnosno u 22 sata po srednjoevropskom ljetnom vremenu. – Cijene nafte porasle su gotovo dva posto u martu, ali su od tada ostale stabilne dok tržišta čekaju jasnoću o Trumpovim univerzalnim carinskim planovima uoči „Dana oslobođenja“. Niske nivoi trgovanja na naftnom tržištu ukazuju na rastuću zabrinutost zbog ovih carina, unatoč nekim pozitivnim signalima potražnje iz Kine, rekla je za Reuters viša tržišna analitičarka Phillip Nove, Priyanka Sachdeva. Obim trgovanja terminskim ugovorima za Brent za lipanj iznosio je 13.936 lotova tokom jutra, u usporedbi sa 672.617 lotova otvorenih pozicija za isti mjesec, prema podacima ICE-a na LSEG platformi za određivanje cijena. – Carinska objava mogla bi utjecati na cijene i u pozitivnom i u negativnom smjeru, iako je ravnoteža rizika pretežno na strani pada, budući da slabije carinske mjere vjerovatno neće izazvati značajan rast Brenta, dok bi strožije mjere mogle dovesti do znatne rasprodaje, napisali su analitičari BMI-ja u bilješci. Pad cijena djelomično su neutralizirale Trumpove prijetnje uvođenjem sekundarnih carina na rusku naftu te jačanje sankcija Iranu u ponedjeljak u sklopu njegove administrativne kampanje “maksimalnog pritiska” s ciljem smanjenja iranskog izvoza. – Ako se pokaže da su carinski pritisci uspješni za Trumpa i omoguće prekid vatre između Rusije i Ukrajine, postoji scenarij u kojem bi ove kaznene mjere mogle biti kratkog vijeka, pri čemu bi carine potencijalno mogle imati pozitivan učinak na cijene sirove nafte, a negativan na naftne derivate, rekao je Janiv Shah, potpredsjednik Rystad Energyja za robne tržišta, prenose Financije. Sedmični podaci o zalihama nafte i goriva u SAD dali su mješovitu sliku o ponudi i potražnji u najvećem svjetskom proizvođaču i potrošaču. Zalihe sirove nafte u SAD porasle su za šest miliona barela u tjednu koji je završio 28. marta, prema izvorima koji se pozivaju na Američki institut za naftu. Međutim, zalihe benzina smanjile su se za 1,6 miliona barela, dok su zalihe destilata pale za 11.000 barela, navode isti izvori. VEZANO Zbog rizika za opskrbu, cijene nafte blizu tromjesečnog maksimuma