Održana dodjela priznanja za MUST HAVE brendove 2025.
Marx.ba Svečana dodjela priznanja MUST HAVE brendovima za 2025. godinu održana je danas u Mercator centru Ložionička. Ovaj događaj okupio je predstavnike vodećih FMCG kompanija, trgovačkih lanaca, distrubutera, ali i prateće industrije, koji svojim radom doprinose jačanju tržišta i prepoznatljivosti brendova kod potrošača. Samu dodjelu pratio je veliki broj medijskih partnera koji već godinama sudjeluju u promociji i daju nesebičnu podršku projektima poput ovog. Cilj MUST HAVE projekta je istaknuti brendove koji su prepoznati kao neizostavni dio potrošačkih korpi. Kriteriji za izbor uključuju kvalitet, dostupnost, inovativnost i kontinuiran rast na tržištu. Dodjela ovih priznanja služi kao svojevrsna potvrda brendovima koji su uspjeli izgraditi povjerenje potrošača i zadržati vodeću poziciju u svojoj kategoriji. Uspjeh izabranih brendova temelji se na visokom kvalitetu proizvoda, dosljednosti i sposobnosti prilagodbe potrebama modernog potrošača. – Projekat MUST HAVE je više od same dodjele plaketa – to je prilika da se oda priznanje brendovima koji su dio svakodnevnog života potrošača. Ovi proizvodi nisu samo na policama, oni su dio naših navika i potreba. Svake godine svjedočimo tome koliko se industrija razvija, prilagođava novim trendovima i usmjerava ka kvaliteti. Ova priznanja su i svojevrsna zahvalnost brendovima koji neprestano podižu ljestvicu u svom poslovanju. Čestitam svim dobitnicima i zahvaljujem partnerima koji su prepoznali značaj ovog projekta, izjavio je Rešid Muratović, glavni i odgovorni urednik InStore magazina, koji je ujedno i organizator ovog projekta. Priznanja MUST HAVE brendovima potvrđuju njihovu poziciju kao neizostavne opcije za svakodnevnu kupovinu. Ovi proizvodi postaju svojevrsni vodič potrošačima, pružajući im sigurnost u kvalitetu i pouzdanost. Za brendove ovo priznanje predstavlja poticaj za dalji razvoj, inovacije i jačanje konkurentnosti. Da podsjetimo, projekat je počeo specijalnim izdanjem InStore magazina, koje je posvećeno odabranim brendovima za 2025. godinu, zatim je nastavljeno svečanom dodjelom, a tokom januara i februara MUST HAVE brendovi bit će posebno istaknuti u najvećim Konzum, Mercator i Kort marketima širom Bosne i Hercegovine. Njihovo prisustvo na bočnim i redovnim policama dodatno će olakšati potrošačima da pronađu svoje omiljene proizvode, istovremeno osiguravajući veću vidljivost i dostupnost nagrađenih brendova. Pored toga, početkom naredne godine slijedi promocija putem mreže LED displeja, na lokacijama širom Bosne i Hercegovine, čime će MUST HAVE brendovi dobiti modernu i efikasnu vizuelnu prepoznatljivost. Uz ovu aktivnost, bit će realizirana i digitalna kampanja na društvenim mrežama, koja će osigurati direktnu komunikaciju s potrošačima, promovirajući vrijednosti i posebnosti odabranih brendova. Ovako detaljan i strateški osmišljen pristup potvrđuje ozbiljnost, snagu i dugoročni značaj projekta MUST HAVE. Kroz kombinaciju printanih i digitalnih medija, maloprodajnih aktivnosti i događaja uživo, ovaj projekat uspješno promovira brendove koji oblikuju tržište, unose inovacije i donose dodanu vrijednost potrošačima. MUST HAVE brendovi za 2025 su: Argeta, Arla Apetina, Badel Antique Pelinkovac, Cockta, El Grito, Elephant, Fructal Pelinkovec, Grand kafa, Juicy Ice Tea, La Rive – Her Chois, Lasta krem štapići, Mi 99 dimljeni svježi sir, Mi 99 maslac classic, Mi 99 vrhnje za kuhanje, Milka Biscuits, Milka Bar, Milka Leo, Fructal Prior Viljamovka, Nutrino Lab, Oreo, Patelina, Pfanner, Plantago čajevi, Fini Mini Noodle, O’Plant, Prekrašni štrudlice, San Pellegrino Naturali, 7 Days Croissant, Smoki, Spezi, Štark bananica, To sokovi, Tomico paradajz pire, Vina Laguna, Violeta Double Care, Ziaja C.B3, Ziaja Cashmere. VEZANO Vanjskotrgovinska komora BiH dodijelila nagrade “Polet” najboljim bh. izvoznicima u 2023.
Rekordna globalna potražnja za ugljenom
Marx.ba Globalna potražnja za ugljenom veća je nego ikad dosad, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). Potrošnja ugljena snažno se oporavila nakon naglog pada tokom pandemije koronavirusa, objavila je IEA. Prema procjenama te agencije, ove godine trebala bi iznositi rekordnih 8,77 milijardi tona. Potražnja će ostati relativno stabilna do kraja 2027., budući da obnovljivi izvori energije igraju sve veću ulogu u proizvodnji električne energije i smanjenoj potrošnji ugljena u Kini, očekuje IEA. Direktor IEA-e za energetska tržišta i sigurnost Keisuke Sadamori rekao je da brzo uvođenje tehnologija čiste energije mijenja globalni sektor električne energije, koji čini dvije trećine svjetske potrošnje ugljena. – Međutim, vremenski faktori, posebno u Kini, najvećem svjetskom potrošaču ugljena, imat će velik utjecaj na kratkoročne trendove potražnje za ugljenom. Brzina kojom potražnja za električnom energijom raste također će biti vrlo važna u srednjoročnom periodu, rekao je Sadamori. Kineski sektor električne energije posebno je važan za globalno tržište ugljena, budući da trećina svjetske potrošnje ugljena izgara u elektranama u toj zemlji. Očekuje se da će potražnja za ugljenom u Kini u 2024. porasti za jedan posto i dosegnuti 4,9 milijardi tona, dok bi u Indiji mogla porasti za više od pet posto, na 1,3 milijarde tona. U EU i SAD potražnja za ugljenom ove godine je pala za 12 odnosno pet posto. Pad u 2023. iznosio je 23 odnosno 17 posto, piše Seebiz. VEZANO Kakao kao valuta: Može li blockchain otključati novo finansijsko tržište
Pregovara se o novoj bazi Wizz Aira u BiH
Marx.ba Valentina Kecman, direktorica Aerodroma Banja Luka je izjavila da Aerodrom vrlo ozbiljno pregovara sa Wizz Airom oko otvaranja baza na Banja Luci, a što bi značilo bitno više letova i linija sa Banja Luke, piše Zamaaero. Kako je objavljeno, ne redi se o preliminarnim dogovorima, nego se ušlo vrlo duboko u samo pregovaranje. Pregovori sa Wizz Airom traju već duže vrijeme i datiraju još od Milana Račića, a vodila ih je i Natalija Trivić. Wizz Air je zatražio od Banja Luke da prebaci letove iz Tuzle na Banja Luku početkom ovogodišnjeg zimskog reda letenja kada je Tuzla imala puno dana magle. VEZANO Još milion KM za unapređenje uslova na Aerodromu Tuzla
Hoće li doći do odlaganja CBAM-a za našu zemlju
Marx.ba Bosna i Hercegovina i Crna Gora zatražile su odlaganje primjene takse CBAM, tokom Ministarskog vijeća Energetske zajednice. Taksa na CO2 čija primjena počinje 1. januara 2026. godine predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminija, đubriva, vodonika i električne energije u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2. Uvođenje prekogranične takse na CO2 (CBAM) pogodiće firme iz Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije koje izvoze ovu robu u Evropsku uniju. Izuzeće za izvoz električne energije moguće je dobiti ako se ispune određeni uslovi, ali zemlje regiona kasne u tome. To znači da će električna energija, koja je za mnoge od njih važna izvozna stavka, posebno za Bosnu i Hercegovinu, biti opterećena taksama koje će je učiniti preskupom za evropsko tržište, piše Vladimir Spasić za Balkan Green Energy News. Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, predsjedavao je sjednicom Ministarskog vijeća Energetskom zajednicom. Poslije sastanka on je kao uspjeh BiH naveo pripremu usaglašenog zakona o električnoj energiji koji podrazumijeva implementaciju obaveza BiH iz Trećeg energetskog paketa, kroz zajednički rad entitetskih ministarstava. Na pitanje koji su razlozi za odlaganje on je za Balkan Green Energy News rekao da su članice Energetske zajednice podržale njegov prijedlog da Sekretarijat Energetske zajednice zatraži od Evropske komisije da se odloži primjena CBAM-a, kako bi domaći izvoznici i dalje mogli da izvoze u EU bez plaćanja karbonskih taksi. Ministarskom vijeću je prisustvovao i Saša Mujović, ministar energetike Crne Gore, koji je za Balkan Green Energy News potvrdio da se zahtjev njegove države odnosi na vremenski ograničeno odlaganje primjene CBAM-a. Inače, da bi zemlje regiona dobila izuzeće od naplate CBAM-a na električnu energiju, moraju da ispune određene uslove, među kojima je najvažniji spajanje organizovanog tržišta električne energije sa EU, pa Mujović traži odlaganje do IV kvartala 2026. kada bi spajanje tržišta trebalo da bude okončano. Predstavnici Evropske komisije su, pažljivo saslušali prijedlog, pa se očekuje da će biti određenog odgovora. VEZANO Evropa ulaže 10 milijardi eura u globalnu satelitsku mrežu IRIS2
Novčana dismorfija: Skoro polovina generacije Z i milenijalaca opsjednuto je idejom da postanu bogati
Marx.ba Krajem 2023. godine, novi trend pojavio se na internetu i društvenim mrežama gdje su ljudi počeli preispitivati koliko su zapravo finansijski uspješni. Fenomen nazvan „finansijska dismorfija“ dešava se kada se ljudi osjećaju nesigurno u vezi svog finansijskog stanja, bez obzira na stvarnost njihove situacije. Problem? Ovaj trend sve više negativno utiče na finansije ljudi, posebno mlađih generacija. Prema novoj studiji koju je sproveo Qualtrics u ime Intuit Credit Karme, 29% Amerikanaca doživljava finansijsku dismorfiju. U svrhu ove ankete, finansijska dismorfija je definisana kao iskrivljen pogled na sopstvene finansije, što može dovesti do loših odluka. Ovaj problem je daleko izraženiji među mlađim generacijama, gdje 43% generacije Z i 41% milenijalaca priznaje da doživljava finansijsku dismorfiju, u poređenju sa 25% generacije X i samo 14% ispitanika starijih od 59 godina. Od onih koji doživljavaju finansijsku dismorfiju, 82% kaže da se osjeća finansijski zaostalo. To se poredi sa 29% ispitanika koji ne osjećaju sličnu finansijsku nesigurnost. Gledano šire, gotovo polovina (48%) generacije Z i 59% milenijalaca osjeća se finansijski zaostalo, što vjerovatno doprinosi osjećaju finansijske neadekvatnosti. Iako mnogi priznaju da se osjećaju zaostalo, 59% ispitanika takođe navodi da se osjećaju finansijski stabilno, što pokazuje nesklad između percepcije finansijske stabilnosti i stvarne situacije. 37% ispitanika koji doživljavaju finansijsku dismorfiju izjavilo je da imaju više od 10.000 dolara ušteđevine, dok 23% njih ima više od 30.000 dolara. To je znatno iznad prosječne ušteđevine Amerikanaca, koja iznosi oko 5.300 dolara. Međutim, ispitanici koji ne pate od finansijske dismorfije vjerovatnije imaju ušteđevinu – i to veću. Prema studiji, 52% Amerikanaca bez finansijske dismorfije ima više od 10.000 dolara ušteđevine, dok 32% ima više od 50.000 dolara. Finansijska dismorfija može biti podstaknuta opsjednutošću ljudi idejom da postanu bogati, u vremenu kada bogatstvo djeluje sve nedostižnije. Više od četvrtine (27%) Amerikanaca kaže da su opsjednuti idejom bogatstva. Ovo je posebno izraženo kod mlađih generacija, gdje 44% generacije Z i 46% milenijalaca priznaje da su opsjednuti idejom. Više od polovine (54%) ispitanika koji doživljavaju finansijsku dismorfiju kaže da su opsjednuti idejom bogatstva, u poređenju sa samo 12% onih koji nemaju ovaj problem. Uprkos opsjednutosti idejom ekstremnog bogatstva, 52% Amerikanaca vjeruje da nikada neće biti bogati. Taj broj raste na 69% kada se pogleda grupa Amerikanaca sa finansijskom dismorfijom. Osim zabrinutosti oko toga da nikada neće biti bogati, 95% Amerikanaca sa finansijskom dismorfijom kaže da ona negativno utiče na njihove finansije. Od njih, 40% navodi da ih je finansijska dismorfija spriječila da izgrade ušteđevinu ili ih natjerala da troše previše (38%) i gomilaju dug (32%). Još 30% kaže da ih je to spriječilo da uštede za kupovinu kuće i otplatu duga. Inače, ova anketa sprovedena je online u Sjedinjenim Državama od strane Qualtricsa u ime Intuit Credit Karme, od 18. do 26. decembra 2023. godine, među 1.006 američkih odraslih osoba starijih od 18 godina. VEZANO Sport u 2024. obilježila je zlatna groznica, evo ko je zaradio najviše – Marketing X Business
Još milion KM za unapređenje uslova na Aerodromu Tuzla
Marx.ba Na danas održanoj sjednici Vlada Tuzlanskog kantona je odobrila dodatna novčana sredstva od 1.000.000 KM Međunarodnom aerodromu Tuzla za Projekt ugradnje svjetala centralne linije na poletno-sletnoj stazi. Vlada je ranije odobrila 500.000 KM za izradu Glavnog projekta i tada je napomenuto da se početak realizacije ugradnje svjetala očekuje krajem 2024., za što bi bila potrebna dodatna sredstva. Imajući u vidu značaj, ali i potrebu što hitnije realizacije ovog projekta, Vlada je danas odobrila dodatnih milion KM za njegovu realizaciju. Tim projektom Vlada pokazuje svoju stratešku opredijeljenost prema razvoju tuzlanskog aerodroma, gdje je jedan od prioriteta unapređenje postojećih uslova za polijetanje aviona u situacijama smanjene vidljivosti. Takvo unapređenje bi tokom maglovitih dana smanjilo kašnjenja baznih aviona na jutarnjim letovima u odlasku što bi u konačnom omogućilo redovan raspored letova tokom dana. Infrastrukturnim osposobljavanjem postiže se savremena opremljenost aerodroma, smanjuje se broj otkazanih i preusmjerenih letova, što je jedan je od glavnih preduslova da Aerodrom Tuzla postane privlačan za stacioniranje baznih zrakoplova, kako niskobudžetnih avio-kompanija, tako i komercijalnih, a to u konačnici dovodi do otvaranja novih destinacija, povećanja prometa putnika i roba, saopćeno je iz Vlade TK. VEZANO Veliko povećanje broja putnika: Aerodrom Sarajevo ostvario najbolji novembar
Sport u 2024. obilježila je zlatna groznica, evo ko je zaradio najviše
Bloomberg Adria Sport je vrhunski biznis već jako dugo, a u godini iza nas to je samo potvrdio. U 2024. velika takmičenja davala su ozbiljan ekonomski impakt na organizatora, lige i klubovi obarali su poslovne rekorde, često impresionirajući lidere iz drugih sektora. Dok je svjetska ekonomija u grču, sport živi svoje najbolje doba. Promjene koje se dešavaju najčešće su motivirane dodatnom zaradom. Broj učesnika na velikim takmičenjima se povećava, formiraju se nova, formati se mijenjaju, osvajaju se posve nova tržišta. Često je sve praćeno negodovanjem direktnih izvršilaca, čitaj sportista, ali i njihov otpor slabi s pogledom na nove i izdašnije ugovore. Lideri po zaradama Da bi se smirio otpor na tržištu rada i utišali sindikati, treba masno platiti kolovođe, stara je maksima kod pregovaranja o platama. Slično je i u sportu gdje su najveće zvijezde odavno korporacije za sebe i često van terena zarađuju više nego na njemu. Najbolje su plaćene globalne ikone poput Ronalda i Messija, oni koji svoje talente eksploatiraju u američkim profesionalnim ligama ili Saudijskoj Arabiji, fudbaleri i košarkaši. Izuzetak je španski golfer Jon Rahm. Evropa je i ovdje u krizi, jer je u top 10 prisutna samo nova superzvijezda Real Madrida Kylian Mbappé. Fudbalski kraljevi Uspjeh na terenu obično generira veći priliv sredstava, ali u sportu ne mora uvijek vrijediti i obrnuta logika. Sportski gledano, FC Bayern Munchen iza sebe ima jednu od najlošijih sezona u posljednjih nekoliko decenija. Nevjerovatna sezona Bayera iz Leverkusena prekinula je njihov niz od 11 uzastopnih titula prvaka Njemačke. Ispred njih u Bundes Ligi završio je i Stuttgart, još jedno veliko iznenađenje. U kupu ih je izbacio trećeligaš Saarbrücken, a u polufinalu Lige prvaka nisu izdržali protiv Real Madrida. Ništa od tog nije imalo utjecaj na poslovnog giganta iz Bavarske. Prema finansijskom izvještaju za sezonu 2023/24, FC Bayern München je ostvario rekordan ukupni prihod od 1,017 milijardi eura. Profit prije oporezivanja porastao je za 15 posto na 62,7 miliona eura, dok je neto dobit povećana za 21 posto na 43,1 milion eura. Impresivno. Poslovni kraljevi u fudbalu su i dalje oni koje znaju svi. Real Madrid je u sezoni 2023/24. zabilježio rekordne prihode od 1,073 milijarde eura, što je povećanje od 230 miliona u odnosu na prethodnu sezonu. Taj rast, osim još jedne sezone obilježene trofejima, potaknut je i igranjem na posve obnovljenom i ultra modernom Santiago Bernabéu stadionu. Za radove na stadionu Madriđani su podigli tri kredita na tri godine, u ukupnom iznosu od 1,170 milijardi eura. Najveća takmičenja Da organizacija velikih sportskih događaja može biti ozbiljan vjetar u leđa domaćoj ekonomiji dokazale su i Olimpijske igre u Parizu. U trećem kvartalu 2024., francuski BDP porastao je za 0,4 posto, što je iznad očekivanja ekonomista. Ovaj rast pripisuje se povećanoj domaćoj i javnoj potrošnji, dobrim dijelom podstaknutoj pripremama i održavanjem igara. Procjenjuje se da su Olimpijske igre generirale između 6,7 i 11,1 milijardu eura prihoda za Pariz tokom narednih 20 godina, s tim da je značajan dio ostvaren već tokom samih igara. Evropsko prvenstvo u fudbalu poguralo je njemačku ekonomiju, ali efekti su bili umjereniji nego u Francuskoj. Prema procjenama minhenskog ekonomskog instituta Ifo, prvenstvo je donijelo Njemačkoj dodatnih milijardu eura prihoda zahvaljujući stranim turistima, što predstavlja približno 0,1 posto ekonomskog učinka u drugom kvartalu. NBA TV prava Potaknuta novom generacijom superzvijezda, NBA je u ozbiljnom rastu, a to se odrazilo i na novu žetvu TV sredstava. Jedanaestogodišnji medijski ugovor sklopljen u julu ove godine vrijedan je čak 76 milijardi dolara. Riječ je o rekordnom ugovoru za NBA i po dužini i po ukupnoj vrijednosti, a puste milijarde jasno oslikavaju kojom brzinom raste najgledanija košarkaška liga na svijetu. Naime, prethodni paket TV prava koji je bio na snazi od 2016. do 2025. godine bio je težak “samo” 23,4 milijarde dolara, tako da se radi o rastu od čak 165 posto po sezoni. Ragbi diplomatija Da sport više nije samo sport znamo decenijama, ali da može imati i ozbiljan politički utjecaj pokazuje “ragbi diplomatija” iz Okeanije. Australija je uložila 600 miliona australskih dolara (cca. 390 miliona američkih dolara) tokom 10 godina za osnivanje ragbi tima u Papui Novoj Gvineji, koji bi se takmičio u australskoj ligi do 2028. Ovaj potez ima za cilj jačanje političkih i ekonomskih veza u Indo-Pacifiku, suprotstavljajući se utjecaju Kine u regiji. VEZANO Ovo je 5 najbogatijih porodica na svijetu: Koje biznise vode
Međunarodna konferencija o obrtu: Poziv za nastavak regionalne saradnje
Marx.ba Međunarodna konferencija “Položaj obrtnika – primjeri dobre prakse u regiji”, koja je okupila ugledne predstavnike obrtničkih sistema iz regije, uključujući Hrvatsku, Sloveniju, Republiku Srpsku, kantonalne komore Federacije Bosne i Hercegovine, udruženja poslodavaca i obrtnika, privrednih komora te brojne nadležne federalne i kantonalne institucije, kao i jedinice lokalne samouprave organizirana je uz podršku Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, a implementirala ju je Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji s kantonalnim obrtničkim komorama. Cilj konferencije bio je razmjena primjera dobre prakse i uspostava čvršće regionalne saradnje u cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta za obrtnička zanimanja. Naglasak je stavljen na ključne izazove s kojima se suočavaju obrtnici, poput visokih doprinosa, složene administracije, ograničenog pristupa finansijskim sredstvima i nedostatka kvalificirane radne snage, kao i na mogućnosti unapređenja zakonskih okvira i inovacija u sektoru obrtništva. Otvarajući konferenciju, predstavnici organizatora naglasili su kako su obrtnici neizostavan dio privrednog i društvenog tkiva regije. – Naša kreativnost, inovativnost i upornost pokreću privredu i daju dodatnu vrijednost našim zajednicama. Ova konferencija pruža platformu za dijalog, razmjenu iskustava i pronalaženje zajedničkih rješenja koja će pomoći obrtnicima u regiji, istaknuto je u uvodnom obraćanju. Konferencija je obuhvatila niz panel diskusija i prezentacija koje su se fokusirale na primjere dobre prakse iz regije. Učesnici su podijelili uspješne pristupe u unapređenju zakonskih i administrativnih procedura, modernizaciji obrtništva i poticanju obrazovanja i osposobljavanja za obrtnička zanimanja. Posebno je istaknuta važnost ulaganja u obrazovanje mladih, koje predstavlja temelj za održivi razvoj sektora. – Jedan od ključnih ciljeva ove konferencije je jačanje saradnje između obrtničkih komora regije kako bismo kroz zajednički rad stvorili povoljniji poslovni ambijent za obrtnike, naglasili su organizatori. Također, istaknuta je važnost očuvanja tradicije i kulturnog identiteta kroz obrtništvo te modernizacije sektora koja će omogućiti širi pristup tržištu. Konferencija je zaključena pozivom na nastavak regionalne saradnje i definiranjem konkretnih koraka za unapređenje obrtništva, s naglaskom na podršku mladima, osiguranje pristupačnih uvjeta za poslovanje i poticanje inovacija. Sudionici su izrazili uvjerenje da će rezultati ove konferencije doprinijeti jačanju sektora obrtništva i razvoju poduzetništva u Bosni i Hercegovini i šire. VEZANO ORBIZ konferencija: Od vizionarskih ideja do konkretnih rješenja
FBiH imala više od milion domaćih i preko tri miliona stranih gostiju
Marx.ba Bosna i Hrecegovina se može pohvaliti povećanjem broja turista u ovoj godini, a pozitivne brojke je potvrdila i federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder. Ona je jučer razgovarala sa kantonalnim ministrima turizma, a tom prilikom je izrazila je zadovoljstvo postignutim rezultatima i rekordnim brojevima u broju dolazaka i noćenja turista u odnosu na 2023. godinu, kao i u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu. On je iznijela podatke Federalnog zavoda za statistiku za period januar – oktobar 2024. godinu. – Imamo, da je ukupan broj domaćih turista bio 1.012.702, dok je broj stranih turista iznosio 3.127.739, što je povećanje za 24,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ove sjajne brojke ne bi bile moguće bez vrijednih radnica i radnika u turizmu, ali i drugih važnih faktora, od međunarodnih partnera, institucija i ministarstava koja su poticala razvoj turizma. Koordinacija između nas sigurno će dodatno pomoći da ovi brojevi u 2025. godini budu još bolji – izjavila je ministrica Pozder. VEZANO Veliko povećanje broja putnika: Aerodrom Sarajevo ostvario najbolji novembar
Veliko povećanje broja putnika: Aerodrom Sarajevo ostvario najbolji novembar
Marx.ba Aerodrom Sarajevo ostvario je najprometniji novembar ikad, sa rezultatom od 123.146 putnika, što predstavlja povećanje od 48,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kretanje aviona je poraslo za 26,9%. Tokom perioda januar – novembar, aerodrom je prevezao 1.710.729 putnika, što je povećanje od 33,1% u odnosu na 2023. ili dodatnih 425.613 putnika. Aerodrom je već premašio svoj rezultat na kraju 2023. godine za 348.722 putnika. Snažan rast će se nastaviti i u decembru sa planiranim kapacitetom sjedišta za značajnih 53,7%, piše Ex YU aviation. VEZANO Ovo su novčanice konvertibilne marke koje se povlače iz opticaja na kraju godine (foto)