Šta je bh. privreda izvozila u najveće ekonomije svijeta
Marx.ba Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, od najvećih ekonomija svijeta, Bosna i Hercegovina je za osam mjeseci ove godine najviše proizvoda plasirala Njemačkoj. Ovoj zemlji je u periodu od januara do kraja avgusta izvezeno robe za 1,63 milijarde KM. Njemačkoj je najviše izvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za 265,7 miliona KM. Slijedi izvoz vozila, osim pružnih vozila i njihovih dijelova i pribora za 207,2 miliona KM, te namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda za 193,8 miliona KM. Nakon Njemačke, BiH je najviše proizvoda plasirala Italiji, i to za 826,6 miliona KM. Ovoj zemlji je izvezeno obuće, nazuvaka i sličnih proizvoda za 121,7 miliona KM, drva i proizvoda od drveta za 86,4 miliona KM, te anorganskih hemijskih proizvoda za 83,3 miliona KM. Francuskoj je za osam mjeseci ove godine izvezeno robe za 225,3 miliona KM. Tako je ovoj zemlji najviše plasirano električnih mašina, opreme i njihovih dijelova za 38,6 miliona KM. Obuće, nazuvaka i sličnih proizvoda je Francuskoj izvezeno za 32 miliona KM, a odjeće i pribora za odjeću za 27,7 miliona KM. Sjedinjenim Američkim Državama je tokom ove godine izvezeno proizvoda za ukupno 173,3 miliona KM. Očekivano, ovoj zemlji je najviše plasirano oružja i municije, i to u iznosu od 79,6 miliona KM. Nakon toga, u SAD je izvezeno željeza i čelika za 22,2 miliona KM, a električnih mašina, opreme i njihovih dijelova za 12,3 miliona KM. U Veliku Britaniju je BiH izvezla robe za 53,4 miliona KM, a najveći dio tog novca, odnosno 11,4 miliona KM, je izvoz namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda. Prirodni i kultivisani biseri, dragulji i poludragulji, plemeniti metali su plasirani za 9,7 miliona KM, a igračke, rekviziti za društvene igre i sport za 4,9 miliona KM. Rusija je u toku ove godine uvezla robe iz BiH za 39,5 miliona KM. U teritorijalno najveću zemlju svijeta je plasirano farmaceutskih proizvoda za 34,3 miliona KM, nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za 3,4 miliona KM, a pića, alkohola i sirća za 978.947 KM. Kina je za osam mjeseci dobila proizvoda iz BiH za 19,7 miliona KM. Najviše smo u Kinu plasirali drva i proizvode od drveta i drvenog uglja za 15,4 miliona KM, anorganskih hemijskih proizvoda za 1,3 miliona KM, te vozila, osim pružnih vozila i njihovih dijelova i pribora za 647.194 KM.U Kanadu je isporučeno robe za 12,1 milion KM, pieš e-kapija. Električne mašine, oprema i njihovi dijelovi su izvezeni za 8,4 miliona KM, alat, nožarski proizvodi, pribor za jelo od običnih metala za 2,2 miliona KM, a drva i proizvodi od drveta za 979.446 KM. U najmnogoljudniju zemlju svijeta, Indiju, za osam mjeseci je plasirano robe za 8,2 miliona KM, a najviše je izvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za 5,8 miliona KM, električnih mašina, opreme i njihovih dijelova za 920.578 KM, te anorganskih hemijskih proizvoda za 424.520 KM. Od 10 najvećih ekonomija, najmanje proizvoda BiH je izvezla u Japan, i to za “svega” 2,3 miliona KM. U podacima Vanjskotrgovinske komore BiH piše da je u Zemlju izlazećeg sunca plasirano nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za 858.056 KM, električnih mašina, opreme i njihovih dijelova za 801.070 KM, te željeza i čelika za 185.052 KM.
Rekordne likvidacije na kripto tržištu, CME preuzima vodstvo od Binancea
Marx.ba ‘Crni petak’ u padu tržišta kriptovaluta likvidirao je rekordnih 74 milijarde dolara pozicija s polugom u cijeloj industriji. Iako su cijene oporavile više od polovice gubitaka u roku od nekoliko sati, šteta na otvorenom interesu terminskih ugovora već je bila učinjena. Kretanje je izazvalo neočekivani pomak koji bi mogao označiti kraj jedne ere za neregulirana tržišta derivata kriptovaluta. Berze su se suočile s masovnim likvidacijama i automatskim smanjenjem zaduženosti jer su marže trgovaca pale, što je omogućilo tradicionalnoj Čikaškoj robnoj berzi (CME) da preuzme vodstvo u terminskim ugovorima za bitcoin, ethereum, solanu i xrp. Ukupne likvidacije koje je prijavio CoinGlass dosegle su rekordnih 19,2 milijarde dolara, dok bi efektivni broj trebao biti daleko veći jer neke mjenjačnice podcjenjuju svoje podatke. Ukupni otvoreni interes na CME terminskim ugovorima za četiri vodeće kriptovalute dosegao je u srijedu 28,3 milijarde dolara, nadmašivši Binanceovih 23 milijarde dolara i Bybitovih 12,2 milijarde dolara. Iako ovo označava veliki korak prema institucionalnom kapitalu koji potiče otkrivanje cijena, to ne znači da su kripto mjenjačnice izgubile konkurentsku prednost. Binance i dalje dominira manjim altcoin terminskim ugovorima s rasponom od 7 milijardi dolara, dok Bybit drži dodatnih 4,4 milijarde dolara. Osim toga, tri vodeće kripto mjenjačnice, Binance, OKX i Bybit, zajedno trguju s više od 100 milijardi dolara dnevno terminskim ugovorima na bitcoinu, ethereumu, solani i xrp-u, u usporedbi s dnevnim prosjekom od 14 milijardi dolara na CME-u. Čak i dok se CME pojavljuje kao vodeće tržište otvorenog interesa, trgovačka aktivnost ostaje uvelike koncentrirana na manje reguliranim kripto mjenjačnicama, gdje dominiraju trajni terminski ugovori (inverzni swapovi) umjesto sedmičnih ili mjesečnih isteka. Otvoreni interes za bitcoin terminske ugovore na CME-u u srijedu je iznosio 16,2 milijarde dolara, što je pad od 11 posto u odnosu na 18,3 milijarde dolara prije pada u petak. Binance je u istom periodu zabilježio oštriji pad od 22 posto. Razlika uglavnom proizlazi iz većeg utjecaja Binancea, šire upotrebe unakrsnog kolaterala i znatno većeg udjela malih trgovaca. Složeni proces likvidacije vezan uz maržu portfelja i iznenadni krah nekoliko kriptovaluta na Binanceu pokrenuli su mehanizme automatskog smanjenja finansijske poluge na širem tržištu, što je također poremetilo cjenovne oracle koje koriste decentralizirane mjenjačnice. CME futures ugovori nisu pogođeni od prestanka trgovanja u 16:00 sati po centralnom vremenu u petak i nastavka u nedjelju. Druga razlika je u tome što se CME terminski ugovori podmiruju u gotovini i zahtijevaju maržu održavanja od oko 40 posto, što otprilike ograničava trgovce na 2,5x polugu. Nasuprot tome, neregulirane platforme za derivate kriptovaluta često nude polugu do 100x i prihvataju širok raspon kolaterala, uključujući altcoine i sintetičke stablecoine. CME planira uvesti 24-satno trgovanje terminskim ugovorima i opcijama početkom 2026., uz regulatorno odobrenje, što bi moglo potaknuti veću potražnju i potencijalno preusmjeriti volumena trgovanja s kripto mjenjačnica. Međutim, zasad samo vodstvo CME-a u otvorenom interesu ne signalizira ‘kraj ere’ za neregulirana tržišta derivata kriptovaluta.
MOL povećao isporuke nafte Srbiji i BiH
Marx.ba Mađarska energetska tvrtka MOL povećala je izvoz nafte u Srbiju u ime Naftne industrije Srbije (NIS), izjavio je jučer mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto. Szijjarto je na forumu “Ruski energetski tjedan” naglasio da MOL ne može samostalno u potpunosti osigurati količine potrebne za funkcioniranje srbijanskog tržišta goriva, ali da će kompanija “nastaviti povećavati isporuke kako bi pomogla Srbiji”, izvijestio je Interfax. “MOL ne može samostalno osigurati cijelu količinu goriva potrebnu za funkcioniranje srbijanskog tržišta goriva. Međutim, kompanija čini sve što je moguće. Povećali su izvoz i nastavit će to činiti kako bi pomogli Srbiji”, rekao je Szijjarto. NIS je ove sedmice objavio da je poduzeo sve mjere kako bi osigurao nesmetano poslovanje i prodaju goriva kupcima. Sarađuje s partnerima, vladom i dioničarima kako bi “razriješili trenutnu situaciju”. Također nastavlja sarađivati s američkim Ministarstvom finansija na njegovom zahtjevu da bude uklonjen s popisa SDN-a, ali kompanija napominje da je to dugotrajan i složen proces, piše Pd. Osim toga, MOL je povećao isporuke i za Bosnu i Hercegovinu. Još protekle sedmice objavljeno je da su neke pumpe u BiH, umjesto od NIS-a, počele kupovati gorivo od Ine i MOL-a. Dodatno, to je prilika i za Inu jer će završetkom modernizacije riječke rafinerije i gorivo iz pogona u Rijeci pronaći svoj put do tržišta BiH. NIS, koji je u većinskom ruskom vlasništvu, na području BiH ima niz benzinskih pumpi koje posluju pod logom Gazproma. U međuvremenu, najvažnija tema ipak ostaje preslagivanje vlasničke strukture NIS-a. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je ruskoj delegaciji da Srbija kupi dio ruskog vlasništva u NISU-u i da će im se, kada se situacija na međunarodnom nivou normalizira, sve vratiti.
Zlato probilo nivo od 4.200 dolara
Marx.ba Cijene zlata u srijedu su prvi put premašile 4.200 dolara po unci, nastavljajući rekordni rast jer rastuće oklade na smanjenje kamatnih stopa i geopolitička nervoza tjeraju investitore da se okreću sigurnom metalu. Spot cijena zlata porasla je za 1,3% na 4195,35 dolara po unci, nakon što je ranije dosegla rekordnih 4217,95 dolara. Američke terminske ugovore na zlato s isporukom u decembru poskupjele su za 0,9% na 4201,60 dolara. „Metal je u padu i ne čini se da želi stati… S obzirom na to da su se trgovinske napetosti između SAD i Kine ponovno rasplamsale posljednjih nekoliko dana, investitori imaju još više razloga zaštititi svoje dugoročne uloge u dionicama diverzifikacijom u zlato“, rekao je Fawad Razaqzada, tržišni analitičar u City Indexu i FOREX.comu. Zlato je ove godine poraslo za više od 60%, potaknuto spojem faktora koji uključuju geopolitičke napetosti, oklade na smanjenje kamatnih stopa, kupovinu centralnih banaka, dedolarizaciju i snažan priljev ETF-ova. „S obzirom na to da je granica od 5.000 dolara sada samo 800 dolara udaljena, ne bih se kladio da zlato na kraju neće stići tamo“, rekao je Razaqzada, dodajući da će kratkoročna korekcija vjerovatno istresti slabije ruke i privući nove kupce koji su u padu. Zlato se smatra tradicionalnom zaštitom od neizvjesnosti i inflacije, a također uspijeva u okruženjima niskih kamatnih stopa jer je imovina koja ne donosi prinos.
Dodijeljene Woman.comm of the Year nagrade
Marx.ba U sklopu četvrte konferencije Woman.comm, sinoć je održana svečana gala večer u kojoj su dodijeljene prestižne Woman.comm of the Year nagrade, priznanja koja slave žene čiji su rad, strast i doprinos ostavili vidljiv trag u komunikacijskoj industriji regije. U prisustvu brojnih gostiju, proglašene su pobjednice u više kategorija, a centralno priznanje večeri Woman.comm of the year – Special star dodijeljeno je Nataši Pavlović Bujas, ženi čiji doprinos komuniciranju i razvoju industrije nadilazi same projekte kroz kontinuirani rad, edukaciju, mentorstvo i širenje vrijednosti struke. Dobitnica ove nagrade dobiće ekskluzivno putovanje u Pariz na konferenciju Women’s Forum, koje dodjeljuje Publicis Groupe Adriatic. Nataša Pavlović Bujas je međunarodna komunikacijska stručnjakinja, vlasnica agencije Blumen Group iz Beograda, savjetnica za razvoj organizacija i pojedinaca, te predsjednica globalne Asocijacije za odnose s javnošću (IPRA) za mandat 2024. – 2025. Diplomirala je hemiju na Univerzitetu u Beogradu, no vrlo rano u karijeri preusmjerila se ka marketingu i komunikacijama, gradeći uspješne projekte u regiji i stječući međunarodna priznanja poput IPRA Golden World Award i IPRA Grand Prix. Kroz svoj dugogodišnji rad, mentorstvo i vidljiv angažman u profesionalnim organizacijama, Nataša je postala simbol ženske snage u komunikacijskoj industriji. Ukupno je didijeljeno jedanaest nagrada ženama koje su ove godine odabrane kao najutjecajnije u komunikacijskoj industriji u svojim kategorijama, a one su: Nataša Pavlović Bujas – Special star, Mirsada Kadribašić – Marketing Star, Nataša Bujas Pavlović – PR Star, Maja Miralem – Media Star, Manuela Šola – Agency Star, Una Karabeg – Rising Star, Milena Radenović – Employer Branding Star, Aida Šunje Hadžović – Digital Marketing Star, Jovana Tufegdžić – CSR Star, Elma Pašić – Regional Ambassador Star te Hana Hadžiavdagić – Positive Influence Star. Konferencija Woman.comm nastavlja se i danas, u okviru bogatog programa posvećenog najaktualnijim temama komunikacijske industrije: od izazova krizne komunikacije i tehnologija koje mijenjaju tržište, pa do AI-trendova i pitanja etike u digitalnom dobu.
Osigurajte vašu penziju/mirovinu na vrijeme – uz novi proizvod Intesa Sanpaolo Banke i Vienna osiguranja VIG
Marx.ba/ Saopštenje Kako bi ponudili rješenje na aktuelno pitanje u BiH – održivost javnog penzionog sistema, Intesa Sanpaolo Banka je predstavila svoj potpuno novi proizvod – Penziono osiguranje. Tim povodom potpisan je ugovor o partnerstvu između Intesa Sanpaolo Banke i Vienna osiguranja VIG, čime je ova Banka postala prva banka u Bosni i Hercegovini koja svojim klijentima nudi ovakav jedinstven proizvod. Ovim strateškim iskorakom, Intesa Sanpaolo Banka dodatno širi spektar svojih usluga i potvrđuje poziciju lidera u oblasti inovacija na finansijskom tržištu. Penziono osiguranje je proizvod životnog osiguranja po kojem u momentu zaključenja ugovora, ugovarač osiguranja odabire iznos i period u kojem će uplaćivati premiju, te željeni iznos i period isplate penzije. Pri tome, proizvod mogu ugovoriti osobe do 80 godina starosti, a što je jedinstvena prilika za starije sugrađane koji do sada nisu imali pristup uslugama životnog osiguranja. „Kao Banka koja kontinuirano prati tržišne trendove u svim segmentima, uključujući osiguranje, odlučili smo nadmašiti očekivanja u vrijednostima koja pružamo našim klijentima. U partnerstvu s Vienna osiguranjem VIG, ponosni smo što smo prva banka na tržištu BiH koja je uvela ovaj premium proizvod. Naš je cilj potaknuti klijente da pravovremeno planiraju svoju budućnost i osiguraju svoju financijsku stabilnost u penziji – uz podršku najjačeg partnera, Intesa Sanpaolo Banke. Ova inicijativa odražava našu nepokolebljivu usmjerenost na klijente i jača našu ulogu predvodnika trendova na financijskom tržištu BiH“, izjavio je Michele Castoro, predsjednik Uprave Intesa Sanpaolo Banke. Proizvod je razvijen u saradnji sa Vienna osiguranjem VIG, vodećim osiguravateljem života u BiH i dugogodišnjim partnerom Banke, sa kojim su već realizovani brojni zajednički projekti u segmentu osiguranja. „Sretni smo što u zajedničkom partnerstvu sa Intesa Sanpaolo Bankom imamo priliku da njenim klijentima ponudimo Vienna penziono osiguranje, prvi i jedini proizvod dobrovoljnog penzionog osiguranja u BiH. To je nastavak naših nastojanja da građanimaove zemlje omogućimo garantovanu penziju prema vlastitom izboru te spokojnu i dostojanstvenu starost, obzirom da prema upozorenjima stručnjaka javni penzioni sistem im, to vjerovatno neće moći priuštiti“, izjavila je Sabina Mujanović, predsjednica Uprave Vienna osiguranja VIG. Proizvod Penziono osiguranje je već dostupan u svim poslovnicama Banke, a svi klijenti zainteresovani za ovaj proizvod za više informacija mogu posjetiti zvaničnu web stranicu Banke ili kontaktirati Info centar na besplatni info telefon 0800 20 307.
Nobelova nagrada za ekonomiju: Doprinos razumijevanju održivog rasta
Marx.ba Nobelova nagrada za ekonomiju bit će dodijeljena Joelu Mokyru, Philippeu Aghionu i Peteru Howittu za njihov doprinos razumijevanju utjecaja novih tehnologija na održivi ekonomski rast, objavila je Kraljevska švedska akademija nauka. Posljednja Nobelova nagrada godine, vrijedna 11 miliona švedskih kruna (nešto manje od milion eura), dodijeljena je u Stockholmu. Tehnički, to nije Nobelova nagrada, jer je Alfred Nobel nije spomenuo u svojoj oporuci, ali se dodjeljuje u njegovo ime i zajedno s ostalim Nobelovim nagradama. “Laureati su nas naučili da održivi rast ne treba uzimati zdravo za gotovo. Ekonomska stagnacija, a ne rast, prevladavala je u većini historijskih perioda. Njihov rad pokazuje da moramo biti svjesni opasnosti koje bi mogle ugroziti ekonomski rast i suprotstaviti im se”, objasnila je akademija odluku. Mokyr je američko-izraelski ekonomski historičar, Aghion je Francuz, a Howitt Kanađanin. Nagradu za ekonomske nauke u spomen na Alfreda Nobela ustanovila je 1968. godine Švedska ventralna banka povodom njene 300. godišnjice. Prvi put je dodijeljena 1969. Ragnaru Frischu i Janu Tinbergenu. To ovu nagradu čini mnogo mlađom od pravih Nobelovih nagrada, koje se dodjeljuju od 1901. iz fonda koji je osnovao švedski industrijalac i izumitelj dinamita Nobel. Prošle godine Nobelova nagrada za ekonomiju dodijeljena je američkim profesorima Daronu Acemogluu, Simonu Johnsonu i Jamesu A. Robinsonu za njihov rad na području analize utjecaja društvenih institucija na dobrobit zemalja i, posljedično, na globalnu nejednakost, odnosno na razlike u razvoju među zemljama.
Centralna banka BiH: Depoziti građana veći za gotovo 400 miliona KM
Marx.ba U BiH su ukupni depoziti domaćih sektora na kraju augusta iznosili 36,04 milijarde KM i veći su za 395,9 miliona KM ili 1,1 posto nego u julu, objavila je Centralna banka BiH. Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod privatnih preduzeća za 194,3 miliona KM ili 2,4 posto, stanovništva za 169,7 miliona KM ili 0,9 posto, vladinih institucija za 25,2 miliona KM ili 0,5 posto, nefinansijskih javnih preduzeća za pet miliona KM ili 0,3 posto, te ostalih domaćih sektora za 1,7 miliona KM ili 0,1 posto. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u avgustu iznosila je 10,4 posto, što je u apsolutnom iznosu 3,39 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod vladinih institucija za 787,8 miliona KM ili 18,5 posto, sektora stanovništva za 1,91 milijardu KM ili 11,3 posto, ostalih domaćih sektora za 163 miliona KM ili 8,6 posto, te privatnih preduzeća za 632,8 miliona KM ili 8,3 posto. Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 105,1 milion KM ili 5,2 posto
ZEPS 2025 opravdao očekivanja kao vodeći poslovni događaj u regionu
Marx.ba ZEPS 2025 je opravdao očekivanja kao vodeći poslovni događaj u regionu sa kojeg su poslane važne poruke o jačanju privredne saradnje i zajedničkog nastupa regije jugoistočne Evrope. Iduće godine, 30. po redu Međunarodni generalni BH sajam privrede ZEPS 2026 bit će održan od 2. do 5. septembra, navodi se u saopćenju za medije Organizacijskog tima sajma ZEPS. Na sajmu je ove godine učestvovalo oko 500 izlagača koji su se predstavili sa više od 2.000 brendova iz Bosne i Hercegovine, regiona i svijeta. Tokom četiri dana sajma održano je preko 2.500 B2B sastanaka, a samo Istanbulska privredna komora sa svojih 50 turskih kompanija realizovala je čak 1.200 direktnih susreta, iz kojih se očekuju konkretni ugovori i nova partnerstva širom Balkana. Najboljim izlagačima i učesnicima sajma dodijeljene su Platinasta, Zlatne, Srebrene i Bronzane ruže ZEPS-a. Uz izlagače iz Turske, za čije predstavljanje je i ovaj put bila zadužena Istanbulska trgovinska komora – najveća nacionalna komora na svijetu, zapažene nastupe imali su izlagači iz Italije, Libije, Njemačke, Srbije, Hrvatske, Kine, Belgije, Mađarske, Poljske, Austrije, Slovenije i drugih zemalja. – Želim se zahvaliti svim učesnicima, izlagačima, institucijama, gostima i posjetiocima na podršci i doprinosu da ovogodišnji ZEPS bude to što jeste – privredni događaj godine. Posebno se želim zahvaliti medijima koji su uistinu bili „sedma sila“ i koji su izvještavali o ZEPS-u na jedan vrlo korektan način. Svi skupa smo pokazali da možemo iz naše Zenice i Bosne i Hercegovine širiti dobre vijesti i pozitivne priče. Meni još uvijek pristižu čestitke za izvrsnu organizaciju. Zahvalio bih se i timu ZEPS-a na znanju i izvanrednom zalaganju. Bez svih vas ovaj uspjeh ne bi bio moguć – riječi su Elvira Ajanovića, direktora komapnije Tapas d.o.o. i vlasnika licence sajma ZEPS. Ovogodišnji 29. po redu Međunarodni generalni BH sajam privrede ZEPS 2025 koji je održan od 10. do 13. septembra u Zenici u cjelosti je opravdao očekivanja i pokazao da je mnogo više od sajma. – ZEPS je sada i definitivno postao regionalna platforma za razvoj privrede, inovacija i umrežavanje. Na ovogodišnjem ZEPS-u desilo se upravo to što smo poručivali našim sloganom – rasli smo zajedno! Puno sklopljenih poslova, jako mnogo zadovoljnih izlagača i učesnika. Sa ZEPS-a smo poslali važne poruke jačanja privredne saradnje i razvoja naše regije i to na ravnopravnim osnovama. Razgovarali smo o budućnosti i uticaju “umjetne iteligencije” na naše biznise. Uživali smo u jelima bosanske ali i drugih nacionalnih kuhinja. Jedan cijeli dan sajma, sa djecom smo se igrali i učili o biznisu – kazao je Sanel Ibrić, menadžer Organizacionog tima sajma ZEPS. Ibrić ističe da je već sada poznat datum održavanja 30. i jubilarnog sajma ZEPS 2026. – Zenica će na Kamberovića polju biti ponovo centar poslovnih zbivanja regije iduće godine od 2. do 5. septembra. O svemu ćemo, naravno, kao i ranijih godina redovno izvještavati, a budući da je ovo jubilarni sajam, ovom prilikom mogu samo kazati da već sada imamo koncept i plan za iduću godinu – više sadržaja, više sektora, još dinamičniji i moderniji sajamski koncept prilagođen potrebama izlagača. Očekuju se dodatne hale i tematske zone, nove tehnologije, interaktivne radionice, stručni paneli, ali i posebni segmenti posvećeni startupima, inovacijama i obrazovanju. Bit će dakle još zanimljivije i još bolje, i mi već sada pozivamo kompanije i institucije iz cijelog regiona da se uključe u pripreme za ZEPS 2026 – kazao je Ibrić. Fokus ovogodišnjeg ZEPS-a bio je na jačanju regionalnih veza i zajedničkom tržištu. Kroz saradnju s komorama zapadnog Balkana i članicama KIF-a (Komorski investicioni forum zapadnobalkanske šestorke), održan je glavni panel o budućnosti ekonomskog povezivanja regiona. Panel diskusija “Kupujmo domaće – jačajmo BiH”, realizovana u saradnji s Ministarstvom privrede ZDK i Privrednom komorom ZDK, stavila je u fokus domaću proizvodnju i kreirala prostor za jaču prisutnost bh. brendova na tržištima susjednih zemalja. Novitet sajma bio je “Otvoreni podijum”. Naime, organizatori sajma su ove godine odlučili staviti centralni podijum na raspolaganje izlagačima i učesnicima kako bi uspostavili dijalog sa posjetiocima sajma ali i za promocije i prezentacije njihovih proizvoda i rješenja. Time je sajam dobio novu, moderniju dimenziju – prostor u kojem se poslovne priče pričaju uživo, publika uključuje, a ideje prelaze u konkretne dogovore. Završni dan sajma bio je posvećen mladima i budućim liderima. Radionice “Mali lideri”, paneli s učenicima i studentima, kreativne aktivnosti poput osmišljavanja vlastitih firmi i proizvoda, te susreti s privrednicima, pružili su mladima uvid u svijet biznisa i inovacija. Robotika, programiranje, poduzetničke igre i edukacija za budućnost učinile su ZEPS jedinstvenim prostorom za inspiraciju i učenje. U saradnji s Blum Institutom održan je panel o digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji – “Od podataka do odluka”, gdje su eksperti pokazali kako AI rješenja mogu pomoći preduzećima u savremenim izazovima i povećanju konkurentnosti. – Sve u svemu, bio je ovo ZEPS za pamćenje. Vidimo se iduće godine na 30. Međunarodnom generalnom BH sajmu privrede ZEPS 2026. Dobro došli! – poručio je Sanel Ibrić, menadžer Organizacionog tima sajma ZEPS.
Bingo donirao 400.000 KM za izgradnju prve sigurne kuće u Trebinju
Marx.ba/Bingo Bingo Group, najveća domaća kompanija u Bosni i Hercegovini, potpisala je danas ugovor o donaciji u iznosu od 400.000 KM za izgradnju prve sigurne kuće u Trebinju, koja će pružati utočište ženama i djeci žrtvama porodičnog nasilja s područja Istočne Hercegovine. Ugovor su potpisali Ljiljana Kunosić, generalna direktorica Bingo Group, i Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja. „Današnjom donacijom za izgradnju prve sigurne kuće u Trebinju ispunili smo naše obećanje koje smo dali početkom godine. Obećanje da ćemo izdvojiti milion KM za podršku sigurnim kućama širom BiH. Izgradnja prve sigurne kuće u Istočnoj Hercegovini od ključne je važnosti za žene iz ove regije koji do sada nisu imali pristup adekvatnoj podršci. Bingo Group je najveći poslodavac u zemlji, a 2/3 zaposlenih čine upravo žene. Zato osjećamo odgovornost da doprinosimo sigurnijem i pravednijem društvu za sve žene u BiH, a ova donacija je konkretan korak u tom pravcu,“ istakla je Ljiljana Kunosić. Ova donacija predstavlja nastavak inicijative „Vrijeme je da stanemo“, u okviru koje je kompanija uspostavila i internu proceduru preferencijalnog zapošljavanja žena žrtava nasilja, čime doprinosi njihovom dugoročnom osnaživanju i ekonomskoj nezavisnosti. Bingo je martu ove godine izdvojio 600.000 KM za podršku osam sigurnih kuća širom Bosne i Hercegovine. Sa današnjom donacijom, ukupna sredstva koja je Bingo Group uložio u borbu protiv nasilja nad ženama iznose 1.000.000 KM – što je ujedno i najveća donacija jedne domaće kompanije u ovoj oblasti u BiH. „Riječ je o značajnoj donaciji kompanije Bingo, koja ovim gestom potvrđuje visok stepen društvene odgovornosti i spremnosti da aktivno učestvuje u društveno odgovornim projektima sa lokalnim zajednicama. Grad Trebinje izražava zahvalnost predstavnicima Binga i vjerujemo da ćemo zajedničkim snagama pružiti adekvatnu podršku licima kojima je potrebna zaštita,” izjavio je Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja. UN Women u BiH pruža podršku izgradnji prve sigurne kuće u Trebinju, kroz mobilizaciju finansijskih sredstava, ali i facilitaciju cjelokupnog procesa realizacije projekta. „UN Women pozdravlja odluku kompanije Bingo da podrži izgradnju prve sigurne kuće u Trebinju. Ova donacija pokazuje kako liderstvo privatnog sektora može značajno doprinijeti borbi protiv nasilja nad ženama. Zahvalni smo Gradu Trebinju, Vladi Austrije, Vienna Insurance Group i partnerima čija podrška čini ovu uslugu mogućom. Sigurne kuće nisu samo utočište, već i temelj za oporavak i nadu, a UN Women ostaje posvećen saradnji s institucijama, privatnim sektorom i civilnim društvom kako bi svaka žena imala zaštitu i podršku koju zaslužuje,“ izjavila je Jo-Ann Bishop, predstavnica UN Women u BiH. Sigurne kuće širom BiH pružaju utočište i sveobuhvatnu podršku ženama i djeci koji su preživjeli nasilje – uključujući siguran smještaj, psihološku i pravnu pomoć, kao i podršku u procesu osamostaljivanja. Bingo će nastaviti ulagati u projekte koji doprinose sigurnosti i osnaživanju žena, kao, s ciljem da se kroz dugoročna partnerstva stvore sistemska i održiva rješenja u zaštiti žena.