Poslodavci mogu radnicima neoporezivo isplatiti do 300 KM mjesečno: Evo šta trebaju uraditi
Marx.ba Poslodavci u Federaciji BiH će i u narednom periodu moći isplatiti neoporezivu naknadu radnicima u visini do 300 KM mjesečno za mjesece od januara do juna 2026. godine. Ekonomsko-socijalno vijeće za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, podržalo je danas Uredbu o isplati neoporezive pomoći radnicima u 2026. godini koja će se naći na sljedećoj sjednici Vlade Federacije BiH. Poslodavac je dužan, do 7. u mjesecu za protekli mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći, dostaviti nadležnoj Poreznoj ispostavi Izvještsj o isplati pomoći. Porezna uprava će po prijemu navedenog Izvještaja izvršiti kontrolu ispunjenosti uslova za isplatu pomoći propisanih ovom uredbom. Inače, poslodavac ne može primijeniti odredbe Uredbe na način da radniku umanji plaću koja mu je obračunata i isplaćena za mjesec novembar 2025. godine. Isplata pomoći zaposlenicima se može vršiti mjesečno za mjesec na koji se pomoć odnosi i to (tek po isteku tog mjeseca) u periodu od prvog dana narednog kalendarskog mjeseca, a najkasnije do zadnjeg dana narednog kalendarskog mjeseca.
EU osigurava alternativno finansiranje za mala preduzeća i u BiH
Marx.ba Evropska komisija potpisala je sporazum s njemačkom razvojnom bankom KfW za garancije vrijedne do 135 miliona eura kako bi se omogućio pristup finansiranju putem alternativnih kanala za mikro, mala i srednja preduzeća sa Zapadnog Balkana, Istočnog susjedstva, Sjeverne Afrike, Bliskog istoka i Turske. Garamcija, koju podržava Evropski fond za održivi razvoj plus (EFSD+), prvenstveno će biti usmjereno na mikro, mala i srednja preduzeća koja se suočavaju s najvećim preprekama u finansiranju. – Povećavamo našu podršku startupima i poduzetnicima u zemljama kandidatkinjama, posebno kompanijama kojima upravljaju žene i onima koje se suočavaju s diskriminacijom, kako bismo osigurali da, kako se naša Unija širi, nitko ne bude zapostavljen, rekla je povjerenica EU za proširenje Marta Coss povodom potpisivanja sporazuma. Podrška će se usmjeravati putem Alternativnog finansiranja za poduzetnike (SAFE), koji pruža garamcije alternativnim finansijskim posrednicima, uključujući platforme za crowdfunding, institucije za mikrofinansiranje, leasing kompanije i fondove rizičnog kapitala.
Hoće li sutra biti riješen problem prijevoznika na zapadnom Balkanu
Marx.ba U utorak će se u Bruxellesu održati ministarski sastanak Evropske komisije sa zemljama zapadnog Balkana s jasnim ciljem – pronaći rješenje za problem boravka profesionalnih vozača iz regije u schengenskom prostoru. Sastanak dolazi u turbulentno vrijeme, nakon višednevnih protesta prometnih udruženja koja su blokirala granične prijelaze širom regije, izražavajući revolt i nezadovoljstvo trenutnim sistemom ulaska i izlaska (EES), koji strogo ograničava boravak vozača na 90 dana u periodiću od 180 dana. Prošle sedmice hiljade prijevoznika iz Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore izašle su na granične prijelaze i blokirale promet, tražeći “pravednu i praktičnu regulaciju” za svoj rad u schengenskom prostoru. Protesti su bili odgovor na novi EES sistem, koji se pokazao praktički nefunkcionalnim za profesionalne vozače u regiji, koji svakodnevno putuju i dostavljaju robu širom Evrope. Evropska komisija odgovorila je na pritisak i najavila da će prihvatiti ključne zahtjeve prijevoznika. Kao rezultat toga, blokade su ukinute, a Bruxelles je najavio da će vozačima kamiona biti dodijeljen profesionalni status, što će im omogućiti boravak duži od trenutnog ograničenja od 90 dana u razdoblju od 180 dana. Ovo je, prema riječima lokalnih ministara, prvi put da Evropska unija posebno tretira vozače kao profesionalce s posebnim uvjetima. Evropska unija započela je rad na novoj viznoj strategiji, koja predviđa fleksibilnija pravila za profesionalce, uključujući mogućnost dužeg boravka u schengenskom prostoru za one čije radne aktivnosti to zahtijevaju, potencijalne posebne vize ili dozvole za profesionalne vozače koje bi vrijedile za cijeli schengenski prostor te razmatranje izmijenjenih pravila o boravku i izlasku/ulasku, kako bi se smanjile napetosti i problemi s kojima se suočavaju regionalni prijevoznici. Međutim, tačno pravno rješenje još nije finalizirano i o njemu će se raspravljati na ministarskom sastanku.
Novi Zakon o radu FBiH: Šta se mijenja za poslodavce
Marx.ba S obzirom na to da se broj zaposlenih u realnom sektoru bliži broju penzionera, postavlja se pitanje ko će puniti budžet? Istovremeno, radnici očekuju da ih poslodavci adekvatno plate za rad, a kako stvari stoje, ni dvije prosječne plate nisu dovoljne da zadovolje potrošačku korpu. Evo kakve promjene čekaju radnike i poslodavce nakon usvajanja Zakona o radu Federacije, koji predstavlja jednu od najznačajnijih reformi tržišta rada posljednjih godina. Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH je Vladi dostavilo Prednacrt zakona o radu na kojem je rađeno nekoliko godina i čime je počela formalna procedura za ovu reformu. Nakon Vlade, zadnju riječ će dati Parlament, a predlagač zakona obrazlaže da žele unaprijediti položaj radnika i povećati pravnu sigurnost. “Zakon se ne donosi da bi bio na štetu bilo koga, posebno ne poslodavaca koji su pokretačka snaga i motor našeg društva. Nikad ništa nećemo uraditi protiv njih, ali imamo obavezu da popravimo poslovni ambijent i prava radnika u privatnom sektoru”, poručuje Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH, piše FTV. Da je zakon prijeko potreban, saglasni su svi partneri u ekonomsko-socijalnom dijalogu koji su uključeni u njegovu izradu. Sindikat pozdravlja fleksibilnije korištenje roditeljskog odsustva, prvi put su uvedene kaznene odredbe za diskriminaciju po osnovi trudnoće, spola i roditeljstva. Novina je ukidanje ograničenja trajanja godišnjeg odmora. “Ključne su mnoge stvari – od plata, dodataka na platu, do godišnjih odmora, zaštite prava radnika, sindikalaca. Ima tu ogroman broj stvari i ovo je zakon koji će biti puno kvalitetniji nego ovaj na snazi”, ocjenjuje Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. Poslodavcima je, također, izuzetno važno usvajanje ovog zakona jer žele nastaviti rast preduzeća i investicija. Međutim, imaju niz prijedloga za korekciju, a uradili su i analizu koštanja pauze u okviru radnog vremena. “Jasno mi je da je bilo jako puno poslodavaca koji su zloupotrebljavali zakon pa su radnici dobijali ugovore mjesec po mjesec, što je velika neizvjesnost, ali zbog takvih pojedinačnih slučajeva ne treba dovesti cijelu privredu u neizvjesnost”, ističe Suad Ećo, predsjednik UO Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo. “Nezadovoljni smo rješenjima određenih instituta u zakonu, prije svega, vrstama ugovora. Radimo i određene kalkulacije troškova tereta kojima će se poslodavci – umjesto da se rasterete – ponovo opteretiti. Nije problem izračunati prosječnu satnicu, puta plaćena pauza pa ćete vidjeti o kako ozbiljnim iznosima se radi”, kaže Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH. Ugovor na neodređeno mora postati pravna praksa, izričit je ministar Delić, uz pojašnjenje kako će zakonom biti definirani novi alati za sezonske poslove, rad na daljinu i u periodu prirodnih nesreća. “Kad je u pitanju ugovor na određeno vrijeme, on će biti zadržan, ali će biti preciznije definisan kako ne bi došlo do zloupotreba da ljudi desetine godina rade i da nisu u mogućnosti da ikada steknu ugovor na neodređeno. Što se tiče pauze, to je nešto o čemu smo razgovarali, ali nismo postigli kompromis”, navodi Delić. Poslodavci i ministar Delić saglasni kako privreda treba dodatna rasterećenja. Istovremeno struka poziva na pronalaženje rješenja koje svima pogoduje. “Zakon je iskorak u odnosu na ono što je ranije bilo i trebamo biti svjesni da je Evropa dio svijeta gdje su radnička prava najzaštićenija. Promišljanja poslodavaca su opravdana u određenoj mjeri, ali uvijek imate dijalog i zato postoji ESV-a i medijatoska uloga Vlade jer mora se naći kompromis”, zaključuje Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA. Predstoji nastavak dijaloga i finalizacija procedura za modernizaciju tržišta rada, rasterećenje poslovnog sektora i unaprjeđenja položaja radnika.
Snažan oslonac ekonomije u BiH i dalje su doznake iz dijaspore
Marx.ba Iako je ekonomska aktivnost u razvijenim zemljama posljednjih godina usporena, doznake koje dijaspora šalje u Bosnu i Hercegovinu nastavljaju rasti i ostaju jedan od najstabilnijih izvora priliva stranih sredstava. U uslovima valutnog odbora, kako navode iz Centralne banke BiH, ovakvi stabilni devizni tokovi imaju presudan značaj za očuvanje monetarne stabilnosti i jačanje povjerenja u domaću valutu. Prema dostupnim podacima, u devet mjeseci 2025. godine personalni transferi (novčane doznake iz inostranstva) u BiH iznosili su 3,26 milijardi KM, što čini oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda. Taj iznos ima direktan utjecaj na raspoloživi dohodak domaćinstava, njihovu potrošnju i životni standard. Doznake su posebno značajne za domaćinstva s nižim primanjima, kojima često predstavljaju ključni izvor finansijske stabilnosti. Ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM, od čega se na novčane doznake iz inostranstva odnosi 3,79 milijardi KM. U 2024. ukupni tekući transferi dostigli su 5,69 milijardi KM, a na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 4,16 milijardi KM. -Doznake iz inostranstva u značajnoj mjeri utiču na novčane tokove u BiH, životni standard rezidenata, kao i na devizne rezerve CBBiH. Doznake predstavljaju stabilan izvor priliva stranih sredstava i čine važan dio ukupnih finansijskih tokova u zemlji – rekli su u CBBiH. Uz to, priliv doznaka pozitivno utiče i na devizne rezerve CBBiH. S obzirom na to da BiH predstavlja neto uvoznika na međunarodnom tržištu roba, doznake pomažu u povećavaju prihoda na tekućem računu i značajnoj mjeri ublažavaju njegov deficit. CBBiH ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka jer još nema zvanične procjene po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike gdje je bh. dijaspora najprisutnija. – S obzirom na visok udio radničkih doznaka u BDP-u, one se uzimaju u obzir prvenstveno kao stabilan izvor deviznih priliva, koji pozitivno utiče na platni bilans i nivo deviznih rezervi CBBiH. Time se jača monetarna stabilnost i održavanje valutnog odbora. CBBiH ima obaveznu rezervu kao jedini instrument monetarne politike na raspolaganju, ali prati kretanje doznaka kako bi procijenila njihove efekte na novčanu masu, potrošnju i inflatorne pritiske – ističu iz CBBiH. Napomenuli su da su u BiH doznake važan faktor u ekonomiji jer povećavaju dohodak i uglavnom podstiču potrošnju. U razvojnim programima, uz odgovarajuće mjere, trebaju biti usmjerene ka investicijama i proizvodnim sektorima da bi doprinijele održivom ekonomskom rastu. Iz CBBiH su dodali da postoje procjene transfera primljenih neformalnim kanalima i da su oni uključeni u ukupne podatke o transferima koji se kao takvi objavljuju. – CBBiH intenzivno radi na uvođenju sistema za instant plaćanja i s ciljem da plaćanja budu brža, sigurnija i jeftinija, kako za građane tako i za privredu. Uvođenjem instant plaćanja CBBiH direktno potiče korištenje elektronskih kanala plaćanja, imajući u vidu da se radi o elektronskim uplatama koje se procesuiraju u realnom vremenu, što omogućava brže i sigurnije uplate, uz mogućnost korištenja QR kodova u aplikacijama – istakli su iz CBBiH. Priključenje SEPA području koje CBBiH koordinira i intenzivno radi i na pripremi pretpostavki operacionalizacije tog aranžmana takođe podrazumjeva da će doći do značajno bržih eurskih prekograničnih plaćanja, uz niže transakcijske troškove što će imati izuzetno pozitivan uticaj i na privredu i građane. Taj proces podrazumijeva i promjenu zakonskog okvira koji će omogućiti podsticanje konkurentnosti pružalaca usluga kod plaćanja, a veće inovativnosti i stvaranje još značajnijih mehanizama za podsticanje digitalizacije u finansijskom sektoru generalno. U kontekstu doznaka iz dijaspore, biće značajno olakšan njihov priliv, jer će se moći slati brže i jeftinije. U okviru finansijske edukacije stanovništva koju intenzivno provodi, CBBiH ukazuje i na najnovije trendove u digitalnom, bezgotovinskom plaćanju, dostupnom građanima BiH. S tim u vezi, CBBiH je, u saradnji sa Svjetskom bankom, objavila Vodič za digitalna plaćanja u kojem su informacije o tržišnim trendovima vezanim za mobilno i beskontaktno plaćanje i njegovim karakteristikama, uključujući različite pristupe digitalnom plaćanju u BiH, osnovnim vrstama digitalnog plaćanja, tehničkim zahtjevima i obavezama korisnika, kao i informacije o lažnim ili obmanjujućim praksama kojih bi korisnici plaćanja trebali biti svjesni. U toku je priprema inoviranog vodiča koji će biti značajan edukacioni materijal, a uključit će sadržajno i najnovije trendove na polju digitalnih plaćanja, a koji će uključiti informacije o instant plaćanjima i plaćanjima u okviru SEPA.
Za mnoge iznenađenje: iPhone se prodaje bolje nego ikada prije
Marx.ba Prema novom finansijskom izvještaju Apple je u prvom tromjesečju prodao iPhone uređaje u vrijednosti od čak 85 milijardi dolara, što je snažan skok u odnosu na 69 milijardi dolara ostvarenih u istom razdoblju prošle godine. To je uveliko premašili očekivanja, a za mnoge je i iznenađenje. Izvršni direktor Applea Tim Cook nije skrivao zadovoljstvo. „iPhone je ostvario najbolje tromjesečje ikad, potaknuto dosad nezabilježenom potražnjom, uz rekordne rezultate u svim geografskim segmentima“, poručio je Cook. Posebno zanimljiv dio izvjetaja odnosi se na Kinu, tržište koje je posljednjih godina predstavljalo jedan od najvećih izazova za Apple. Ovoga puta, trend se jasno preokrenuo. Prihodi u Kini porasli su s 18,5 na 25,5 milijardi dolara, što predstavlja jedan od najuvjerljivijih skokova među svim regijama. Kao ključni razlog rasta naveo je snažan interes za najnovijim modelom – iPhone 17, predstavljenim u septembru prošle godine, a koji se pokazao osjetno popularnijim od prethodnih generacija. Inače, još jedno tržište koje se sve jasnije profilira kao Appleov dugoročni adut jeste Indija. Cook je istakao kako je kompanija u posljednjem kvartalu tamo ostvarila rekordan kvartalni prihod, uz historijski najbolje rezultate prodaje iPhonea, Maca i iPada, kao i rekordne prihode od usluga.
Monetarna kretanja u BiH: Depoziti stanovništva za godinu dana porasli za 2,03 milijarde KM
Marx.ba Depoziti stanovništva su za godinu dana porasli za 2,03 milijarde KM, pokazuju podaci o monetarnim kretanjima koje je objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine.Kako se navodi u ovim podacima, godišnja stopa rasta ukupnih depozita u novembru 2025. godine iznosila je 10,6 posto, što je u apsolutnom iznosu 3,53 milijarde KM. “Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 2,03 milijarde KM (11,8%), u čijoj strukturi su transakcioni računi porasli za 16,8%, depoziti po viđenju za 6,2% i oročeni depoztii za 8,0%. Rast depozita je na godišnjem nivou zabilježen i kod privatnih preduzeća za 636 miliona KM (8,0%), kod vladinih institucija za 601,4 miliona KM (14,2%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 47,4 miliona KM (2,4%) i kod ostalih domaćih sektora za 212,1 milion KM (11,0%)”, navodi se u podacima Centralne banke BiH. Dalje piše da su ukupni depoziti domaćih sektora na kraju novembra prošle godine iznosili 36,79 milijardi KM, te su u odnosu na oktobar povećani za 210,3 miliona KM. “Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 175,8 miliona KM (0,9%), kod privatnih preduzeća za 5,3 miliona KM (0,1%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 19,1 miliona KM (1,0%) i kod ostalih domaćih sektora za 72,6 miliona KM (3,5%). Depoziti su u istom periodu kod vladinih institucija smanjeni za 62,5 miliona KM (1,3%). U strukturi depozita stanovništva najveći dio se odnosi na transakcione račune (49,5%), koji su u novembru u odnosu na oktobar veći za 1,3%, depoziti po viđenju (20,3%) su veći za 0,4%, dok su oročeni depoziti (30,2%) veći za 0,7%”, ističe se u objavi Centralne banke BiH. Dodali su da je ukupna novčana masa na kraju novembra prošle godine iznosila 42,02 milijardi KM, te je u odnosu na oktobar povećana za 227,8 miliona KM ili 0,5%.
Bitcoin se u uslovima visokih kamata takmiči za status sigurne luke
Marx.ba Cijna najveće kriptovalute bitcoin u prethodna dva dana se blago stabilizirala i porasla za skoro 3.000 dolara, ali se pred sastanak američkih Federalnih rezervi (Fed) i dalje trguje ispod 90.000 dolara, dok se tržišta spremaju za signal o kamatnoj stopi koji bi trebalo da ojača stav o dugoročnim cjenovnim kretanjima na tržištima kapitala. Analitičari trenutno tržište ocjenjuju kao defanzivno zbog smanjene volatilnosti, a kretanje cijene pokazuje vidnu opreznost investitora. Najveća kriptovaluta se od jutros trguje na nivou od oko 89.000 dolara, dok je proteklih sedam dana oscilirala na nižim cjenovnim nivoima, nakon što je početni rast u januaru zaustavljen. Celo kripto tržište prati ovaj trend. Iako se smanjuje broj onih koji trguju pozajmljenim novcem, činjenica da se prodajni pritisak smiruje i da investitori više ne traže masovno zaštitu od pada cijena, pokazuje da je tržište i dalje veoma oprezno, ali i nestabilno.
Evo zašto još uvijek nema računice za brzi internet na evropskim low-cost letovima
Marx.ba Iako se satelitski internet u avionima sve češće spominje kao sljedeći standard putovanja, za evropske niskotarifne prevoznike on je, barem zasad, više tehnološko obećanje nego poslovna realnost. Britanski easyJet potvrdio je da je razgovarao sa Starlinkom, satelitskim internetskim servisom u vlasništvu Elona Muska, o uvođenju brze Wi-Fi veze u svoje avione, ali zaključak je jasan – računica trenutno ne drži vodu. Glavni izvršni direktor easyJeta Kenton Jarvis poručio je kako je Starlinkova tehnologija impresivna, posebno kada je riječ o brzinama i stabilnosti veze koja omogućuje streaming i korištenje zahtjevnijih digitalnih usluga tokom leta. No problem nije u tehnologiji, već u trošku i to u industriji u kojoj je svaki euro po sjedištu pažljivo izračunat. Za razliku od tradicionalnih avioprijevoznika, čiji se poslovni modeli oslanjaju na višu cijenu karata i dodatne usluge, niskotarifne kompanije poput easyJeta funkcioniraju na “škrtim” maržama. U takvom okruženju svaka nova tehnologija mora se ne samo isplatiti, nego i jasno pridonijeti prihodu ili konkurentskoj prednosti. Rasprava oko Starlinka dodatno se rasplamsala nakon javnog sukoba Elona Muska i čelnika Ryanaira Michaela O’Learyja. Ryanair je nedavno upozorio da ugradnja Starlinkove opreme može povećati težinu aviona, a time i potrošnju goriva, što direktno udara na troškove.
EBRD: Uloženo 130 miliona eura u BiH u prošloj godini
Marx.ba Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je u 2025. godini uložila 130 miliona eura u 25 projekata u Bosni i Hercegovini (BIH), učvršćujući svoju podršku zelenoj tranziciji, konkurentnosti i dugoročnoj ekonomskoj otpornosti zemlje. Snažan fokus na aktivnosti privatnog sektora – 73 posto svih transakcija – 2025. godina obilježila je godinu ubrzanog zamaha i širenja partnerstva. U 2025. godini EBRD je također postigla rekordnih 199 miliona eura mobiliziranih sredstava – dodatnog finansiranja koje EBRD uz vlastita sredstva privlači od drugih investitora – što je najveći iznos u ekonomijama Zapadnog Balkana. “U 2025. godini, Bosna i Hercegovina je postigla važne prekretnice na svom putu prema zelenijoj, konkurentnijoj i inkluzivnoj ekonomiji. S 25 utjecajnih projekata – najvećim brojem do sada, i neviđenim mobiliziranim sredstvima, podržali smo poduzeća, unaprijedili digitalne i zelene tranzicije, ojačali otpornost i blisko sarađivali s vlastima, donatorima i privatnim sektorom. Ono što se ove godine ističe jeste snaga saradnje širom zemlje – od pokretanja WeFI kodeksa sa Centralnom bankom do širenja zelenog finansiranja i podrške mikro, malim i srednjim poduzećima u oporavku od teških poplava. Ovi rezultati pokazuju šta je sve moguće kada se ambicija i partnerstvo spoje. Dok gledamo u budućnost, EBRD ostaje predan povećanju ulaganja, ubrzavanju reformi i pomaganju Bosni i Hercegovini da iskoristi nove prilike za održivi rast i integraciju u EU”.””, rekla je Stela Melnic, direktorica EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu. Tokom protekle godine, EBRD je ostvarila značajan napredak u sektorima ključnim za održivi razvoj privatnog sektora u Bosni i Hercegovini. Banka je unaprijedila digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća (MSP) kroz uvođenje programa Go Digital na Zapadnom Balkanu s četiri partnerske banke, pomažući poduzećima da se moderniziraju i poboljšaju produktivnost. Istovremeno, proširenje programa GEFF III RePower omogućilo je kućanstvima i kompanijama lakši pristup zelenim finansijama, povećavajući ulaganja u energetsku efikasnost i tehnologije s niskim udjelom ugljika. Banka je također s Raiffeisen bankom provela prvu transakciju dijeljenja rizika portfolio u Bosni i Hercegovini, čime je poboljšana dostupnost finansiranja za mala i srednja poduzeća i povećana otpornost privatnog sektora, posebno nakon razornih poplava 2024. godine. Dodatna savjetodavna podrška ojačala je više od 38 malih i srednjih poduzeća, dok su nove inicijative – poput regionalnog širenja Addiko SME akademije, Slush’D Sarajevo, Akademije mladih lidera i pilot programa za pomoć mladim poduzetnicima u formaliziranju poslovanja – proširile mogućnosti za razvoj vještina, inovacije i poduzetništvo. Osim podrške privatnom sektoru, EBRD je u 2025. godini intenzivirala svoj angažman na infrastrukturi, upravljanju i institucionalnim reformama. Kreditna linija Fonda za osiguranje depozita u BiH (30 miliona eura) doprinijela je stabilnosti finansijskog sektora, dok su ulaganja u sklopu Okvira za zelene gradove pomogla u poboljšanju vodne infrastrukture u Sarajevu i unapređenju reformi upravljanja u općinskim komunalnim uslugama. U sektoru transporta Banka je nastavila sarađivati s vlastima i donatorima kako bi pripremila buduća ulaganja i ojačala okvire upravljanja u cijelom sektoru. Ključno je da je godina također obilježila veliki napredak u angažmanu u politikama: pokretanje WeFI kodeksa sa Centralnom bankom BiH postavilo je nove standarde za transparentnost i upravljanje, a uvođenje prve nadzorne ploče finansijskih podataka razvrstanih po spolu u zemlji stvorilo je neprocjenjiv alat za donošenje politika temeljenih na dokazima. Posvećenost Banke zelenoj tranziciji ostala je u centru. Program solarne tranzicije EPBIH (15 miliona eura) pomogao je ubrzati dekarbonizaciju i proširiti kapacitete obnovljivih izvora energije, dok su ulaganja u energetski efikasne javne zgrade u kantonu Tuzla (8 miliona eura) smanjila emisije i poboljšala životni standard. Putem GEFF kreditnih linija osiguranih putem partnerskih finansijskih institucija, pojedinci i poduzeća diljem zemlje dobili su podršku u usvajanju tehnologija za uštedu energije, doprinoseći zelenijim i otpornijim zajednicama. Od početka svog rada 1996. godine, EBRD je uložila više od 3,45 milijardi eura u preko 260 projekata u Bosni i Hercegovini, podržavajući konkurentnost, inkluziju, održivost i regionalnu integraciju.