Dvije godine portala Marx.ba: Priče onih koji stvaraju, grade i pomjeraju granice, retrospektiva intervjua (1)
Marx.ba U vremenu kada postoje primjeri da se love klikovi prateći afere i skandale, portal Marx.ba već dvije godine gradi potpuno drugačiji pristup – umjesto senzacionalizma, nudi smisao. Umjesto svakodnevne buke, nudi prostor za razumijevanje društva. Umjesto da samo ukazuje na problem, Marx.ba otvara prostor za rješenja i afirmativne priče. Od samog početka, portal je postavio sebi jasnu misij – biti mjesto gdje se promišlja društvo iz ugla rada, razvoja, znanja… Bez jurnjave za dnevnim skandalima, Marx.ba donosi sadržaj koji ostaje aktuelan. Srž uređivačke politike čine afirmativne priče i ekskluzivni intervjui – posebno razgovori s uglednim ljudima iz svijeta biznisa, koji svojim iskustvom, uvidima i idejama nude drugačiju perspektivu domaće ekonomije i poslovnog ambijenta. Kroz ove intervjue, čitaoci imaju priliku čuti one koji stvaraju, vode, grade i pomjeraju granice, bez senzacionalizma i površnosti. Za dvije godine rada, Marx.ba je pokazao da je moguće graditi medijsku priču bez oslanjanja na aferu, bez zavisnosti od političkih ili finansijskih centara moći. U fokusu su ostali ljudi – njihova iskustva, ideje, doprinos i priče koje inspirišu. Poseban prostor dat je i temama koje se bave razvojem i društvenom odgovornošću – bilo da je riječ o biznisu, obrazovanju ili održivosti. Danas, nakon dvije godine, Marx.ba ne slavi samo broj pročitanih tekstova, nego i povjerenje zajednice čitalaca koji su prepoznali ovaj drugačiji ton. Slavi činjenicu da u medijskom prostoru Bosne i Hercegovine postoji portal koji razgovara i traži suštinu. U godinama koje dolaze, cilj ostaje isti – ići dublje, misliti šire, povezivati znanje i praksu. Jer prave priče ne traže da ostanu. U narednim danima objavit ćemo retrospektivu najzapaženijih intervjua iz rubrike TOP PRIČE – kao podsjetnik na razgovore portala Masrx.ba koji ostavljaju trag. Venan Hadžiselimović, direktor Hifa Oila za Marx.ba: Vizija je jasna, želimo biti najveća energetska kompanija Venan Hadžiselimović, direktor Hifa Oila za Marx.ba: Vizija je jasna, želimo biti najveća energetska kompanija – Marketing X Business Anel Husović, direktor firme Deltron za Marx.ba: Zadovoljstvo klijenata je pokazatelj uspješnosti Anel Husović, direktor firme Deltron za Marx.ba: Zadovoljstvo klijenata je pokazatelj uspješnosti – Marketing X Business Adis Kepeš, direktor STARline Sarajevo za Marx.ba: Mercedes-Benz je brend koji nadmašuje očekivanja Adis Kepeš, direktor STARline Sarajevo za Marx.ba: Mercedes-Benz je brend koji nadmašuje očekivanja – Marketing X Business Vesna Kukić Lončarić, JYSKova Country direktorica za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju: Kupcima želimo biti još bliže Vesna Kukić Lončarić, JYSKova Country direktorica za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju: Kupcima želimo biti još bliže – Marketing X Business Borislav Trlin, prvi čovjek Razvojne banke FBiH za Marx.ba: Pouzdan smo partner privredi Borislav Trlin, prvi čovjek Razvojne banke FBiH za Marx.ba: Pouzdan smo partner privredi – Marketing X Business
Rheinmetall se ubrzano širi da zadovolji potražnju
Marx.ba Uz ratove u Ukrajini i drugim dijelovima svijeta, knjige narudžbi njemačkoj industriji naoružanja i vojne opreme su postale prepunjene i mnoge firme iz branše planiraju velika ulaganja u proširenje proizvodnje. Najveći proizvođač naoružanja i opreme u Njemačkoj je Rheinmetall. Koncern je ujedno i ključni snabdjevač Ukrajine, a dio troškova za to pokriva njemačka vlada. Rheinmetall je investirao oko 100 miliona eura u izgradnju nove fabrike u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, za proizvodnju komponenti američkog nevidljivog bombardera F-35, projekta gigantske kompanije Lockheed Martin. Taj pogon počeo je s radom prvog dana jula, dok istovremeno u poslu vrijednom 300 miliona eura kompanija širi svoju najveću fabriku, u Donjoj Saksoniji, gdje proizvodi municiju, a proizvodit će još dijelova F-35. Krajem marta, Rheinmetall je u portfelju imao narudžbe vrijednosti od 62,6 milijardi eura, uključujući ugovore, okvirne sporazume i najavljene poslove. Za poređenje, krajem 2021. i uoči ruskog napada na Ukrajinu, portfelj je bio težak 24,5 milijardi eura. Prihodi i profit kompanije isto snažno rastu, a broj zaposlenih trebalo bi u naredne dvije godine da poraste za četvrtinu, na 40.000. Od februara 2022. godine, vrijednost akcija kompanije porasla je oko 18 puta. Istovremeno, sektor koncerna za proizvodnju dijelova civilnih automobila je u teškoćama, pa se očekuje da će Rheinmetall dio radnika iz tih fabrika prebaciti u vojnu proizvodnju.
AmCham BiH pozdravlja smanjenje doprinosa i poziva na značajnije rasterećenje domaće privrede
Marx.ba Komitet za poreska i pravna pitanja Američke trgovačke komore u Bosni i Hercegovini, pozdravlja usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima Federacije BiH kojim je stopa doprinosa na teret poslodavaca smanjena za 5,5 posto. Ova mjera predstavlja važan korak ka rasterećenju poslovnog sektora, unapređenju konkurentnosti domaćih preduzeća, kreiranju novih radnih mjesta i privlačenju investicija. Međutim, AmCham BiH ističe kako navedena mjera nije dovoljna da značajnije ublaži fiskalni pritisak s kojim se suočavaju privredni subjekti. Ključ uspjeha leži u provođenju sveobuhvatne i sistemske fiskalne reforme, koja se mora realizirati u što kraćem roku. Takva reforma bi trebala biti zasnovana na trogodišnjem fiskalnom planu s jasno definiranim mjerama koje će osigurati kontinuirani rast bruto domaćeg proizvoda (GDP). AmCham BiH u svom dopisu Vladi FBiH predlaže da druga faza reforme uključuje utvrđivanje zbirne stope doprinosa od maksimalno 31 posto, čime bi se dodatno olakšalo poslovanje, stimulirao rast i osigurao dugoročno održiv i konkurentan ekonomski ambijent u Federaciji BiH. – Pozivamo Vladu Federacije BiH da hitno razmotri mogućnosti za nastavak reformi i dodatno smanjenje fiskalnih opterećenja, kako bi odgovorila na izazove s kojima se suočava domaća privreda, poručuju iz AmCham BiH. Američka trgovačka komora u BiH ostaje otvorena za saradnju i stručne konsultacije sa svim relevantnim institucijama, s ciljem stvaranja modernog i stabilnog fiskalnog sistema koji će doprinijeti konkurentnosti i održivosti bosanskohercegovačke ekonomije.
Kraljević o početku primjene smanjene stope doprinosa: Cilj je rasterećenje privrede
Marx.ba U Federaciji BiH danas počinje primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima kojim se nakon gotovo dva desetljeća poslodavcima smanjuje trošak poslovanja po pitanju izdvajanja za radnike. Novi način obračuna zbirnu stopu doprinosa po zaposlenom smanjuje za 13,25 posto, odnosno za pet i po indeksnih poena (u apsolutnom iznosu stopa doprinosa smanjena je s 41,5 posto na 36 posto), potvrdili su iz Federalnog ministarstva financija koje je bilo predlagač ovog zakona. Prilikom obračuna plaća za srpanj poslodavcima u Federaciji BiH se za svakog radnika stopa doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje smanjuje za tri i po indeksna poena, te za zdravstveno osiguranje dva indeksna poena. Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević ističe kako je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima dio fiskalne reforme Vlade Federacije BiH, a niža stopa doprinosa predstavlja važan korak u provedbi ekonomskih reformi čiji je cilj smanjenje opterećenja rada, vraćanja dostojanstva radnicima, poticanja zapošljavanja i ograničavanje sive ekonomije. – Donošenje ovog zakona i njegovo današnje stupanje na snagu predstavlja stvarni prelazak iz sfere fiskalnih intervencija u sferu fiskalnih reformi u Federaciji BiH, kazao je Kraljević. Inače, fiskalnu reformu Vlada Federacije BiH započela je donošenjem Odluke o najnižoj plaći za 2025. godinu u visini od 1.000 KM. Uslijedilo je donošenja uredbi kojima je utvrđena financijska podrška privatnim poslodavcima kroz refundaciju ili sufinanciranje doprinosa. Dio seta fiskalnih reformi Vlade FBiH je i Zakon o fiskalizaciji transakcija u FBiH koji je u proceduri donošenja, a njime je predviđeno značajno povećati obuhvat fiskalizacije, odnosno smanjiti sivu ekonomiju.
UIO: U šest mjeseci prihod veći za 326 miliona KM
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza za šest mjeseci iznosili su 5,748 milijardi KM i veći su za 326 miliona KM ili 6,01 posto nego u istom periodu prošle godine kada su iznosili 5,422 milijardi KM, saopšteno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. U saopštenju se ističe da je Uprava u prvoj polovini ove godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na to u iznosu od 1,092 milijardu KM. – Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za šest mjeseci ove godine, a to su organi BiH, entiteti i distrikt Brčko, iznosili su 4,655 milijarde KM i veći su za 5,83 posto u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za šest mjeseci 2024. godine, navodi se u saopštenju. U junu ove godine prikupljeno je 1,034 milijardi KM indirektnih poreza, što je za 109 miliona KM više u odnosu na juni prošle godine. Za finansiranje institucija BiH u prvih šest mjeseci ove godine raspoređen je iznos od 490 miliona KM. – Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je FBiH sa jedinstvenog računa dobila 2,554 milijarde, Republika Srpska 1,430 milijardi KM i Brčko distrikt 144 miliona KM, dodaje se. Po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva /0,25 KM/, FBiH je dobila dodatnih 115 miliona KM, RS 76 miliona KM i distrikt Brčko četiri miliona KM.
Bosqar Invest zaključio akviziciju Mlinar Grupe
Marx.ba Investicija Bosqar Investa u ukupnoj vrijednosti od 100 miliona eura za neizravni udio od 67 posto u Mlinar Grupi, jednoj od vodećih pekarskih grupacija u Adria regiji, dobila je potrebna regulatorna odobrenja, ispunila sve predmetne uvjete te je zaključena 30. juna 2025. godine. Kao dio transakcije Bosqar je stekao većinski udio od evropskog private equity investitora MidEuropa, a najnovija akvizicija označava značajno širenje prehrambene vertikale grupe, koja posluje pod brand imenom Future Food. Investicija je provedena u partnerstvu s dioničarima Panvite, predvođenima Peterom Polaničem, i menadžerskim timom Mlinara, na čelu s Mladenom Veberom. Uz njih, dugogodišnji Bosqarov strateški partner MidEuropa zadržao je manjinski udio i nastavit će podržavati razvoj i širenje grupe na regionalnim i međunarodnim tržištima. Završetak transakcije predstavlja veliki korak u sklopu Bosqarove strategije izgradnje vodeće regionalne platforme u prehrambenoj industriji kroz udruživanje potencijala snažnih lokalnih brendova, operativne izvrsnosti i održivih proizvodnih praksi. – Nevjerojatno smo ponosni što možemo poželjeti dobrodošlicu Mlinaru, koji sada i službeno postaje dijelom Bosqar Invest ekosistema. Zajedno s našim pouzdanim partnerima – MidEuropom, timom iz redova dioničara Panvite i vodstvom Mlinara – izgradnji i razvoju Mlinar Grupe pristupit ćemo s velikim entuzijazmom, fokusom na inovacije i zajedničkom predanošću izvrsnosti. Završetak ove transakcije ogroman je korak u razvoju naše Future Food vertikale, koja ima ambiciju postati vodećom platformom kad je riječ o dugoročnom rastu i stvaranju vrijednosti u regiji, rekao je Darko Horvat, predsjednik Uprave Bosqar d.d, holding kompanije Bosqar Invest grupe.
Rast BDP u BiH u prvom kvartalu ove godine 1,7 posto
Marx.ba Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na prvi kvartal lani, iznosio je 1,7 posto. Desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP-a (proizvodni pristup) u prvom kvartalu od 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvom kvartalu ove, u odnosu na prvi kvartal prethodne godine, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnosti hotelijerstvo i ugostiteljstvo od 11,8 posto. Bruto domaći proizvod (rashodni pristup) u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isti period prošle godine, zabilježio je rast od 1,7 posto. Sezonski podešena serija podataka u odnosu na prethodni period pokazuje pozitivnu stopu promjene BDP u prvom tromjesečju ove godine od 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Promatrano prema kategorijama BDP-a prema rashodnom pristupu u prvom tromjesečju u odnosu na isti period prošle godine, realni rast zabilježen je kod svih kategorija – potrošnja kućanstava od 1,7 posto, potrošnje vlade 1,6 posto, bruto investicije 5,5 posto, izvoz roba i usluga 0,4 posto i uvoz roba i usluga 1,6 posto.
Moguće usporavanje ekonomskog rasta snizilo cijene nafte
Marx.ba Cijene nafte blago su pale u utorak, pod pritiskom očekivanja povećanja proizvodnje OPEC+ grupe u avgustu te zabrinutosti zbog mogućeg usporavanja ekonomskog rasta potaknutog izgledima za više carine u SAD. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu pojeftinili su za 30 centi na 66,44 američka dolara (60,80 eura) po barelu, dok je američka WTI nafta jeftinija za 33 centa. S njom se jutros trguje po cijeni od 64,78 dolara (59,33 eura) po barelu. Četiri izvora iz OPEC+-a prošle su sedmice za Reuters izjavila da grupa planira povećati proizvodnju za 411.000 barela dnevno u oktobru, nakon sličnih povećanja u maju, junu i julu. – Tržište je sada zabrinuto da će savez OPEC+ nastaviti s ubrzanim tempom povećanja proizvodnje, izjavio je u bilješci Daniel Hynes, viši robni strateg u ANZ-u. Ako bude odobreno, to bi ukupno povećanje isporuka OPEC+-a ove godine dovelo na 1,78 miliona barela dnevno, što odgovara više od 1,5 posto globalne potražnje za naftom. OPEC i saveznici, uključujući Rusiju, poznati pod zajedničkim nazivom OPEC+, sastaju se 6. jula, pišu Financije. – Ova veća povećanja opskrbe trebala bi ostaviti globalno tržište nafte dobro opskrbljeno do kraja godine. Očekivanja o uravnoteženoj situaciji na tržištu, uz znatne rezerve neiskorištenih kapaciteta OPEC-a, očito umiruju tržišne učesnike, poručili su robni stratezi ING-a. Neizvjesnost oko američkih carina i njihovog učinka na globalni ekonomski rast također je ograničavala rast cijena nafte. Američki ministar finansija Scott Bessent upozorio je da bi države mogle biti obaviještene o znatno višim carinama, unatoč dobronamjernim pregovorima, jer se približava rok 9. jula kada bi carinske stope trebale biti vraćene s privremeni nivo od 10 posto na suspendirane carinske stope koje je predsjednik Donald Trump najavio 2. aprila, u rasponu od 11 do 50 posto. Iz Morgan Stanleya poručuju kako očekuju da će se terminski ugovori za Brent do početka iduće godine povući prema nivou od oko 60 dolara odnosno 54,90 eura, s obzirom na dobru opskrbljenost tržišta i smanjenje geopolitičkih rizika nakon smirivanja napetosti između Izraela i Irana. Za 2026. godinu predviđaju višak ponude od 1,3 miliona barela dnevno.
Kako je BiH ove godine poslovala sa zemljama Evropske unije
Marx.ba Bosna i Hercegovina je u pet mjeseci ove godine u zemlje Evropske unije izvezla robu vrijednu 5,204 milijarde KM, što je za 5,2 posto više u odnosu na pet mjeseci prethodne godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Kako se navodi u podacima, uvoz je iznosio 7,121 milijardu KM, što je za 1,7% više nego u istom periodu prethodne godine. – Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 73,1% – dodaje se u podacima, prenosi e-kapija. Tako je u Austriju izvezeno robe koja je vrijedna 675 miliona KM, dok je uvezena roba vrijedna 430 miliona KM. Izvoz u Belgiju iznosio je 51 milion KM, a uvoz iz ove zemlje 119 miliona KM. U Bugarsku je izvezeno 44 miliona KM, dok je uvezeno iz ove zemlje robe vrijednosti 73 miliona KM. U Kipar je izvezeno robe za 772.000 KM, dok je, s druge strane, uvezeno robe za milion KM. BiH je u Češku plasirala robe za 166 miliona KM, dok je uvezla iz ove zemlje proizvoda za 231 milion KM. Danska je od BiH dobila robe za 25 miliona KM, dok je u drugom pravcu, u BiH stiglo robe za 49 miliona KM. Kada su u pitanju Baltičke zemlje, u Estoniju je izvezeno robe za 2,6 miliona KM, a stiglo za 3,3 miliona KM, u Letoniju je plasirano za dva miliona KM, a došlo je za 12, dok je u Litvaniju otišlo proizvoda za 31 milion KM, a u BiH je iz ove zemlje došlo robe za 14 miliona KM. Finska je uvezla robe za tri miliona KM iz BiH, dok je izvezla kod nas proizvoda za 23,3 miliona KM. Francuskoj smo izvezli robe za 147 miliona KM, a uvezli iz nje robe vrijednosti oko 229 miliona KM. Grčkoj smo plasirali robe za oko 13 miliona, a uvezli iz nje proizvoda za oko 182 miliona KM. Hrvatskoj smo najviše izvezli za pet mjeseci ove godine i to 1,26 milijardi KM proizvoda, dok smo uvezli iz susjedne zemlje robe za oko 1,08 milijardi KM. Irskoj je plasirano tri miliona KM proizvoda iz BiH, dok je iz ove zemlje došla roba vrijedna oko 51 milion KM. Italiji su izvezeni proizvodi vrijedni oko 525 miliona KM, dok je došlo robe za 1,35 milijardi. Luksemburgu smo isporučili ove godine oko dva miliona KM proizvoda, a uvezli iz ove zemlje oko pet. Mađarskoj smo izvezli robe za oko 116 miliona KM, a 316 miliona KM robe smo uvezli. Malti je isporučeno proizvoda za oko 585.000 KM, a uvezeno iz ove zemlje za oko pet miliona KM. Nizozemskoj je izvezeno robe za oko 163 miliona KM, a iz ove zemlje je stiglo oko 200 miliona KM. Njemačkoj je plasirano robe vrijednosti nešto veće od milijardu KM, dok smo iz najveće ekonomije Evrope uvezli robe za oko 1,37 milijardi KM. Izvoz u Poljsku je iznosio 86 miliona KM, a uvoz 404 miliona KM. U Portugal je izvezeno proizvoda za devet miliona KM, dok je iz ove zemlje stiglo duplo više – 18 miliona KM. Rumuniji je izvezeno 90 miliona KM robe, a došlo je za oko 128 miliona KM iz ove zemlje. Slovačkoj je izvezeno robe za 77 miliona KM, a iz Slovačke je stiglo za oko 109 miliona KM. Sloveniji smo plasirali robe za oko 577 miliona KM, a oko 440 miliona KM smo uvezli iz ove zemlje. Španiji je plasirano proizvoda za oko 33 miliona KM, a 180 miliona KM je uvezeno. U Švedskoj je plasirano robe za 49 miliona KM, a oko 114 miliona KM je došlo iz ove zemlje.
Novo povećanje: U maju u FBiH skoro 150 hiljada turista
Marx.ba Ukupan broj dolazaka turista u maju 2025. godine u Federaciji BiH iznosio je 149.134 što je za 4,3 posto više u odnosu na maj 2024. godine, a u odnosu na april ove godine veći je za 30,1 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju dolazaka bilo je 26,4 posto, a stranih turista 73,6 posto. Ukupan broj noćenja turista u maju ove godine iznosio je 281.021 što je za 6,0 posto više u odnosu na maj 2024. godine, a u odnosu na april 2025. godine veći je za 23,4 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju noćenja iznosilo je 26,2 posto, a stranih turista 73,8 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 95,9 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Turske (12,2 posto), Hrvatske (8,9 posto), Kine (5,7 posto), SAD (5,2 posto) i Njemačke (5,1 posto) što je ukupno 37,1 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 62,9 posto noćenja. Broj raspoloživih kreveta u maju 2025. godine iznosio je 33.836 što je za 7,5 posto više u odnosu na maj 2024. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH u maju iznosila je 30,5 posto.