ZEPS 2025 opravdao očekivanja kao vodeći poslovni događaj u regionu
Marx.ba ZEPS 2025 je opravdao očekivanja kao vodeći poslovni događaj u regionu sa kojeg su poslane važne poruke o jačanju privredne saradnje i zajedničkog nastupa regije jugoistočne Evrope. Iduće godine, 30. po redu Međunarodni generalni BH sajam privrede ZEPS 2026 bit će održan od 2. do 5. septembra, navodi se u saopćenju za medije Organizacijskog tima sajma ZEPS. Na sajmu je ove godine učestvovalo oko 500 izlagača koji su se predstavili sa više od 2.000 brendova iz Bosne i Hercegovine, regiona i svijeta. Tokom četiri dana sajma održano je preko 2.500 B2B sastanaka, a samo Istanbulska privredna komora sa svojih 50 turskih kompanija realizovala je čak 1.200 direktnih susreta, iz kojih se očekuju konkretni ugovori i nova partnerstva širom Balkana. Najboljim izlagačima i učesnicima sajma dodijeljene su Platinasta, Zlatne, Srebrene i Bronzane ruže ZEPS-a. Uz izlagače iz Turske, za čije predstavljanje je i ovaj put bila zadužena Istanbulska trgovinska komora – najveća nacionalna komora na svijetu, zapažene nastupe imali su izlagači iz Italije, Libije, Njemačke, Srbije, Hrvatske, Kine, Belgije, Mađarske, Poljske, Austrije, Slovenije i drugih zemalja. – Želim se zahvaliti svim učesnicima, izlagačima, institucijama, gostima i posjetiocima na podršci i doprinosu da ovogodišnji ZEPS bude to što jeste – privredni događaj godine. Posebno se želim zahvaliti medijima koji su uistinu bili „sedma sila“ i koji su izvještavali o ZEPS-u na jedan vrlo korektan način. Svi skupa smo pokazali da možemo iz naše Zenice i Bosne i Hercegovine širiti dobre vijesti i pozitivne priče. Meni još uvijek pristižu čestitke za izvrsnu organizaciju. Zahvalio bih se i timu ZEPS-a na znanju i izvanrednom zalaganju. Bez svih vas ovaj uspjeh ne bi bio moguć – riječi su Elvira Ajanovića, direktora komapnije Tapas d.o.o. i vlasnika licence sajma ZEPS. Ovogodišnji 29. po redu Međunarodni generalni BH sajam privrede ZEPS 2025 koji je održan od 10. do 13. septembra u Zenici u cjelosti je opravdao očekivanja i pokazao da je mnogo više od sajma. – ZEPS je sada i definitivno postao regionalna platforma za razvoj privrede, inovacija i umrežavanje. Na ovogodišnjem ZEPS-u desilo se upravo to što smo poručivali našim sloganom – rasli smo zajedno! Puno sklopljenih poslova, jako mnogo zadovoljnih izlagača i učesnika. Sa ZEPS-a smo poslali važne poruke jačanja privredne saradnje i razvoja naše regije i to na ravnopravnim osnovama. Razgovarali smo o budućnosti i uticaju “umjetne iteligencije” na naše biznise. Uživali smo u jelima bosanske ali i drugih nacionalnih kuhinja. Jedan cijeli dan sajma, sa djecom smo se igrali i učili o biznisu – kazao je Sanel Ibrić, menadžer Organizacionog tima sajma ZEPS. Ibrić ističe da je već sada poznat datum održavanja 30. i jubilarnog sajma ZEPS 2026. – Zenica će na Kamberovića polju biti ponovo centar poslovnih zbivanja regije iduće godine od 2. do 5. septembra. O svemu ćemo, naravno, kao i ranijih godina redovno izvještavati, a budući da je ovo jubilarni sajam, ovom prilikom mogu samo kazati da već sada imamo koncept i plan za iduću godinu – više sadržaja, više sektora, još dinamičniji i moderniji sajamski koncept prilagođen potrebama izlagača. Očekuju se dodatne hale i tematske zone, nove tehnologije, interaktivne radionice, stručni paneli, ali i posebni segmenti posvećeni startupima, inovacijama i obrazovanju. Bit će dakle još zanimljivije i još bolje, i mi već sada pozivamo kompanije i institucije iz cijelog regiona da se uključe u pripreme za ZEPS 2026 – kazao je Ibrić. Fokus ovogodišnjeg ZEPS-a bio je na jačanju regionalnih veza i zajedničkom tržištu. Kroz saradnju s komorama zapadnog Balkana i članicama KIF-a (Komorski investicioni forum zapadnobalkanske šestorke), održan je glavni panel o budućnosti ekonomskog povezivanja regiona. Panel diskusija “Kupujmo domaće – jačajmo BiH”, realizovana u saradnji s Ministarstvom privrede ZDK i Privrednom komorom ZDK, stavila je u fokus domaću proizvodnju i kreirala prostor za jaču prisutnost bh. brendova na tržištima susjednih zemalja. Novitet sajma bio je “Otvoreni podijum”. Naime, organizatori sajma su ove godine odlučili staviti centralni podijum na raspolaganje izlagačima i učesnicima kako bi uspostavili dijalog sa posjetiocima sajma ali i za promocije i prezentacije njihovih proizvoda i rješenja. Time je sajam dobio novu, moderniju dimenziju – prostor u kojem se poslovne priče pričaju uživo, publika uključuje, a ideje prelaze u konkretne dogovore. Završni dan sajma bio je posvećen mladima i budućim liderima. Radionice “Mali lideri”, paneli s učenicima i studentima, kreativne aktivnosti poput osmišljavanja vlastitih firmi i proizvoda, te susreti s privrednicima, pružili su mladima uvid u svijet biznisa i inovacija. Robotika, programiranje, poduzetničke igre i edukacija za budućnost učinile su ZEPS jedinstvenim prostorom za inspiraciju i učenje. U saradnji s Blum Institutom održan je panel o digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji – “Od podataka do odluka”, gdje su eksperti pokazali kako AI rješenja mogu pomoći preduzećima u savremenim izazovima i povećanju konkurentnosti. – Sve u svemu, bio je ovo ZEPS za pamćenje. Vidimo se iduće godine na 30. Međunarodnom generalnom BH sajmu privrede ZEPS 2026. Dobro došli! – poručio je Sanel Ibrić, menadžer Organizacionog tima sajma ZEPS.
Bingo donirao 400.000 KM za izgradnju prve sigurne kuće u Trebinju
Marx.ba/Bingo Bingo Group, najveća domaća kompanija u Bosni i Hercegovini, potpisala je danas ugovor o donaciji u iznosu od 400.000 KM za izgradnju prve sigurne kuće u Trebinju, koja će pružati utočište ženama i djeci žrtvama porodičnog nasilja s područja Istočne Hercegovine. Ugovor su potpisali Ljiljana Kunosić, generalna direktorica Bingo Group, i Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja. „Današnjom donacijom za izgradnju prve sigurne kuće u Trebinju ispunili smo naše obećanje koje smo dali početkom godine. Obećanje da ćemo izdvojiti milion KM za podršku sigurnim kućama širom BiH. Izgradnja prve sigurne kuće u Istočnoj Hercegovini od ključne je važnosti za žene iz ove regije koji do sada nisu imali pristup adekvatnoj podršci. Bingo Group je najveći poslodavac u zemlji, a 2/3 zaposlenih čine upravo žene. Zato osjećamo odgovornost da doprinosimo sigurnijem i pravednijem društvu za sve žene u BiH, a ova donacija je konkretan korak u tom pravcu,“ istakla je Ljiljana Kunosić. Ova donacija predstavlja nastavak inicijative „Vrijeme je da stanemo“, u okviru koje je kompanija uspostavila i internu proceduru preferencijalnog zapošljavanja žena žrtava nasilja, čime doprinosi njihovom dugoročnom osnaživanju i ekonomskoj nezavisnosti. Bingo je martu ove godine izdvojio 600.000 KM za podršku osam sigurnih kuća širom Bosne i Hercegovine. Sa današnjom donacijom, ukupna sredstva koja je Bingo Group uložio u borbu protiv nasilja nad ženama iznose 1.000.000 KM – što je ujedno i najveća donacija jedne domaće kompanije u ovoj oblasti u BiH. „Riječ je o značajnoj donaciji kompanije Bingo, koja ovim gestom potvrđuje visok stepen društvene odgovornosti i spremnosti da aktivno učestvuje u društveno odgovornim projektima sa lokalnim zajednicama. Grad Trebinje izražava zahvalnost predstavnicima Binga i vjerujemo da ćemo zajedničkim snagama pružiti adekvatnu podršku licima kojima je potrebna zaštita,” izjavio je Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja. UN Women u BiH pruža podršku izgradnji prve sigurne kuće u Trebinju, kroz mobilizaciju finansijskih sredstava, ali i facilitaciju cjelokupnog procesa realizacije projekta. „UN Women pozdravlja odluku kompanije Bingo da podrži izgradnju prve sigurne kuće u Trebinju. Ova donacija pokazuje kako liderstvo privatnog sektora može značajno doprinijeti borbi protiv nasilja nad ženama. Zahvalni smo Gradu Trebinju, Vladi Austrije, Vienna Insurance Group i partnerima čija podrška čini ovu uslugu mogućom. Sigurne kuće nisu samo utočište, već i temelj za oporavak i nadu, a UN Women ostaje posvećen saradnji s institucijama, privatnim sektorom i civilnim društvom kako bi svaka žena imala zaštitu i podršku koju zaslužuje,“ izjavila je Jo-Ann Bishop, predstavnica UN Women u BiH. Sigurne kuće širom BiH pružaju utočište i sveobuhvatnu podršku ženama i djeci koji su preživjeli nasilje – uključujući siguran smještaj, psihološku i pravnu pomoć, kao i podršku u procesu osamostaljivanja. Bingo će nastaviti ulagati u projekte koji doprinose sigurnosti i osnaživanju žena, kao, s ciljem da se kroz dugoročna partnerstva stvore sistemska i održiva rješenja u zaštiti žena.
Porezni obveznici FBiH u prvih dever mjeseci uplatili više od 6,5 milijardi KM javnih prihoda
Marx.ba Porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-septembar ove godine uplatili su 6.594.655.801 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 692.806.950 KM ili za 11,74 posto, saopćila je Porezna uprava Federacije BiH. Broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH na dan 30. septembra ove godine bio je 134.562, a na dan 30. septembra 2024. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH bio je 131.299. U periodu januar-septembar ove godine izvršeno je 4.379 inspekcijskih nadzora, što je 1.096 više nego u istom periodu 2024. godine. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika 30. septembra ove godine bio je 547.065. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih 31. augusta ove godine, kada je iznosio 541.921, broj zaposlenih veći je za 5.144. Prema službenim evidencijama, djelatnosti u kojima je došlo do povećanja broja zaposlenih uključuju: obrazovanje, javnu upravu i odbranu, kopneni prijevoz i cjevovodni transport, specijalizirane građevinske djelatnosti, proizvodnju gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme i druge djelatnosti. Djelatnosti u kojima je došlo do smanjenja broja zaposlenih uključuju: djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, trgovinu na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, djelatnost smještaja, djelatnost emitiranja programa, preradu drveta i proizvoda od drveta i pluta, osim namještaja, te druge djelatnosti. Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, 30. septembra ove godine do 35 godina života zaposleno je 174.667 ili 31,93 posto zaposlenika, a preko 36 godina života zaposleno je 372.398 ili 68,07 posto zaposlenika. Na dan 30. septembra ove godine zaposleno je 303.721 ili 55,52 posto muškaraca i 243.344 ili 44,48 posto žena. Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, na dan 30. septembra ove godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 108.927 fiskalnih uređaja, putem kojih je u septembru ove godine evidentiran ukupan promet u iznosu 6.134.005.063,11 KM. U odnosu na 30. septembar 2024. godine broj fiskalnih uređaja je veći za 4.489, a evidentirani promet u septembru ove godine je veći u odnosu na septembar 2024. godine za 302.263.418,74 KM. U periodu januar – septembar 2025. godine evidentiran je ukupni promet u iznosu od 53.786.672.442,75 KM, što predstavlja povećanje od 3.102.944.168,36 KM, odnosno 6,12 posto, u odnosu na isti period 2024. godine, kada je ukupni promet iznosio 50.683.728.274,39 KM, saopćila je Porezna uprava FBiH.
CBBiH: Blage fluktuacije očekivane inflacije
Marx.ba Rezultati ankete centralne banke Bosne i Hercegovine provedene u septembru 2025. ukazuju na blage fluktuacije očekivane inflacije. Za tekuću godinu, 2025., ona iznosi 3,5%, što je apsolutno povećanje od 0,1 postotni bod u odnosu na junski krug ankete. Očekivanja za 2026. godinu su se smanjila s 3,2% u junu na 3,1% u ovom krugu ankete.– Važno je naglasiti da smanjenje inflacijskih očekivanja ne znači pad cijena proizvoda i usluga, već usporavanje rasta očekivanih inflacijskih pritisaka. U praktičnom smislu, to olakšava usklađivanje ponude i potražnje te doprinosi učinkovitijem donošenju ekonomskih politika. Posljedično, jačaju očekivanja rasta raspoloživog dohotka, što je često povezano s većim rastom realnih plaća. Za gospodarstvo, stabilna inflacijska očekivanja znače veću predvidljivost u poslovanju, investicijama i strateškom planiranju. U takvom okruženju, ukupna ekonomska klima postaje povoljnijaza održivi rast i razvoj, napominju iz Centralne banke Bosne i Hercegovine. Kontinuirano istraživanje očekivane inflacije od ključne je važnosti jer omogućuje pravovremeno praćenje promjena u percepciji ekonomskih dionika, što pomaže kreatorima politika da učinkovitije reagiraju i održavaju makroekonomsku stabilnost.
Svjetsko tržište: Cijene kakaa potonule na najniži nivo u 20 mjeseci
Marx.ba Pobjednički niz kakaa posustaje nakon što su cijene ove dedmice pale na gotovo dvogodišnji minimum – ali investicijske banke upozoravaju da je roba postala “ekstremno preprodana”. Američki terminski ugovori za kakao s isporukom u fecembru pali su u srijedu za 1,4% na oko 6.090 dolara po toni, produljujući gubitke zbog kojih su ugovori izgubili 10% vrijednosti u sedmici koji je završio 3. oktobra. To je označilo promjenu putanje za kakao, čije su cijene ostale povišene posljednje dvije godine. Američki terminski ugovori dosegli su najvišu cijenu od 12.931 dolara sredinom decembra, ali ove sedmice cijene su dosegle najniže nivoe od početka 2024. godine. Izazovni poljoprivredni uvjeti, najezde štetnika i kontrole izvoza iz zapadne Afrike podigli su cijenu kakaa posljednjih godina, ali uzlazna putanja zaustavila se prošle sedmice jer su vlade Obale Slonovače i Gane podigle minimalnu cijenu koja se plaća uzgajivačima kakaa.
Fond za zaštitu okoliša FBiH i Svjetska banka: Partnerstvo za zelenu tranziciju
Marx.ba Predstavnici Svjetske banke posjetili su Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, gdje su sa direktorom Fonda Slađanom Bevandom razgovarali o mogućnostima uspostavljanja suradnje u oblastima energetske efikasnosti i poboljšanja kvalitete zraka, s posebnim naglaskom na identificiranje potencijalnih zajedničkih projekata koji bi mogli doprinijeti zelenoj tranziciji i smanjenju emisija štetnih plinova. Predstavnici Svjetske banke izrazili su interes za pokretanje partnerskih aktivnosti s Fondom, prepoznajući njegovu važnu ulogu u provedbi razvojnih i okolišnih inicijativa na području FBiH, te ga ocijenili kao sposobnog i pouzdanog partnera za realizaciju projekata od strateške važnosti. Predstavnici Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH istakli su spremnost da se, kroz suradnju sa Svjetskom bankom, ponovi uspjeh projekta koji je ranije realiziran uz podršku Evropske unije, u okviru kojeg je dodijeljeno 24.964.912,45 KM za projekte energetske efikasnosti širom Federacije BiH. Bevanda je naglasio da Fond raspolaže stručnim i institucionalnim kapacitetima za provedbu zahtjevnih projekata, te izrazio uvjerenje da bi saradnja sa Svjetskom bankom mogla značajno doprinijeti unaprjeđenju energetske efikasnosti i kvalitete zraka u Federaciji BiH. Sastanak je ocijenjen vrlo konstruktivnim, a obje strane izrazile su spremnost za nastavak komunikacije i konkretizaciju suradnje u narednom periodu, saopćeno je iz Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH.
EU će udvostručiti carine na uvoz čelika da bi spasila svoju industriju
Marx.ba Evropska unija kreće u ofanzivu za spasavanje svoje industrije čelika. Evropska komisija je saopštila nove mjere, uključujući udvostručavanje carina na uvoz čelika, kako bi svoje proizvođače zaštitila od rastuće kineske konkurencije koju smatra nepravednom. Evropska komisija namjerava da prvo prepolovi kvote za uvoz čelika bez carine iz zemalja van EU, napisao je na platformi X potpredsjednik Komisije Stefan Sežurne. Osim toga, uvoz koji prelazi te kvote biće podložan udvostručenim carinama, povećavanjem “sa 25 na 50 odsto”, rekao je Sežurne. Ove carine će stići na nivoe slične onima koji se primjenjuju u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, po prijedlozima Komisije koje treba da potvrde 27 država članica i Evropski parlament. “Taj novi plan za spasavanje naših čeličana i naših evropskih radnih mjesta ima za cilj da zamijeni zaštitnu klauzulu koju je EU uvela 2019. godine da bi pomogla evropskim proizvođačima, a koja ističe sredinom 2026. godine”, rekao je Sežurne. On je dodao da je evropska industrija čelika bila na ivici kolapsa. “Zaštitićemo je da bi mogla da investira, dekarbonizuje se i tako ponovo postane konkurentna”, rekao je on. EU takođe pregovara sa Vašingtonom o carinskom izuzeću za evropski čelik. Cilj je da se Evropa i SAD uzajamno podrže da bi se bolje oduprle kineskoj konkurenciji. Prošle godine Kina je proizvela više od 1.000 miliona tona čelika, više od polovine svjetske proizvodnje, daleko ispred Indije (149 miliona), Japana (84 miliona) i SAD (79 miliona), po podacima profesionalne organizacije World Steel, prenosi BHRT. Evropske zemlje su slabije – Njemačka je proizvela samo 37 miliona tona, Španija 12, a Francuska manje od 11. Evropski proizvođači su godinama duboko destabilizovani konkurencijom masovno subvencionisanih kineskih čeličana. I oni zato snose najveći teret prekomjernih kapaciteta koje održava Peking, što obara globalne cijene. Uz nagli rast cijena energije izazvan ratom u Ukrajini i sporom potražnjom u Evropi (što odražava teškoće u sektorima kao što su automobilska i građevinska industrija), nefer praksa Kine, po EU, gurnula je evropske proizvođače čelika “u crveno”. Kao rezultat toga, oni povećavaju otpuštanje i zatvaranje čeličana što izaziva strah od posljedica u tom sektoru koji i dalje ima 300.000 radnih mjesta i još 2,5 miliona pratećih radnih mjesta u EU.
Izvoz oružja iz BiH obara rekorde: SAD i Češka najveći kupci
Marx.ba Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine obara dosadašnje rekorde bez obzira na novu američku carinsku politiku, a glavno izvozno tržište i dalje su Sjedinjene Američke Države, ali i Češka postaje sve važnije tržište. Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je za devet mjeseci ove godine u inostranstvo isporučila proizvode vrijedne 309,5 miliona KM, što je za 74,4 miliona maraka više nego lani u istom periodu, kada je izvezeno više od 235 miliona KM. Prema njihovim podacima za devet mjeseci ove godine, najtraženiji proizvodi iz BiH, što se tiče namjenske industrije, jesu bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, kojih je za devet mjeseci izvezeno u vrijednosti preko 286 miliona KM. – Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Sjedinjene Američke Države, Češku, Irak, kao i u Srbiju, kazali su iz UIO BiH. Ukupno je u SAD za devet mjeseci izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 71,7 miliona KM. Na drugom mjestu je Češka, u koju smo izvezli proizvoda za 65,1 milion KM. Slavenko Ristić, većinski vlasnik kompanije Tehnički remont Bratunac (TRB), rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne čude jer geopolitička dešavanja, a i kriza u svijetu, dovode u situaciju da se ljudi boje jedni drugih. – Geopolitička i bezbjednosna situacija u kojoj se trenutno nalazimo odražava se na stanje namjenske industrije širom svijeta. Evropa, ali i ostatak svijeta, shvatili su da moraju ulagati u odbranu, moraju se naoružavati i investirati u namjensku industriju, jer je garancija mira i bezbjednosti oružana sila i jaka vojska države. Sve to daje snažan vjetar u leđa razvoju namjenske industrije, kazao je Ristić, pišu Nezavisne. Dodao je da domaće kompanije, kako u RS, tako i u Federaciji BiH, imaju priliku da se predstave na svjetskom tržištu, imajući u vidu da su konkurentni na globalnoj sceni. – Mi smo jedini koji nudimo naoružanje i vojnu opremu, a pri tome ne prodajemo političke poruke u paketu s tim proizvodima. Za nas koji živimo na Balkanu ovo znači da treba dodatno ulagati u namjensku industriju. Treba iskoristiti ovu priliku da prodajemo i plasiramo svoje proizvode na tržištu što bolje možemo globalno, pojasnio je Ristić. Kako je rekao, sve što se proizvede u BiH u sektoru namjenske industrije, a što je namijenjeno izvozu, direktno koristi ekonomiji države. – Time se stvaraju nova radna mjesta, a samim tim doprinosi se i rastu cjelokupne ekonomije, poručio je Ristić. Kako je pojasnio, budući da oni ne izvoze u Ameriku, ne osjete uticaj uvedenih američkih carina, koje su stupile na snagu početkom augusta, i za BiH određena stopa od 30 posto. – Ali namjenska industrija FBiH možda trpi zbog američkih carina, ali situacija u kojoj se trenutno nalazimo je da će se i firme iz FBiH vrlo lako i brzo adaptirati, pa će nastaviti da izvoze na tržište Bliskog istoka ili Afrike, kazao je Ristić. Igor Gavran, ekonomista, kazao je ranije da BiH ima uspješne kompanije u namjenskoj industriji i samo kapaciteti i tempo ulaganja u njihovo proširenje su granica. – Koliko je suludo bilo zapuštanje namjenske industrije poslije rata i koliko bi tek potencijala naša namjenska industrija imala da vlasti nisu dozvolile njeno propadanje i gašenje proizvodnje kompleksnih sistema poput proizvodnje aviona i helikoptera u Mostaru, višecjevnih raketnih lansera u Novom Travniku, dijelova za tenkove i oklopna vozila u Famosu i Rudiju Čajavcu, remonta avionskih motora u Orlu itd. , kazao je Gavran. Koliko god ovi rezultati djelovali impresivno za nas, naglasio je Gavran, ipak se većinom odnose na municiju i različite projektile, a tek minimalno na oružje i opremu. A to su nekada bili ključni izvozni proizvodi namjenske industrije.
Svjetska banka: Šta očekuje našu regiju kada se radi o radnoj snazi
Marx ba Šest država zapadnog Balkana u 2026. trebale bi ostvariti prosječni rast bruto domaćeg proizvoda od 3,1 posto što bi bilo neznatno više u usporedbi s ovom godinom i nedovoljno je da ispuni potrebe njihovih građana, procjena je koju sadrži novi redovni izvještaj Svjetske banke (WB) objavljen u utorak. Analitičari WB navode kako je ekonomski rast na zapadnom Balkanu usporio tokom 2025. jer je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to unatoč solidnom rastu zarada i kredita. Rast BDP-a za ovu godinu za cijelu regiju procijenjen je na tri posto što je 0,2 posto manje u odnosu na ranije projekcije. Najveći rast očekuje se na Kosovu i vjerovatno će biti na nivou od 3,8 posto, slijedi ga Albanija sa 3,7 posto dok je rast ispod regionalnog prosjeka procijenjen za Srbiju i BiH gdje bi on trebao biti 2,8 odnosno 2,6 posto. Iako je rast BDP-a skroman u Svjetskoj su banci označili važnim to što je fiskalna politika na zapadnom Balkanu ostala disciplinirana i pored blagog popuštanja tako da je deficit bio ispod tri posto a javni dug i dalje se kreće silaznom putanjom. Jači ekonomski napredak tek za 2027. Nešto jači ekonomski napredak u regiji u WB prognoziraju tek za 2027. godinu kada bi on trebao biti na prosječnom nivou od oko 3,6 posto. Najbolje perspektive odnosno rast BDP-a od četiri posto prognoziraju za Srbiju te za Kosovo gdje bi BDP trebao rasti po stopi od 3,9 posto, piše Seebiz. No uvjet za to promjene su na tržištu rada. Xiaoqing Yu, direktorica WB za zapadni Balkan izjavila je kako bi države regije u transformaciji ka savremenoj ekonomiji morale razmotriti promjene strategija zapošljavanja. “To su poticanje većeg udjela na tržištu rada, promicanje vještina građana i jačanje kompanija kroz digitalnu transformaciju”, ocijenila je. Zapadni Balkan zapravo je suočen je s paradoksom na tržištu rada jer radnika nedostaje u nekim sektorima a istodobno su visoke stope nezaposlenosti. Demografska kretanja te izazove pojačavaju jer je radno sposobno stanovništvo već značajno smanjeno, a, prema projekcijama, očekuje se njegov pad za skoro 20 posto do 2050. “Ako se nastave trenutna kretanja u pogledu broja stanovnika, ekonomskog rasta i tržišta rada, regija bi se mogla suočiti s manjkom od preko 190 hiljada radnika tokom narednih pet godina”, navodi se u izvještaju WB. Zapadni Balkan mora uložiti u osnovnu infrastrukturu Da bi “otključao” ekonomski rast, zapadni Balkan mora uložiti u osnovnu infrastrukturu koja je od presudnog značaja za stvaranje radnih mjesta. Među mjerama su jačanje obrazovnog i sistema zdravstvene zaštite te povećanje stope učestvovanja u radnoj snazi, posebno među ženama. Ulaganje u transportnu, ekološku i energetsku infrastrukturu pomoći će bržem i efikasnijem povezivanju firmi i građana, unaprjeđujući produktivnost. Pored toga, poslovanje i rast privatnog sektora zahtijevaju jačanje javne uprave i pružanje potpore politikama kojima se potiče ekonomski rast, usporedo s kreiranjem predvidljivog regulatornog okruženja. Preporučeno je i poticanje konkurencije u ključnim sektorima poput energetike i transporta, reforma državnih kompanija, pojednostavljivanje propisa i pružanje podrške inovativnim start up-ovima .
Evropa ove godine kupuje rekordne količine američkog ukapljenog plina
Marx.ba Evropske zemlje će ove zime morati kupiti do 160 dodatnih narudžbi ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz SAD, zbog manjih količina u evropskim skladištima, i zbog smanjenja dotoka plina preko plinovoda iz Rusije i Alžira, kažu analitičari iz te industrije, i napominju da će se time povećati evropska ovisnost o američkom plinu. Uvoz ukapljenog plina će tako skočiti na 820 tankera, u odnosu na 660 prošle godine, što predstavlja 48 posto ukupne potrošnje plina u EU. Analitičari predviđaju da će ove zime Evropi biti potrebno oko 16 milijardi kubičnih metara (bcm) plina. Savremeni tankeri za LNG obično imaju kapacitet od oko 0,1 bcm. Prije desetak godina američki ukapljeni plin je pokrivao samo 10 posto evropskih potreba, a do 2021. taj je udio iznosio 23 posto, prije ruske invazije na Ukrajinu i potom prekida uvoza plina putem ruskih plinovoda. Uvoz ukapljenog plina iz SAD spasio je Evropu od dublje plinske krize 2022. godine, ali ta sve veća ovisnost postage neugodna, budući da je Trumpova vlada ove godine svojim trgovinskim partnerima uvela brojne carine – a Evropi je u sklopu novog trgovinskog sporazuma uvjetovala i garantiranu kupovinu energenata. U periodu od 2026. do 2029. SAD će snabdijevati oko 70 posto evropske potrošnje ukapljenog plina, u odnosu na sadašnjih 58 posto, budući da EU namjerava potpuno zabraniti uvoz ruskog ukapljenog plina od 2027. godine, te sav uvoz plina iz Rusije do 2028. Istovremeno, američka proizvodnja i izvozni kapaciteti bilježe velik rast, dok će istovremeno ponuda drugih dobavljača biti ograničena, kažu analitičari iz konsultantske kuće Energy Aspects. Uvoz iz Alžira je u padu, a najveći evropski proizvođač Norveška također smanjuje proizvodnju. Cijene dugoročnih ugovora za uvoz plina preko plinovoda općenito su manje volatilne od cijena ukapljenog plina koje su ovisnije o stanju na tržištu i ponudi i potražnji. To znači i da evropsko planiranje plinske opskrbe sve više oblikuju vanjski rizici i promjene, poput kineske potražnje za ukapljenim plinom, koji onda mogu dovesti do naglih promjena nabavnih cijena, što smanjuje stvaranje zaliha, kaže Arne Lohmann Rasmussen, analitičar pri investicijskoj kompaniji Global Risk Management. Skladišta plina u EU su 4. oktobra bila na 82,75 posto popunjenosti, odnosno na 944 teravatsati (TWh), što je pad u odnosu na 94,32 posto na isti datum prošle godine, i najniži nivo za ovo doba godine od 2021., pokazuju podaci iz sektorskog udruženja Gas Infrastructure Evrope. U martu 2025. skladišta su bila na samo 35 posto popunjenosti, što je najniži zabilježeni nivo još od 2022. Smanjenje dotoka plina preko plinovoda i veća ovisnost o ukapljenom plinu znače i da će u budućnosti biti naglih povlačenja i deponiranja količina na skladišta, kaže Florence Schmit, analitičarka za energetiku pri Rabobanku. Do kraja ovog zimskog perioda, u martu 2026., volumen uskladištenog plina mogao bi pasti na tek 29 posto kapaciteta, po podacima platforme Kpler – što bi bio najniži nivo u posljednjih sedam godina. A time bi se na evropske cijene plina u 2026. godini dodala značajna premija na rizik, kažu stručnjaci iz Energy Aspects.