Rast franka na početku 2026. godine
Marx.ba Sigurna utočišta dobro su započela 2026. godinu, s raširenom neizvjesnošću koja je dovela zlato i srebro do novih rekorda, a švicarski franak je na najvišim nivoima u jedanaest godina. Švicarski franak već je ove godine porastao za 3,5% u odnosu na američki dolar, potaknut nepredvidivom američkom trgovinskom politikom, pitanjima o neovisnosti Federalnih rezervi i prijetnjom američke vojne intervencije na Grenlandu, u Latinskoj Americi i na Bliskom istoku. To dolazi nakon što je 2025. ojačao za 12,7% u odnosu na američki dolar. U utorak je dosegao 11-godišnji maksimum u odnosu na dolar, lebdeći blizu tih nivoa u srijedu ujutro čak i dok je smanjivao dobitke. Za razliku od regionalnih sila, Švicarska se bori sa sporim rastom cijena, a jačanje franka moglo bi dodatno dezinflacijski pritisak na izvozno orijentiranu ekonomiju zemlje. Sa stopom inflacije u zemlji od samo 0,1% i ključnom kamatnom stopom Švicarske narodne banke od 0%, Švicarska se nalazi na rubu dezinflacije i teritorija negativnih kamatnih stopa.
Evropa i tržišta u razvoju u 2026. postaju privlačniji od Amerike
Marx.ba Prema teoriji kalendarskih učinaka na berzi, godine koje završavaju parnim brojem imaju tendenciju biti volatilnije i u prosjeku ostvarivati slabije rezultate od godina koje završavaju neparnim brojem. Iako za to ne postoji jasna statistička potvrda, neke veće poremećaje na tržištu kapitala u godinama s parnim brojem i dalje svježe pamtimo. Primjerice 2022. (rat u Ukrajini), 2020. (kriza koronavirusa) ili 2018. (početak trgovinskog sukoba SAD-Kina). Globalna finansijska kriza 2008. i pucanje dot-com balona 2000. posebno su ostali u sjećanju investitorima i ulagačima. Međutim, uvjeti za tržišta kapitala u 2026. čine se pretežno konstruktivnim. Kako u svom komentaru tržišta kapitala ocjenjuje Karin Kunrath, glavna direktorica za ulaganja u Raiffeisen Capital Managementu, među ključnim pozitivnim faktorima izdvajaju se stabilan globalni ekonomski rast, očekivano smanjenje kamatnih stopa u SAD, snažan rast korporativnih zarada, ubrzani razvoj umjetne inteligencije, porezne olakšice i deregulacija u SAD te velika investicijska ulaganja u eurozoni, posebno u Njemačkoj. Istodobno, značajan dio pozitivnih očekivanja već je ugrađen u tržišne cijene, što se očituje u povremeno povišenim valuacijama. Zbog toga se za 2026. godinu očekuje umjereniji prinos, osobito na američkim tržištima dionica. Historijski podaci o godinama s predsjedničkim međuizborima u SAD, koji se ove godine održavaju u novembru, dodatno podupiru takav scenarij. Evropski investitori pritom bi mogli osjetiti i negativan valutni učinak zbog očekivanog slabljenja američkog dolara. Očekuje se da će Evropa i tržišta u razvoju pokazati snažniju uzlaznu dinamiku u odnosu na SAD, dijelom zahvaljujući nižim nivoima valuacija. Na sektorskom nivou predviđa se širenje rasta zarada, uz manja koncentracija prinosa na najveće IT kompanije. Među glavnim rizicima za tržišta ističu se mogućnost precjenjivanja sektora umjetne inteligencije (AI balon), potencijalno ponovno ubrzanje inflacije te slabosti na tržištu rada. Dodatno, geopolitičke napetosti mogle bi povremeno povećati volatilnost na tržištima kapitala. Na temelju aktuelnih temeljnih tržišnih analiza, RCM zadržava risk-on pristup u alokaciji imovine, uz kontinuirano praćenje rizika i investicijskih prilika tokom godine.
LVMH postigao rezultat iznad očekivanja
Marx.ba Luksuzni konglomerat LVMH izvijestio je o boljoj od očekivane zaradi nakon zatvaranja u utorak i organskom rastu prihoda u drugom tromjesečju, budući da se oporavak poslovanja sektora u Kini počinje prikazivati u bilansama. Organski prihod porastao je za 1 posto u četvrtom tromjesečju, nepromijenjen u odnosu na isti period prethodne godine. Tokom cijele godine prihod je pao za 1%. Kompanija je izvijestila o prihodu u četvrtom tromjesečju od 22,7 milijardi eura, što je premašilo procjene LSEG-a od 22,2 milijarde eura. Za cijelu godinu prihod je iznosio 80,8 milijardi eura. Isključujući Japan, Azija je zabilježila primjetno poboljšanje trendova u usporedbi s 2024., s povratkom rastu u drugoj polovici godine, izjavila je kompanija. Unatoč poboljšanju, izvršni direktor Bernard Arnault rekao je da “2026. neće biti jednostavna”, upozoravajući na “nepredvidiv” i “poremećen” ekonomski kontekst. LVMH je matična kompanija niza od 75 različitih luksuznih marki. Njihov odjel za modu i kožnu galanteriju, koji donosi većinu profita i uključuje modne marke poput Louis Vuittona, Diora i Fendija, zabilježio je organski pad prodaje od 5% tokom cijele godine, što je veći pad od pada od 1% koji je zabilježen godinu dana ranije. U oktobru su dionice LVMH-a porasle za 12% dan nakon što je izvijestio da je organski rast ponovno ušao u pozitivno područje u trećem tromjesečju. Rezultati, uz one konkurenata, potaknuli su optimizam ulagača da se tmurno raspoloženje oko luksuza u posljednje dvije godine, budući da su kineski potrošači trošili manje, počinje popravljati. „Nakon ohrabrujućeg trećeg tromjesečja, tržišna očekivanja vjerovatno su porasla za četvrto tromjesečje“, napisala je analitičarka Barclays Carole Madjo uoči izvješća LVMH-a. Madjo očekuje da će 2026. godina nastaviti donositi oporavak luksuznog prostora, s rastom od oko 5-6% u cijelom sektoru.
Objavljeni prvi podaci: Kako blokade granica utiču na bh. kompanije
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, radi egzaktne procjene štete koja je nastala zbog blokada graničnih prijelaza, anketira privredne subjekte u našoj zemlji anketirala je bh. kompanije. U manje od 24 sata na anketu je odgovorila 61 kompanija. Ukupni prijavljeni direktni finansijski gubici, u slučaju trajanja blokade duže od tri dana, iznose 16,75 miliona KM, objavila je iz VTK BiH. “U slučaju trajanja blokade do sedam ili više dana, ukupno prijavljeni direktni finansijski gubici, koje su navele kompanije, bili bi 42,87 miliona KM. Od ukupnog broja pristiglih odgovora, 34 kompanije su navele konkretne finansijske iznose za jedan ili oba posmatrana perioda (dio kompanija za oba pitanja, a dio samo za jedno pitanje). Od 34 kompanije, 28 kompanija je dostavilo kvantifikovane iznose za oba pitanja (blokada duža od 3 dana i blokada od 7 ili više dana), dok je 27 kompanija odgovorilo opisno, bez navođenja tačnih finansijskih iznosa”, kažu iz VTK BiH. Kako je rečeno, na anketu su odgovorile kompanije iz različitih sektora privrede, uključujući tekstilnu i kožarsku industriju, metalnu i elektroindustriju, drvnu industriju i proizvodnju namještaja, prehrambenu industriju, hemijsku industriju, automobilski sektor, logistiku i špediciju, kao i druge izvozno orijentirane djelatnosti. “Prikupljeni podaci ukazuju na negativan uticaj blokada na poslovanje privrednih subjekata, a posebno su oštećene kompanije koje su u potpunosti ili dominantno orijentirane na izvoz na tržište Evropske unije, naročito u okviru automobilske, tekstilne, metalne i drvne industrije, gdje kašnjenja u isporukama direktno aktiviraju ugovorne penale i dovode do prekida proizvodnih ciklusa. Značajan broj ispitanika, kao dodatne negativne posljedice za poslovanje, navodi gubitak kupaca, obračun penala zbog nepoštivanja ugovorenih rokova, raskid ili rizik od raskida dugoročnih ugovora, privremeno ili potpuno zaustavljanje proizvodnje, kao i moguća ili već najavljena otpuštanja radnika, u pojedinim slučajevima i do 30 % zaposlenih. Osim direktnih finansijskih gubitaka, kompanije posebno ističu dugoročne posljedice po reputaciju, stabilnost izvoza i investicionu sigurnost, što ukazuje da je stvarna ekonomska šteta znatno veća od trenutno mjerljivih iznosa. Imajući u vidu da značajan broj kompanija nije bio u mogućnosti precizno kvantifikovati štetu ili je naveo isključivo kvalitativne posljedice, te da popunjene ankete konstatnto pristižu, može se opravdano zaključiti da je stvarna ukupna ekonomska šteta znatno veća od trenutno mjerljivih iznosa, te da bi obuhvat većeg broja privrednih subjekata dodatno značajno povećao iskazane gubitke”m naglašeno je. Podsjetimo, blokada je počela u ponedjeljak u podne zbog nagomilanih problema u vezi sa boravkom vozača u zemljama Šengena, a posljednji je novi sistem ulaska u zemlje EU. Prevoznici smatraju da se vozači sada tretiraju praktično kao turisti, te traže da budu izuzeti iz sistema 90/180. Kako su istakli, dok ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi na teretnim graničnim prelazima ostaje oko 5.000 kamiona iz BiH.
Bh. proizvođači namještaja nastupili na sajmu IMM Cologne 2026.
Marx.ba Bosanskohercegovački proizvođači namještaja, na kolektivnom štandu, na sajmu IMM Cologne 2026 predstavili su svoje proizvode i uspostavili nove poslovne kontakte, izjavio je Feni predsjednik Drvnog klastera BiH „Namještaj i drvo“ Dinko Mujkić. Po njegovim riječima, ovogodišnje izdanje sajma IMM Cologne 2026, jednog od najznačajnijih međunarodnih događaja iz oblasti namještaja i interijera, bilo je primjetno drugačije u odnosu na ranija, bogatija i prostorno veća izdanja, što je obilježilo i ukupnu atmosferu, ali i način poslovnih susreta. – Fokus ovogodišnjeg sajma bio je na efikasnosti, ciljanom povezivanju i realnim tržišnim potrebama, dodao je Mujkić, ističući dugogodišnji angažman Vanjskotrgovinske komore BiH u organizaciji zajedničkog nastupa naših firmi. Mujkić je rekao da je IMM Cologne od 20. do 23. januara održan u tri hale, umjesto ranijih 12, što je jasno pokazalo stratešku promjenu koncepta sajma. Nakon što događaj 2025. godine nije bio organizovan, povratak sajma donio je kompaktniji format sa 339 izlagača iz 28 zemalja, među kojima su kineske kompanije imale vodeću ulogu sa čak 252 izlagača. Posjeta više od 10.000 stručnih posjetilaca iz 104 zemlje zadržala je značaj sajma kao važne platforme za nabavku i međunarodne poslovne susrete. Pozitivna iskustva iznijeli su i sami izlagači. Mersad Đonlić menadžer iz kompanije „Rattan Sedia“ naglasio je da kompaktniji format sajma olakšava pristup potencijalnim kupcima i donosi praktične prednosti u logistici. Mirza Ramić menadžer iz firme „Miam“ Fojnica je rekao da su sajmovi u inostranstvu i dalje ključni za širenje mreže kupaca i da će nastupe nastaviti i u narednom periodu. – Reakcije na smanjeni sajam IMM Cologne bile su različite. Neki izlagači su cijenili fokusiranije, poslovno orijentisano okruženje, ističući ulogu sajma u olakšavanju relevantnih međunarodnih veza, a drugi su istakli gubitak većeg i raznovrsnijeg izložbenog prostora, koji je prethodnih godina nudio širi spektar proizvoda i inspiracije. Primjetna dominacija kineskih kompanija također je potaknula raspravu o koncentraciji tržišta i implikacijama za evropske proizvođače, dodao je Mujkić. Sljedeći sajam IMM Cologne bit će održan od 19. do 22. januara 2027. godine, dok će se bh. kompanije već ove godine ponovo predstaviti na sajmu MOW u Bad Salzuflenu od 20. do 24. septembra u organizaciji Drvnog klastera BiH „Namještaj i drvo“.
Bh. privrednici: Kako fiskalizacija utječe na troškove poslovanja
Marx.ba Udruženje malih i srednjih privrednika Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) reagovalo je povodom usvojenog prijedloga Zakona o fiskalizaciji transakcija sa detektovanim suštinskim problemima zakona.Iz Udruženja ističu kako održavaju uvođenje savremenih fiskalnih rješenja i uređenje tržišta u skladu sa evropskim standardima, ali da takva rješenja moraju biti više prilagođena domaćoj privredi. “Smatramo da reforme moraju biti rezultat dijaloga i realnih potreba domaće privrede, a ne mehaničko prepisivanje rješenja koja ni same države Evropske unije još uvijek ne primjenjuju u punom obimu. Činjenica da se pojedini modeli fiskalizacije u EU uvode tek od 1. januara 2027. godine, kao i iskustvo Hrvatske, gdje je implementacija fiskalizacije 2.0 izazvala ozbiljne probleme i nezadovoljstvo privrednika, jasno pokazuje da ovakav pristup nosi velike rizike ukoliko se provodi bez prilagodbe lokalnom ekonomskom kontekstu”, ističu. Dodatno zabrinjava, dodaju, što je Udruženje malih i srednjih preduzeća uputilo više od deset konkretnih amandmana, ali nijedan od njih nije prihvaćen, čime je propuštena prilika da se zakon učini pravednijim i primjenjivijim za mikro, mala i srednja preduzeća. Upozoravaju da određene odredbe zakona i način njegove buduće implementacije izazivaju ozbiljnu zabrinutost među privrednicima, posebno mikro, malim i srednjim preduzećima. Smatraju da postoji realan rizik da fiskalizacija, umjesto alata za uređenje tržišta, postane dodatni finansijski i administrativni teret za one koji već nose najveći dio realne ekonomije. Udruženje malih i srednjih privrednika upozorava da postoje realni rizici da implementacija ovog zakona dovede do povećanja troškova poslovanja kroz obavezne softverske prilagodbe, licence i tehničku infrastrukturu, centralizacije tržišta softverskih rješenja i stvaranja monopola nad fiskalnim sistemima, tehničkih problema i prekida rada u početnoj fazi primjene, dodatnog administrativnog opterećenja za male privrednike, nejasnih i nedovoljno definisanih podzakonskih akata koji mogu proizvesti pravnu nesigurnost te neravnopravnog položaja malih u odnosu na velike sisteme koji imaju resurse za brzu prilagodbu. “Posebno problematična je odredba kojom se fiskalizuju otpremnice i narudžbenice. Riječ je o dokumentima koji nisu fiskalni, već logistički i poslovni, pa njihovo uključivanje u sistem fiskalizacije stvara pravnu i tehničku konfuziju. Ovakvo rješenje može dovesti do dupliranja evidencija, dodatnih troškova i nepotrebnog administrativnog opterećenja, bez jasnog efekta na suzbijanje sive ekonomije”, kažu iz Udruženja. S druge strane, naglašavaju i pozitivne odredbe zakona poput toga da ugostitelji koji svakodnevno koriste fiskalne uređaje neće biti prisiljeni odmah izdavati fiskalne račune za svaku gotovinsku ili kartičnu transakciju, što ublažava problem usklađivanja naplate i fiskalizacije u praksi. Ova mjera pokazuje da zakon može sadržavati rješenja koja olakšavaju rad privrede, ali je važno da se takvih praktičnih i proporcionalnih rješenja bude više u daljoj implementaciji. Navode i da stavljaju sve svoje resurse, znanje i kapacitete na raspolaganje institucijama Federacije Bosne i Hercegovine u procesu implementacije ovog zakona. “Naš cilj je da kroz konsultacije i otvoren dijalog osiguramo da sistem fiskalizacije zaživi na način koji će biti pravičan, funkcionalan i održiv za sve – bez favorizovanja velikih na štetu malih. Udruženje suštinski nije protiv ovakvog zakonskog rješenja, nego se zalaže za konstruktivan dijalog sa institucijama kako bi se postojeći zakon prilagodio potrebama privrede i unaprijedio u mjeri koja je pravedna i održiva za mikro, mala i srednja preduzeća. Naša poruka je jasna – fiskalizacija mora biti alat razvoja i uređenja tržišta, a ne mehanizam dodatnog pritiska na male i srednje privrednike koji već nose najveći dio tereta ekonomije Federacije Bosne i Hercegovine”, zaključuje se u saopćenju Udruženja malih i srednjih privrednika.
Kineski Anta Sports preuzima 29 posto udjela u Pumi
Marx.ba Kineska Anta Sports Group postigla je dogovor s Groupe Artémis, investicijskom kompanijom francuske porodice Pinault, o kupovini 29,06 posto udjela u njemačkom brendu sportske odjeće Puma. Anta Sports Group, koja već posjeduje brendove poput Wilsona i Salomona, u izjavi je izjavila da je “uvjetno pristala kupiti, a Groupe Artémis uvjetno pristala prodati ukupno 43.014.760 redovnih dionica”. Vrijednost udjela procjenjuje se na 1,5 milijardi eura (1,78 milijardi dolara). Očekuje se da će transakcija biti zaključena do kraja 2026. godine, uz regulatorna odobrenja i uobičajene uvjete zatvaranja. Anta Sports potvrdila je da će akvizicija biti u potpunosti finansirana iz internih novčanih sredstava, što naglašava finansijsku snagu grupe i predanost strateškim globalnim ulaganjima. Gledajući unaprijed, Anta Sports izjavila je da će pažljivo procijeniti mogućnosti za daljnje produbljivanje partnerstva s Groupe Artémis. Međutim, grupa je naglasila da trenutno nema planova dati ponudu za preuzimanje Pume. Puma, koja ima sjedište u južnoj Njemačkoj, krajem 2025. godine objavila je da će do kraja 2026. ukinuti oko 900 administrativnih radnih mjesta usred razočaravajućih rezultata.
Delegacija ZEPS-a u Izmiru o učešću turskih kompanija na ZEPS-u 2026.
Marx.ba Delegacija Međunarodnog generalnog BH sajma privrede ZEPS posjetila je Izmirsku privrednu komoru gdje je razgovarano o učešću kompanija iz Izmira i Republike Turske na Međunarodnom generalnom BH sajmu privrede ZEPS 2026, koji će biti održan od 2. do 5. septembra u Zenici. Delegaciju ZEPS-a predvodio je generalni direktor Elvir Ajanović zajedno sa izvršnim direktorom Sanelom Ibrićem, a uime Izmirske privredne komore sastanku su prisustvovali Mahmut Erkoç, član Upravnog odbora, Aykut Terzioğlu, direktor Sektora za događaje, sajmove i turizam, te Bilhan Urga, menadžer sajamskih usluga i događaja. Posebna pažnje posvećena je organizovanim nastupima firmi, B2B susretima, tematskim paviljonima i institucionalnoj saradnji između dvije sajamske i privredne platforme. Izmir je jedan od ključnih privrednih i industrijskih centara Republike Turske, prepoznatljiv po snažnoj industrijskim i izvoznim kapacitetima, naročito u sektorima metalske i mašinske industrije, automobilske industrije, prehrambene proizvodnje, agronomije, tekstila, energetike i logistike, uz izuzetno razvijenu sajamsku infrastrukturu i dugu tradiciju međunarodnih privrednih nastupa. Predstavnici ZEPS-a istakli su da ZEPS predstavlja najznačajniju poslovnu i sajamsku platformu u Bosni i Hercegovini, te važnu tačku povezivanja domaćih kompanija s međunarodnim partnerima, posebno s tržištem Republike Turske i širim regionom. Obje strane ocijenile su sastanak u Izmiru kao važan korak ka konkretnom učešću kompanija iz Izmira na sajmu ZEPS, kao i daljem jačanju ekonomskih veza između Bosne i Hercegovine i Republike Turske. Sa porukom „Business First“, Međunarodni generalni BH sajam privrede ZEPS bit će održan od 2. do 5. septembra ove godine. ZEPS spada u red brzorastućih sajmova koji danas predstavlja najveću multisektorsku poslovnu platformu u Bosni i Hercegovini i jednu od najznačajnijih u jugoistočnoj Evropi. Na sajmu ZEPS svake godine učestvuje više od 500 izlagača iz više od 15 zemalja. ZEPS je poznat po tome što se na njemu održi izuzetno velik broj B2B susreta, a samo na prošlom sajmu zabilježeno je čak 2.500 konkretnih sposlovnih susreta, uz postignute konkretne poslovne dogovore, saopćio je Press ZEPS-a.
Konkurencija Starlinku: Blue Origin će rasporediti hiljade satelita za novu komunikacijsku mrežu
Marx.ba Svemirska tkompanija Blue Origin milijardera Jeffa Bezosa objavila je plan za postavljanje 5.408 satelita u svemir za komunikacijsku mrežu TeraWave koja će služiti podatkovnim centrima, vladama i kompanijama, ulazeći tako u tržište kojim dominira SpaceX Elona Muska. Postavljanje satelita planirano je za posljednje tromjesečje 2027., saopćio je Blue Origin, dodajući da je mreža dizajnirana za brzine prijenosa podataka do šest terabita u sekundi bilo gdje na Zemlji. Ta je brzina ekstremna u kontekstu potrošačkih standarda i učinila bi mrežu ključnom za velike vladine podatkovne programe. Blue Origin je izvijestio da je mreža namijenjena za maksimalno 100.000 korisnika. Osnivanje komunikacijske mreže TeraWave dolazi u vrijeme navale svemirske industrije da izgradi podatkovne centre koji mogu zadovoljiti rastuću potražnju za obradom podataka umjetnom inteligencijom, što na Zemlji zahtijeva ogromnu količinu energije i resursa. Planirana mreža uključuje još jednu satelitsku konstelaciju povezanu s Bezosom, koja je u ranoj fazi implementacije mreže Leo, a koja uključuje 3.200 satelita koji će pružati internet korisnicima i kompanijama. Muskova Starlink mreža, koja broji oko 10.000 satelita, najdalje je napredovala u globalnom nastojanju postavljanja internetske infrastrukture u svemiru, gdje rojevi satelita u niskoj orbiti omogućuju veću sigurnost i veće brzine veze u odnosu na tradicionalne, pojedinačne satelite na višim orbitama.
Strategy premašio 700 hiljada bitcoina nakon nove velike kupovine
Marx.ba Strategy, najveći svjetski javni vlasnik bitcoina, premašio je 700.000 bitcoina svojom najnovijom velikom kupovinom. Strategy je kupio 22.305 bitcoina za 2,13 milijardi dolara, prema podnesku američke Komisije za vrijednosne papire i berze u ponedjeljak. Kupovine su obavljene po prosječnoj cijeni od 95.284 dolara, a bitcoin je prošlu srijedu nakratko porastao na preko 97.000 dolara, prema podacima CoinGecka. Akvizicijom je ukupna količina bitcoina kompanije Strategy porasla na 709.715 komada, kupljenih za oko 53,92 milijarde dolara po prosječnoj cijeni od 75.979 dolara. Najnovija akvizicija bitcoina kompanije Strategy označava naglo ubrzanje kupovine u usporedbi s većim dijelom 2025. godine i najveća je kupovina kompanije od februara prošle godine, kada je kupljeno 20.356 bitcoina za oko 2 milijarde dolara. Prema podacima Blockchain.com, stjecanjem 709.715 bitcoina, Strategy sada drži oko 3,37 posto ukupne ponude od 21 miliona bitcoina i 3,55 posto od 19,98 miliona bitcoina koji su trenutno u optjecaju. Ubrzana kupovina od strane Strategyja dolazi nakon perioda neizvjesnosti za digitalne riznice nakon rasta u ljeto 2025. koji su mnogi opisali kao balon. James Butterfill, voditelj istraživanja u CoinSharesu, rekao je da je tržište sada spremno ponovno procijeniti koje će kompanije koje ulažu u digitalnu imovinu preživjeti ako se istinski prilagode modelu akumulacije. – Budućnost digitalnih riznica leži u povratku osnovama – discipliniranom upravljanju riznicom, vjerodostojnim poslovnim modelima i realnim očekivanjima o ulozi digitalne imovine u korporativnim bilancama, rekao je Butterfill još u decembru 2025.