Ryanair ukida šaltere: Sve prijave i karte bit će digitalne
Marx.ba Na letove Ryanaira od sljedeće godine neće se moći ukrcati bez mobitela, tj. bez digitalne ukrcajne propusnice, a one fizičke više se neće izdavati niti će se moći ispisivati na papiru. Irski niskotarifni avioprijevoznik Ryanair, poznat po niskim cijenama ali i nepopularnim praksama naplate brojnih dodatnih usluga, najavio je još jednu promjenu u poslovanju. Ona će im omogućiti možda efikasnije i jeftinije poslovanje, dok će nekim putnicima donekle otežati proces prijave na let i samog ukrcaja u avione. Naime, njihov izvršni direktor Michael O’Leary je u Dublinu najavio da će kompanija od 2025. godine ukinuti šaltere za fizičku prijavu putnika na let (check-in), prenosi Bug. Ukidanje fizičkih šaltera znači da će se svi putnici morati na let prijaviti digitalnim putem te na isti način primiti svoju ukrcajnu propusnicu (boarding pass). Do sada, ako ste putovali Ryanairom i željeli se prijaviti na let na šalteru na aerodromu, to ste zadovoljstvo morali nadoplatiti, pa će ovim potezom ta naknada za prijavu biti ukinuta. Međutim, isključivo digitalan način prijave značit će i da će svi putnici pri ukrcavanju morati propusnice pokazati na mobitelu, jer se fizičke karte također više neće izdavati. Kao rok za primjenu ove promjene postavljen je 1. maja sljedeće godine. Ukidanje šaltera, rekao je O’Leary, pomoći će kompaniji zadržati cijene letova niskim. Ono što nije rekao, a jasno je iz poslovne politike Ryanaira, jest da i ovaj potez ima za primarni cilj povećanje njihove operativne profitabilnosti. Trenutno oko 60 posto putnika kompanije koristi digitalni način prijave, do kraja godine on bi trebao porasti na 80 posto, a sredinom sljedeće godine bit će to 100 posto. U slučaju da se baterija mobitela, na kojem je digitalna karta, putniku isprazni, osoblje na aerodromu moći će pronaći podatke o njegovoj karti na temelju putnih dokumenata. Hoće li se ta “usluga” dodatno naplaćivati, zasad nije poznato. – Naš je cilj eliminirati šaltere za prijavu u zračnoj luci, baš kao što smo učinili sa šalterima za prtljagu. Svime će se upravljati putem aplikacije, čineći proces potpuno digitalnim i potpuno eliminirajući papir, rekao je O’Leary. Istodobno s ovom najavom, Ryanair je “obradovao” putnike novim poskupljenjem naknada za prtljagu. Oni koji se na letu pojave s torbom izvan propisanih gabarita, na ulazu u avion platit će dodatnih 20 do 60 eura (ranije je najviša cijena u tom slučaju iznosila 38 eura), piše Bug.
Vanjskotrgovinska komora BiH: Općinama stradalim u poplavama donacija od 250.000 KM
Marx.ba Upravni odbor Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine donio je odluku o uplati donacije u ukupnoj vrijednosti od 250.000 KM općinama Jablanica, Konjic, Kiseljak, Fojnica i Kreševo. Sredstva su namijenjena za sanaciju štete od poplava kao pomoć stanovništvu i privrednim subjektima ovih općina. VTK/TK BiH upućuje izraze saučešća porodicama nastradalih u poplavama koje su zadesile BiH te izražava solidarnost s našim članicama- privrednim subjektima, koji su pretrpjeli štetu i stoji na raspolaganju za svaki vid pomoći. Pozivamo članice naših asocijacija i grupacija da se, ukoliko to nisu učinile do sada, uključe u pružanje pomoći stanovništvu i kompanijama sa područja ovih općina. Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je samostalna, nevladina, neprofitna, nepolitička, javno-pravna asocijacija privrednih subjekata i privrednih asocijacija iz Bosne i Hercegovine koja zastupa interese privrede kod nadležnih institucija u zemlji i razvija međunarodne ekonomske odnose, s fokusom na napredak izvoza bh. kompanija.
Pegasus povećava broj letova iz Sarajeva tokom zime
Marx.ba Pegasus je prošle zime letio za Sarajevo 11 sedmičnih letova, a ove će to biti 14, za tri više, piše Zamaaero. Prema tim informacijhama turska kompanija će letkjeti dva puta dnevno i taj red telenja će trajati tokom cijele zime, što znači da će to biti i jedan let više u odnosu na ljetnu sezonu. Kako je Turkish objavio jedan let više, a AJet tri leta više ove zime, isto znači da će tri turske kompanije ove zime imati čak 35 sedmičnih letova ili sedam letova više nego prošle zime. Podsjetimo, Aerodromi u Sarajevu, Dubrovniku i Zagrebu će u četvrtom i posljednjem tromjesečju ove godine (oktobar, novembar i decembar) imati najbrži rast u bivšoj Jugoslaviji. Ova tri grada imaju najviše planiranih kapaciteta u istom periodu prošle godine. Aerodrom Sarajevo će prednjačiti, sa dodatnih 181.135 sjedišta. Snažan rast dolazi jer će većina prevoznika koji posluju u glavni grad Bosne i Hercegovine održavati više letova. Naime, Ryanair donosi 53.878 dodatnih sjedišta u Sarajevo, dok će Pegasus Airlines dodati dodatnih 31.276 sjedišta u odnosu na prošlu godinu.
Agencija za statistiku: Za osam mjeseci BiH posjetilo 1,3 miliona turista
Marx.ba U periodu januar – august 2024. turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 1.308.147 posjeta, što je za 10,8 posto više u odnosu na isti period 2023. godine. Domaći turisti ostvarili su 2,3 posto posjeta više u odnosu na isti period 2023. godine, dok su strani turisti ostvarili 14,4 posto posjeta više u odnosu na isti period prethodne godine. U periodu januar – august 2024. turisti su u BiH ostvarili 2.767.926 noćenja, što je za osam posto više u odnosu na isti period 2023. godine, podaci su Agencije za statistiku BiH. Domaći turisti ostvarili su 1,5 posto noćenja više u odnosu na isti period 2023. godine, dok je broj noćenja stranih turista viši za 10,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine, prenosi Fena. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 28,7 posto dok učešće stranih turista iznosilo 71,3 posto. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja za osam mjeseci ove godine ostvarili su turisti iz: Hrvatske (13,1 posto), Srbije (11,6 posto), Turske i Saudijske Arabije sa po (9,6 posto), Slovenije (5,4 posto), Njemačke (4,2 posto), SAD (3,2 posto), Italije (2,9 posto) i Poljske sa (2,8 posto) noćenja, što predstavlja 62,4 posto ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 37,6 posto noćenja. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94 posto.
Nuklearna industrija je energetski spas AI sektor
Marx.ba Google, Amazon, Meta, Gigafactory, Microsoft i drugi traže velike količine električne energije za napajanje svojih podatkovnih centara. Nuklearna industrija pokazuje veliko zanimanje za mogućnost saradnje s AI sektorom. Podatkovni centri koji pokreću AI sisteme poznati su po svojoj ogromnoj potrošnji energije. Procjenjuje se da jedan veliki AI podatkovni centar može trošiti između 20 i 50 megavata električne energije, ovisno o veličini i složenosti operacija. Za usporedbu, prosječno američko domaćinstvo troši oko 10.715 kilovat-sati godišnje, što je ekvivalent kontinuirane potrošnje od oko 1,2 kilovat-sata. Primjerice, poznato je da neki od najvećih podatkovnih centara kompanija poput Googlea ili Amazona mogu trošiti i do 100 megavata, što je dovoljno za napajanje malog grada od 80.000 stanovnika. Prosječna nuklearna elektrana u SAD proizvodi oko 1.000 megavata električne energije. To znači da jedna nuklearna elektrana može teoretski napajati 20 do 50 velikih AI podatkovnih centara, ovisno o njihovoj veličini i potrošnji. Prema podacima iz 2023. godine, nuklearne elektrane u SAD proizvele su oko 780 milijardi kilovat-sati električne energije, što čini približno 18-20% ukupne proizvodnje električne energije u zemlji. To je dovoljno za napajanje oko 70 miliona prosječnih američkih domova godišnje. Nuklearna industrija pokazuje veliko zanimanje za mogućnost suradnje s AI sektorom. Yann LeCun iz Mete spomenuo je da bi se AI podatkovni centri mogli izgraditi u blizini postrojenja za proizvodnju energije koja generiraju velike količine jeftine i ekološki prihvatljive električne energije bez prestanka, misleći na nuklearne elektrane. Kako piše Bug, nuklearni sektor je godinama bio suočen s poteškoćama, uključujući usporavanje izgradnje novih elektrana u SAD od sredine 90-ih zbog visokih troškova i prekoračenja budžeta. Negativan stav javnosti prema tehnologiji dodatno je pogoršan incidentima poput onih u Three Mile Islandu, Černobilu i Fukushimi. Međutim, situacija se počinje mijenjati. Velike svjetske banke pokazale su podršku industriji tokom klimatskog događaja u New Yorku, prepoznajući njenu ulogu u prelasku na održiva energetska rješenja. Već su poduzeti konkretni koraci u tom smjeru. Microsoft je objavio namjeru oživljavanja zatvorenog nuklearnog postrojenja Three Mile Island u Pennsylvaniji. Constellation Energy potpisala je 20-godišnji ugovor o kupovini električne energije s Microsoftom za ponovno pokretanje Jedinice 1 nuklearnog reaktora Three Mile Island. Reaktor, koji je bio zatvoren od 2019. godine zbog ekonomskih razloga, trebao bi nastaviti s radom 2028. godine ili možda i ranije. Obnovljeno postrojenje bit će preimenovano u Crane Clean Energy Center u spomen na Chrisa Cranea, bivšeg izvršnog direktora prethodne matične kompanije Constellationa. Ovaj projekt vrijedan 1,6 milijardi dolara ima cilj osigurati energiju bez ugljika za Microsoftove podatkovne centre, posebno za podršku njihovim inicijativama u području računarstva u oblaku i umjetne inteligencije. Predviđa se da će sporazum stvoriti oko 3.400 radnih mjesta i generirati preko tri milijarde dolara prihoda od državnih i saveznih poreza. Važno je napomenuti da ovaj reaktor nije bio uključen u zloglasni incident djelomičnog taljenja iz 1979. godine na Three Mile Islandu. Amazon AWS je kupio podatkovni centar Cumulus Data za 650 miliona dolara od kompanije Talen Energy. Kupljeni kompleks prostire se na 1.200 hektara zemljišta. Transakcija uključuje 350 miliona dolara plaćenih odmah, dok je 300 miliona dolara stavljeno na povjerenički račun za buduće razvojne ciljeve. Podatkovni centar nalazi se neposredno uz nuklearnu elektranu Susquehanna Steam Electric Station u Salem Townshipu, Pennsylvania. Elektrana Susquehanna ima kapacitet od 2,5 gigavata i jedna je od najvećih nuklearnih elektrana u SAD. Podatkovni centar izravno je povezan s nuklearnom elektranom, osiguravajući napajanje bez emisije ugljika. AWS planira proširiti kapacitet podatkovnog centra na do 960 megavata. Trenutno postoji jedna zgrada podatkovnog centra od 300.000 kvadratnih stopa s energetskom potrebom od 48 megavata. Razvoj će se odvijati postupno, s povećanjima od po 120 megavata tokom nekoliko godina. Ova akvizicija dio je Amazonovog cilja da do 2025. godine napaja 100% svojih operacija obnovljivom energijom. Osim što bi se mogle revitalizirati stare elektrane, moguće je da se krene u nove investicije. Izgradnja nove nuklearne elektrane može koštati između 6 i 9 milijardi dolara, s vremenom izgradnje od 5 do 7 godina u idealnim uvjetima. Međutim, mnogi projekti su premašili ove procjene, s nekim elektranama koje su koštale preko 20 milijardi dolara i trebale više od desetljeća za dovršetak. S obzirom na to da prosječni AI podatkovni centar troši oko 30 megavata, a tipična nuklearna elektrana proizvodi 1.000 megavata, jedna elektrana mogla bi teoretski napajati oko 33 velika AI podatkovna centra, prenosi Bug.
Kanton Sarajevo nastavlja obarati turističke rekorde
Marx.ba U cilju unapređenja turističke ponude, smanjenja sezonalnosti turističkih posjeta, povećanja turističkog prometa i porasta prihoda od turizma, Turistička zajednica Kantona Sarajevo je u toku proteklih devet mjeseci kontinuirano promovisala naš turistički proizvod na domaćem i međunarodnom tržištu, sufinansirala uvođenje novih aviokonekcija, te putem javnih poziva za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj turizma podržala više stotina pojedinačnih aktivnosti, projekata i manifestacija, čime je Kanton Sarajevo učvrstio poziciju najpoželjnije i najposjećenije turističke destinacije u BiH, objavili su iz Turističke zajednice KS. Rekordni rezultati: – Porast broja turističkih dolazaka za period januar – septembar 2024. u odnosu na prethodnu godinu u iznosu od 18,1% – Porast broja turističkih noćenja za period januar – septembar 2024. u odnosu na prethodnu godinu u iznosu od 14,1% – Povećanje prihoda od turizma u prvoj polovini 2024. godine u iznosu od 8,6% – 200+ podržanih projekata iz oblasti kulture, sporta, zabave, tradicije, gastronomije – 150+ podržanih institucija, privrednih subjekata, udruženja, sportskih saveza i istaknutih sportista pojedinaca – 3 miliona KM izdvojeno za sufinasiranje projekata od značaja za razvoj turizma, obogaćivanje turističke ponude, smanjenje sezonalnosti turističkih posjeta i produženje boravka turista u Kantonu Sarajevo – Više stotina podržanih pojedinačnih aktivnosti i dešavanja na području svih opština u Kantonu Sarajevo – 30+ destinacija i aviokompanija s kojima je Sarajevo direktno uvezano kao rezultat provedenog Javnog poziv za subvencioniranje aviosaobraćaja na području Kantona Sarajevo – Rekordan broj putnika na Međunarodnom aerodromu Sarajevo i porast avioperacija za 20% Planirane aktivnosti: Promocijom na najvažnijim evropskim i dalekim tržištima poput SAD, Kine i Singapura, analizama profila turista, outdoor kampanjama na tržištu UAE, realizacijom novih video materijala, te putem Javnog poziva “Sarajevo Winter Fest” kroz koji ćemo podržati brojne projekte i kulturne i sportske manifestacije u toku zimske turističke sezone, nastavit ćemo jačati imidž Sarajeva kao atraktivnog regionalnog turističkog središta koje privlači turiste iz cijelog svijeta. Dobro nam došli, porzučili su iz TZ KS.
Porsche BH: Jesen u znaku podrške ugroženoj djeci i mladima
Marx.ba Briga za zajednicu načelo je duboko ukorijenjeno u poslovanje kompanije Porsche BH. Bilo da se radi o projektima građanskih udruženja ili o važnijim humanitarnim događajima, Porsche BH nastoji pružiti podršku te je još jednom potvrdio svoju opredijeljenost ka brizi o društvenoj zajednici, donirajući iznos od 5.000,00 KM za potrebe Udruženja „Srce za djecu oboljelu od raka“. – Naša misija je omogućiti aktivnu, trajnu i cjelovitu podršku djeci oboljeloj od raka i njihovim najbližima. Ostajemo dosljedni misiji dugu 21 godinu. Držimo oboljelo dijete uvijek na prvom mjestu i prioritetno u svim vrstama aktivnosti i projekata. U tome nam pomažu društveno odgovorne kompanije i neizmjerno smo sretni što je i Porsche Bosna i Hercegovina godinama uz nas. Zahvalni smo što nam daju podršku da održimo kontinuitet, koji je u biti najvažniji, jer je borba sa malignom bolešću dugotrajna i teška. Samim tim je i podrška potrebna u kontinuitetu, kod nekih porodica i godinama izjavio je Fikret Kubat, direktor Udruženja „Srce za djecu”. Briga o obrazovanju djece i mladih Pored brige o oboljeloj djeci, kompanija Porsche BH brine i o djeci i mladima kojima je potrebna podrška da steknu obrazovanje i izgrade za sebe bolju budućnost. S tim u vezi donirano je 5.000,00 KM za program stipendiranja. Udruženje “Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu – Jovan Divjak” iskreno zahvaljuje kompaniji Porsche BH d.o.o. na podršci programu stipendiranja u ovoj školskoj/akademskoj godini. Ova podrška ne samo da nam pomaže u ostvarenju naših ciljeva, već također otvara vrata mladima da postignu svoje snove. Cijenimo podršku našem radu, koji se više od tri decenije posvećuje djeci i mladima u potrebi“ zaključio je Edin Bećarević, izvršni direktor Udruženja „Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu-Jovan Divjak“. Kompanija Porsche BH je generalni uvoznik za vozila Volkswagen, Audi, Škoda, SEAT, Cupra i Porsche i od 2015.godine posluje u Bosni i Hercegovini.
Nove najave: ECB će vjerovatno smanjiti kamatne stope 17. oktobra
Marx.ba Evropska centralna banka će vjerovatno smanjiti kamatne stope 17. oktobra jer je ekonomski rast slab i to povećava rizik da će inflacija ispod ciljanih 2 posto, rekao je za italijanske novine šef francuske centralne banke Francois Villeroy de Galhau, prenosi RTE. ECB je snizila stope sa rekordno visokih već dva puta ove godine, a tržišta sada očekuju još brže ublažavanje politike sa potezima u oktobru i decembru sa punim cijenama jer inflatorni pritisci popuštaju brže nego što su kreatori politike očekivali. – Da, vrlo vjerovatno. U posljednje dvije godine naš glavni rizik je bio da premašimo cilj od 2%. Sada moramo obratiti pažnju i na suprotan rizik, da ne ostvarimo naš cilj zbog slabog rasta i predugo restriktivne monetarne politike, rekao je Villeroy za La Repubblica na pitanje da li dolazi do smanjenja ovog mjeseca. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde dala je prošle sedmice najsnažniji nagovještaj da dolazi smanjenje kamatne stope u oktobru i da se kreatori politike od tada postrojavaju iza nje. Villeroy je predvidio daljnje smanjenje depozitne stope od 3,5 posto sljedeće godine i rekao da bi se ECB trebala vratiti na “neutralnu” stopu, koja niti usporava niti stimulira rast, negdje 2025. godine. – Ako sljedeće godine budemo održivo na inflaciji od 2% i sa još uvijek slabim izgledima rasta u Evropi, neće biti razloga da naša monetarna politika ostane restriktivna, a da naše stope budu iznad neutralne kamatne stope, rekao je Villeroy. On nije procijenio neutralnu stopu, ali je rekao da je tržišta procjenjuju na oko 2 posto, što bi predložilo još šest smanjenja do tada, uključujući još dva ove godine i četiri u 2025., ako ECB nastavi sa praksom kretanja u koracima od 25 baznih poena. Dok su cijene nafte prošle sedmice skočile zbog previranja na Bliskom istoku, Villeroy je rekao da ECB ima tendenciju da izdrži takve šokove, pod uvjetom da su privremeni i da se ne uklapaju u osnovne cijene. – Pobjeda protiv inflacije je na vidiku, ali to nije razlog da postanete samozadovoljni i opustite se na unaprijed postavljenom kursu, dodao je Villeroy.
Nakon Pegasusa, od danas i AJet leti za Tuzlu
Marx.ba Na Međunarodni aerodrom u Tuzli danas u 11.30 sati sletio avion AJet iz Istanbula, u kojem se našla i visoka delegacija Ministarstva za promet i infrastrukturu Republike Turske predvođena ministrom Abdulkadirom Uraloğluom i generalnim direktorom kompanije AJet Keremom Sarpom. Na ovakav način zvanično će biti uspostavljena saradnja između AJeta i Međunarodnog aerodroma u Tuzli. Trenutno je dogovorena jedna aviolinija koja će saobraćati na relaciji Tuzla-Istanbul i obratno. Također, u ljetnom redu letenja bi se trebala naći i linija za Antaliju. Podsjetimo, Aerodrom Tuzla se prošle godine našao u nezavidnoj situaciji zbog povlačenja Wizz Aira koji je zbog problema vezanim za servisiranje aviona, ostao s manjim brojem letjelica i onda zatvorio bazu u Tuzli. Wizz Air se vraća polako, Pegasus je stigao u avgustu, a sada i AJet, pa nove najave povećanja broja letova svakako će udahnuti novi vazduh u ovu bh. zračnu luku i donijeti optimizam da stvari mogu biti bolje, upravo kako su najavljivali iz menadžmenta.
Agencija za statistiku: Za 10,1 posto više turista u avgustu
Marx.ba Prema onome što je objavila Agencija za statistiku BiH, u Bosni i Hercegovini u mjesecu avgustu 2024. turisti su ostvarili 248.341 posjetu, što je više za 3,1% u odnosu na juli 2024. godine i za 10,1% više u odnosu na avgust 2023. godine. Turisti su ostvarili 549.385 noćenja, što je više za 6,2% u odnosu na juli 2024. i za 4,8% više u odnosu na avgust 2023. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 25,6% dok je 74,4% učešće stranih turista. Broj noćenja domaćih turista veći je za 12,7% u odnosu na juli 2024. i veći za 0,7% u odnosu na avgust 2023. godine. Broj noćenja stranih turista veći je za 4,1% u odnosu na juli 2024. i veći za 6,2% u odnosu na avgust 2023. godine. U avgustu 2024. godine, u strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Saudijske Arabije sa 12,1%, Turske sa 10,0%, Srbije sa 7,5%, Hrvatske sa 7,4%, Njemačke sa 4,9, Kuvajta i Italije sa po 4,1%, Slovenije sa 3,8, te Ujedinjenih Arapskih Emirata i Poljske sa po 3,3% noćenja, što predstavlja 60,5% ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 39,5% noćenja. Neto stopa iskorištenosti soba u avgustu 2024. iznosila je 46,5%, a stalnih kreveta 39,0%, dok je u avgustu 2023. stopa iskorištenosti soba iznosila 48,6%, a stalnih kreveta 40,0%. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 92,6%.