Tranzicijski tim Donalda Trumpa najozbiljnije razmatra uspostavu Federalne rezerve bitcoina
Marx.ba Tranzicijski tim Donalda Trumpa evaluira mogućnost uspostave federalne bitcoin rezerve u sklopu šire strategije upravljanja digitalnom imovinom SAD. Cirkuliraju dva detaljna dokumenta od 50 stranica koji definiraju operativni okvir predloženih rezervi. Znači, to što je Trump govorio tokom kampanje u ljeto 2024. nije samo puko naklapanje da se uzbude mase. Tada je predstavio koncept “Bitcoin rezervi” kao federalnu inicijativu za stvaranje dugoročne nacionalne vrijednosti. Danas, kada američki nacionalni dug doseže 36 biliona dolara, potencijal rasta vrijednosti bitcoina kao instrumenta za ublažavanje fiskalnih izazova ima smisla. Sjedinjene Američke Države posjeduju značajnu količinu bitcoina zaplijenjenog od kriminalaca, čija se vrijednost procjenjuje na čak 19 milijardi dolara. Iako je vlada nedavno odlučila prodati ovu digitalnu imovinu, čelnici kripto kompanija pozivaju Trumpa da je zadrži u državnom vlasništvu, što bi mogao ostvariti jednostavnom izvršnom odlukom. David Sacks, poduzetnik zadužen za politiku kriptovaluta i umjetne inteligencije u tranzicijskom timu, koordinira razvoj inicijative. Finansijski stručnjaci iznose različita mišljenja o prijedlogu. Mnogi finansijski stručnjaci odbacuju plan kao samopromocijski trik, podsjećajući na izrazitu nestabilnost cijene bitcoina. – U ovoj ideji nema ništa strateško ni razumno. To bi bila izvrsna prilika za trenutne vlasnike bitcoina, ali loš posao za porezne obveznike, izjavio je Eswar Prasad, ekonomist sa Sveučilišta Cornell. Pokret za usvajanje kriptovaluta širi se i na nivou saveznih država. Texas, Ohio, Pennsylvania, New Hampshire, Sjeverna Dakota i Oklahoma razmatraju formiranje vlastitih rezervi kriptovaluta. Ovi prijedlozi temelje se na modelu zakonodavstva koji je razvio Satoshi Action Fund, postavljajući potencijalni okvir za nacionalnu politiku. Implementacija zahtijeva koordinaciju izvršne i zakonodavne vlasti zbog značajnog finansijskog opsega operacije. Ministarstvo finansija moglo bi preuzeti nadzor nad rezervama, uz mogućnost da operativno upravljanje preuzmu specijalizirane kompanije poput Anchorage Digitala. Treba podsjetiti da je Trumpova pozicija prema kriptovalutama doživjela transformaciju od njegove ranije karakterizacije bitcoina kao “prijevare” 2021. godine do trenutne javne podrške tokom kampanje. Promjena stava manifestirala se na bitcoin konferenciji u Nashvilleu u julu 2024., gdje je predstavio koncept nacionalnih rezervi. Na istom događaju senatorica Cynthia Lummis prezentirala je zakon koji predviđa nabavu milion bitcoina tokom pet godina. Tokom izbornog perioda, kripto kompanije su finansijski podržale političke akcijske odbore (PAC), među kojima su Fairshake, Defend American Jobs i Protect Progress. Ove su organizacije usmjeravale donacije kandidatima, većinom republikancima, koji su podupirali razvoj kriptovaluta i, što je najvažnije, nagovještavali da će podržati promjenu regulativa. Trump je u kampanji predstavio planove koji su privukli pažnju kripto zajednice, posebno inicijative za razvoj Sjedinjenih Država kao središta za rudarenje bitcoina te formiranje nacionalne bitcoin rezerve. Veza s kripto sektorom dodatno se istaknula u decembru kada je bitcoin dosegao vrijednost od 100.000 dolara, na što je Trump reagirao objavom “YOU’RE WELCOME!!!” na svojoj društvenoj mreži, piše Bug. VEZANO Usvojen Zakon o Južnoj interkonekciji: FBiH će i dalje imati jednu kompaniju za transport plina
Usvojen Zakon o Južnoj interkonekciji: FBiH će i dalje imati jednu kompaniju za transport plina
N. D. Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine donio je Zakon o Južnoj interkonekciji, čime je završena parlamentarna procedura za usvajanje ovog zakona koji su Sjedinjene Američke Države označile kao ključan za Bosnu i Hercegovinu. Danas je održana vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je donesena ova odluka. Arman Zalihić, zastupnik u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine oglasio se nakon donošenja odluke. – Danas smo na Domu naroda Parlamenta FBiH usvojili Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji, integralno onako kako je i predložen. BH-Gas će biti nositelj aktivnosti u provedbi ovog zakona koji će u konačnici znači izgradnju plinovoda od Posušja do Zenice, s odvojkom prema Mostaru. Problematizirala se ova tema posljednjih mjeseci u medijima, tražili su se politički pobjednici i gubitnici. Na kraju, imajući u vidu da ovaj projekt smanjuje ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu i da ćemo dobiti alternativni pravac snabdijevanja plinom putem LNG terminala na Krku smatram da su isključivo na dobitku građani Bosne i Hercegovine. Važnost ovog projekta posebno se vidi kroz prizmu problema s kojima se u posljednje vrijeme susreće Srbija kroz sankcije NIS-u. Što se tiče reorganizacije BH-Gasa ona je neophodna s obzirom na nove plinovode i obim poslova. Regionalne direkcije sastavni su dio svih velikih energetskih i distribucijskih kompanija pa ne vidim razlog da ih nema i BH-Gas. Ono što je važno, FBiH će i dalje imati jednu kompaniju za transport plina, s jednim nadzornim i upravnim odborom, a to je BH-Gas, poručio je Zalihić. VEZANO Vijeće stranih investitora pisalo parlamentarcima: Reformirati fiskalnu politiku
Agencija za sigurnost hrane BiH: Obuka za stjecanje dodatnih saznanja
Marx.ba Radionicom koja je održana danas u Mostaru, u organizaciji Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, završen je prvi ciklus obuka o potvrđivanju sukladnosti sa specifikacijom proizvoda zaštićenih oznakama porijekla, geografskog porijekla i garantovano tradicionalnog specijaliteta. Nakon Bijeljine i Livna, proizvođači tradicionalnih prehrambenih proizvoda koji nose jednu od oznaka kvalitete imali su prigodu za stjecanje dodatnih saznanja o potvrđivanju sukladnosti sa specifikacijom proizvoda, kao i kontrolama kojima podliježu zaštićeni proizvodi. Radionica je održana u sklopu projekta „EU4AGRI“ u saradnji s Razvojnim programom Ujedinjenih naroda i Češkom razvojnom agencijom. Kako bi potrošači imali garanciju da način proizvodnje, sastav i karakteristike proizvoda odgovaraju proizvođačkoj specifikaciji, kontrole proizvoda sa zaštićenim oznakama provode se prije i nakon stavljanja na tržište. U skladu s odobrenim planom kontrole, prije stavljanja proizvoda na tržište kontrole provode ovlaštena kontrolna tijela, a nakon stavljanja na tržište mjerodavna inspekcijska tijela. Svaki proizvođač proizvoda sa zaštićenim nazivom, odnosno korisnik oznake, kao i svaki sudionik u lancu proizvodnje, prerade i distribucije naveden u proizvođačkoj specifikaciji mora dobiti potvrdu sukladnosti sa specifikacijom proizvoda. To je preduvjet za stavljanje proizvoda za zaštićenom oznakom na tržište. U Bosni i Hercegovini trenutačno je, u skladu s Pravilnikom o sistemima kvalitete za prehrambene proizvode, zaštićeno 20 prehrambenih proizvoda, i to šest oznakom porijekla, 11 oznakom geografskog porijekla i tri oznakom garantovano tradicionalnog specijaliteta. – Posebno me raduje činjenica da je jedan od zaštićenih proizvoda, Livanjski sir, nakon postupka registracije u Bosni i Hercegovini, upisan i u registar zaštićenih oznaka Evropske unije. Smatram značajnim istaknuti da je Bosna i Hercegovina prva zemlja u procesu pristupanja EU iz naše regije koja ima prehrambeni proizvod zaštićen na nivou EU. Iskreno se nadam da će ove naše zajedničke aktivnosti doprinijeti još boljoj promociji Bosne i Hercegovine koja svojom gastronomskom ponudom može konkurirati drugim svjetskim turističkim destinacijama, istakao je u svom obraćanju učesnicima radionice dr.sci. Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. Prema “Studiji Evropske komisije o ekonomskoj vrijednosti shema kvalitete, geografskih oznaka i garantovano tradicionalnih specijaliteta” objavljenoj 2021. godine, jedinična prodajna vrijednost proizvoda s oznakom zemljopisnog porijekla u prosjeku je dvostruko veća od vrijednosti sličnog necertificiranog proizvoda. U 2017. godini, proizvodi sa zaštićenim oznakama porijekla, geografskog porijekla i garantovano tradicionalnog specijaliteta imali su udio od 7 % ili 77 milijardi eura u ukupnoj prodajnoj vrijednosti evropskih poljoprivrednih proizvoda. Registrirani nazivi prehrambenih proizvoda zaštićeni su od ilegalne komercijalne prakse, kao što je direktna ili nedirektna komercijalna upotreba, nezakonito korištenje registriranog imena, lažno oglašavanje i imitacija. VEZANO WTC kao dio rješenja za saobraćajne gužve u Sarajevu
Shein u BiH: Kakav to utjecaj može imati na lokalno tržište
Bloomberg Adria Shein, globalni lider u online prodaji brze mode, sada je dostupan i kupcima u Bosni i Hercegovini. Ova popularna platforma, prepoznatljiva po bogatom asortimanu modernih i pristupačnih proizvoda, predstavlja značajan iskorak u širenju međunarodnih brendova na bosanskohercegovačko tržište, unoseći novu energiju i izazove u domaći sektor e-trgovine. Shein, osnovan 2008. godine u Kini, doživio je eksplozivan rast tokom pandemije, povećavši promet na 23 milijarde dolara do 2022. godine. Platforma se ističe svojom agilnom proizvodnjom, koja omogućava brze reakcije na modne trendove, smanjenje zaliha te povoljne cijene. Uz dostavu u više od 150 zemalja, Shein se često poredi s platformama poput AliExpressa i Temua. Iako dijele sličan asortiman, Shein je prepoznatljiv po fokusiranju na modu i trendove. Kupci u BiH sada imaju pristup proizvodima koji su ranije bili nedostupni ili su morali biti naručivani preko posrednika. Dominirajući tržištem brze mode, s 28 posto udjela u SAD do 2023., Shein koristi jeftinu proizvodnju, inovacije i agresivno oglašavanje kako bi redefinirao globalne potrošačke trendove. Analitičari Bank of Americe krajem 2022. godine označili su Shein kao “najveću prijetnju online trgovcima modom”. Dolazak Sheina dolazi ubrzo nakon što je Temu, još jedna vodeća globalna platforma, započela svoje poslovanje u BiH. Ove platforme niskim cijenama i agresivnim marketinškim kampanjama privlače veliki broj potrošača, često postajući glavni izbor za kupovinu. Ulazak ovih brendova na tržište Adria regije potencijalno mijenja pravila igre. S jedne strane, potrošači uživaju u širem izboru i nižim cijenama, dok se domaći trgovci suočavaju s izazovom da unaprijede usluge, prošire ponudu i prilagode se novim standardima. Mnogi stručnjaci predviđaju da bi konkurencija mogla rezultirati inovacijama i poboljšanjem kvaliteta lokalnih usluga, iako postoji rizik da manji trgovci neće moći izdržati pritisak. Međutim, popularnost ovih globalnih platformi otvara i pitanja o održivosti i etici. Kritičari ističu ekološke izazove povezane s brzim trendovima i jeftinom proizvodnjom, kao i potencijalni utjecaj na radne uvjete u lokalnim zajednicama. Sheinov dolazak u BiH dodatno ubrzava digitalnu transformaciju tržišta, gdje online kupovina sve više preuzima primat nad tradicionalnim načinima trgovine. Kako će domaći trgovci odgovoriti na ovaj izazov i hoće li potrošači prepoznati vrijednost lokalnih proizvoda, ostaje da se vidi. VEZANO Bogati ulagači planiraju investirati 5 milijardi dolara: Žele stvoriti konkurenciju NBA ligi
Vijeće stranih investitora pisalo parlamentarcima: Reformirati fiskalnu politiku
Marx.ba Vijeće stranih investitora u Bosni i Hercegovini uputili su danas dopis na adrese oba doma Parlamenta Federacije BiH, nadležnih ministara i premijera Federacije BiH. Dopis izražava njihov stav o aktuelnoj temi povećanja minimalne plaće u Federaciji BiH, uz istovremeni apel donosiocima odluka da pristupe izmjenama Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak. U dopisu ističu da Vijeće aktivno djeluje u Bosni i Hercegovini već 18 godina i trenutno okuplja 80 stranih i domaćih kompanija koje zapošljavaju više od 20.000 radnika iz BiH, a koje su do sada investirale u BiH više od devet milijardi KM i revitalizirale brojne manje, nerazvijene i geografski distancirane lokalne zajednice, te doprinijeli podizanju kredibiliteta i sigurnosti investiranja u BiH i FBiH. – Budući da Vijeće stranih investitora već skoro dvije decenije posvećeno sarađuje sa vlastima i institucijama u BiH i FBIH i drugim relevantnim partnerima u prevazilaženju poteškoća i prepreka sa kojima se suočavaju privrednici u zemlji, podržavamo da se važne odluke koje utječu na pravne subjekte i građane donose kroz otvoren i konstruktivan dijalog između vlasti i predstavnika poslovne zajednice, kako bismo osigurali inkluzivnost i dugoročne koristi za društvo u cjelini. Obraćamo Vam se ovim putem sa željom da iskazemo našu punu podršku reformskim procesima vezanim za fiskalnu politiku i izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak. Vijeće se nije protivilo povećanju minimalnih neto primanja radnika na 1.000 KM i to smo više puta isticali, pogotovo uzevši u obzir da naše članice već duže vrijeme svojim radnicima osiguravaju primanja i u većim iznosima od zakonskog minimalca. Ono što moramo spomenuti kao problem jeste neprovođenje paralelne porezne reforme, te smanjenja stopa poreza i doprinosa u skladu sa tržištima rada koja nas okružuju, zajedno sa aktivnostima na povećanju minimalne plaće, a sve kako bi se osigurala jednakost u postupanju prema svim učesnicima na tržištu rada, i kako bi se održala konkurentnost naših poslovnih subjekata, ali i konkuretnost FBiH u privrednom i investicijskom smislu, istakli su između ostalog. Konkretno, dodaju, smatraju da nedavno usvojena odluka povećanja minimalne plaće u neto iznosu, a prema svim parametrima, znači samo povećanje ukupnog bruto iznosa što će imati posljedice na privredu, jer su poslodavci prisiljeni prilagoditi se potpuno neplaniranim i značajno većim troškovima poslovanja, a što može isključivo rezultirati značajnim povećanjem troškova poslovanja, naglo zaustavljanje investicija ili podizanje cijena proizvoda/usluga. Dodatno je, kako ističu, problematično što je ovakva odluka donesena bez ostavljanja perioda za prilagođavanje, u situaciji kada su poslodavci već napravili budžete i planove za narednu godinu, što značajno ugrožava poslovanje i izvjesno je da će negativno utjecati na investicijske cikluse, ali i šalje pogrešnu poruku za buduce investitore. – Naše su članice izrazile veliku zabrinutost zbog mogućeg pritiska na poslovanje, naročito u sektorima s nižom profitabilnošću, kao što su tekstilna industrija ili uslužne djelatnosti. Povećanje troškova rada moglo bi dovesti do smanjenja broja radnih mjesta ili odlaska poslodavaca u druge susjedne ekonomije, što bi poništilo neke od očekivanih koristi. Moramo istaći da ne posluju svi investitori u visokoprofitnim granama, te jasno ističemo da mi ne zastupamo interese pojedinačnih firmi i poslovnih subjekata, nego pokušavamo ukazati na potrebu provođenja reformi koje će istovremeno obuhvatiti i povećanja plaća, ali i umanjenje tereta doprinosa i drugih nameta za poslodavce – istakli su. Zato je, kako napominju, važno da se ovakve mjere provode uz širi društveni konsenzus i uvažavanje specifičnosti različitih sektora. – Mjere poput smanjenja fiskalnih i parafiskalnih opterećenja poslodavcima, uvođenja olakšica za mala i srednja preduzeća, mogle bi postići balans između zaštite prava radnika i osiguravanja održivosti poslovnog sektora. Imajući u vidu važnost i osjetljivost ove teme, te kako bismo dali naš doprinos fiskalnim reformama koje za cilj imaju pozitivan učinak na životni standard radnika, smanjenje siromaštva i povećanje kupovne moći stanovništva, te rasterećenje privrede što bi posljedično moglo stimulirati domaću ekonomiju, apelujemo na Vas kao donosioce odluka da se što hitnije djeluje na izmjenama Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak – naglasili su. Vijeće stranih investitora stoga, kako naglašavaju, podržava predložena rješenja kojima se zakonski definiše umanjenje doprinosa na plaću, te pozivaju delegate da glasaju za ove amandmane, uz očekivanje da će ih kroz zakonske procedure podržati oba doma parlamenta. – Svjesni da uvijek uzimate u obzir interese i sugestije poslovne zajednice prilikom izrade i donošenja novih zakonskih rješenja, nadamo se da ćete i ovoga puta uzeti u razmatranje naše komentare, te da ćemo u konačnici dobiti kvalitetan propis koji štiti interese svih subjekata u Federaciji BiH, naglasili su. VEZANO WTC kao dio rješenja za saobraćajne gužve u Sarajevu
Bivša zaposlenica Googlea otkrila “najteže pitanje na razgovoru za posao”
Marx.ba Bivša zaposlenica Googlea na društvenim je mrežama otkrila nevjerovatno zbunjujuće pitanje koje se navodno postavlja kandidatima na razgovorima za posao. Ono je, kaže, koncipirano tako da će u nedoumicu dovesti i najpametnije ljude. Vjeruje se kako je 2023. godine Google imao nevjerovatnih 182.500 zaposlenika, od kojih je većina morala proći zahtjevan proces intervjuiranja za posao u ovom tehnološkom divu, piše UNILAD. “Postoji kafić u San Franciscu. Ima neograničene zalihe i potražnju — što znači da ima sve kafe, šoljice, čajeve na svijetu, a red kupaca se proteže niz ulicu. Kafić je otprilike veličine 500 kvadratnih stopa. Dakle, koliko šoljica kafe ovaj kafić može proizvesti u jednom danu”, otkrila je najteže Googleovo pitanje bivša zaposlenica. Ljudi su brzo podijelili svoje teorije o tačnom odgovoru, a bilo ih je nekoliko različitih. TikTokerica je odgovorila na desetke komentara, ali nije zapravo potvrdila je li ijedan od njih tačan. Međutim, otkrila je odgovor u sljedećem videu. – Nema pravih ili pogrešnih odgovora, ispitivač samo pokušava shvatiti vaš način razmišljanja. Zato su ga učinili nejasnim, kako bi razumjeli vaše vještine donošenja odluka, poručila je. VEZANO WTC kao dio rješenja za saobraćajne gužve u Sarajevu
Ohrabrujuće informacije o proizvodnji slane vode
Marx.ba U periodu januar – novembar 2024. godine u odnosu na plan prema kupcima, obim realizacije proizvodnji slane vode u Tuzlanskom kantonu bio je manji za 107.857 m3 ili za 3,41 posto. To je ohrabrujuća činjenica imajući u vidu da se radi o izvještaju za prvih jedanaest mjeseci, navodi Vlada Tuzlanskog kantona. U 2023. godini kupci Sisecam Soda doo Lukavac i Solana dd Tuzla su preuzeli nešto veće količine slanice, i to Soda Sisecam 51.880m3 ili 1,76% više, a Solana 85.520m3 ili 16.36% više. JKP Pannonica je preuzela nešto manje količine slanice, odnosno 5.606 m3 ili 44.41% manje, piše Indokator. Preostale industrijske rezerve ležišta Tetima sa stanjem 30.11.2024. godine iznose 30.443.356,61 tona soli ili 98.204.376,16 m3 slane vode ukupne mineralizacije 310 kg/m3. Slane voda je osnova za razvoj hemijske industrije u Tuzlanskom kantonu. VEZANO Centrotrans: Obilježen dan vozača i automehaničara
Tranzicija: Umjetna inteligencija će otvoriti mnogo više radnih mjesta, nego ukinuti
Marx.ba Poslovi pogonjeni umjetnom inteligencijom mogli bi do kraja desetljeća stvoriti 78 miliona više radnih mjesta nego što će ih ukinuti. Tako otprilike glasi ključna stavka u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o budućnosti poslova. CNN je pak iz istog izvještaja izvukao drugi podatak – da 40 posto kompanija planira smanjiti broj zaposlenika zbog automatizacije koja počiva na uvođenju AI. I dok jedni vide crno, a drugi bijelo, matematika kaže sljedeće: AI bi širom svijeta mogla stvoriti 170 miliona novih radnih mjesta i ugasiti njih 92 miliona. Malo dublja analiza podataka, prikupljenih od 1.000 kompanija sa 14 miliona radnika, pokazuje da dvije trećine anketiranih planira zaposliti talente s konkretnim AI vještinama, dok njih 40 posto predviđa smanjenje radne snage zbog automatizacije zadataka koju obećava umjetna inteligencija. Umjetna inteligencija, da se iščitati iz izvještaja WEF-a, potencijalno je najveći stvaratelj radnih mjesta među novim tehnologijama. U to su uvjereni i poslodavci – čak 86 posto kompanija očekuje da će AI transformirati njihovo poslovanje do 2030. godine. Očekivano, predviđa se da će uvođenje umjetne inteligencije u radne procese najviše naškoditi poštanskim službenicima, sekretarima i računovođama. No, zahvaljujući sve većim mogućnostima generativne umjetne inteligencije u kreativnom i administrativnom radu, prvi put na tom su se popisu ugroženih našli i grafički dizajneri i zaposlenici pravnih službi. Među najtraženijih poslovima u nadolazećim godinama bit će oni vezani uz obradu velikih podataka, finansijski inženjering, umjetnu inteligenciju i mašinsko učenje, kibernetičku sigurnost te tehnološka pismenost. Ipak, daleko najviše novih radnih mjesta bit će vezano uz zelenu poljoprivredu, a do posla će lako doći i dostavljači s vozačkom dozvolom, programeri softvera, građevinski radnici i prodavači u trgovinama. VEZANO Ekonomisti UniCredita: Ekonomije srednje i istočne Evrope rast će brže od zapadnoevropskih
Trgovački lanac počeo prodavati misteriozne pakete: Kupcima zanimljiv faktor iznenađenja
Marx.ba Osim hrane, higijenskih i proizvoda za domaćinstvo, u 50 trgovina Kauflanda širom Njemačke, potrošači mogu kupiti Mystery Pack, odnosno tajanstvene pakete. Od decembra, ovaj trgovački lanac za 10 do 15 eura kupcima nudi neotvorene pakete, koji su vraćeni iz kompanija za dostavu jer ih krajnji korisnici nisu preuzeli ili jednostavno nisu dostavljeni. Šta se nalazi u paketima ostaje tajna sve dok ih kupac ne otvori. No, u paketima se može nalaziti odjeća, predmeti za domaćinstvo pa i elektronska oprema, piše Fenix-magazin.de. – Kupce prije svega zanima faktor iznenađenja, slično karticama za struganje, rekla je Claudia Gurr, voditeljica projekta u Kauflandu. Na ideju o “spašavanju” paketa došla je Barbara Galvanek, koja je sama pokrenula ovaj koncept i u prvih nekoliko sedmica svog projekta prodala više od 1.500 paketa. Sad drži “paketomate” u 12 Kauflandovih trgovina. Automatima upravljaju pojedinci, poput Galvanek, ili male kompanije koje provjeravaju sadržaj paketa prije njihovog plasmana i razvrstavaju oštećenu robu, kako ona ne bi došla do kupaca. Iz Kauflanda navode kako će ponudu automata s misterioznim paketima u budućnosti povećati na 100 poslovnica, prenosi Tportal. VEZANOVećina platnih kartica koristit će održive materijale do 2029. godine
Ekonomisti UniCredita: Ekonomije srednje i istočne Evrope rast će brže od zapadnoevropskih
Marx.ba Većina ekonomije srednje i istočne Evrope (SiE) u 2025. godini će rasti između dva i tri posto, prognoze su ekonomista UniCredita predstavljene u sklopu Invisso Central and Eastern European Foruma 2025. UniCreditova viša ekonomistica za srednju i istočnu Evropu Gokçe Celik istakla je da su stope rasta između dva i tri posto više od očekivanog prosjeka za zemlje zapadne Evrope, ali i apostrofirala izazove s kojima bi se preduzeća mogla suočavati, pri čemu primarni rizik predstavlja potencijalno uvođenje carina od strane SAD. Rast bi dominantno trebao biti pogonjen domaćom potražnjom, uz daljnji rast zaposlenosti i realnih plaća. Značajan doprinos rastu će doći i od javnih ulaganja, temeljenih na nacionalnim planovima za oporavak i otpornost, kao i povlačenju sredstava iz finansijske perspektive od 2021. do 2027. Također, značajan oslonac ekonomskom rastu trebala bi biti i direktna strana ulaganja. Kada je riječ o inflaciji, iako će se nastaviti njeno usporavanje, spuštanje na ciljani nivo Evropske centralne banke (ESB) od oko dva posto moglo bi se dogoditi tek krajem 2026. godine. VEZANO Intesa Sanpaolo testira investicije u bitcoin