Kardiolozi: Jednostavna popodnevna navika popodne može zaštititi srce
Marx.ba Navike je često teško promijeniti, posebno kada živimo ubrzano, ali kardiolozi ističu da i male svakodnevne rutine mogu značajno utjecati na zdravlje srca. “Vrlo je važno razumjeti naše dnevne rutine i navike jer utječu na prehranu, tjelesnu aktivnost i mentalno zdravlje”, kaže kardiolog dr. Srihari S. Naidu za Parade. Dodaje i da “navike stvaraju okruženje u kojem živimo, a upravo u tom okruženju moramo održavati zdravlje srca”. Problem je što se najviše fokusiramo na jutro i večer, dok velik dio dana, posebno na poslu, provodimo sjedeći i pod stresom. Upravo zato kardiolozi naglašavaju jednu ključnu naviku: popodnevnu šetnju. Redovno hodanje tokom dana može imati velik utjecaj na zdravlje srca. “Hodanje može poboljšati protok krvi u mozgu, unaprijediti zdravlje krvnih žila i smanjiti mentalni stres koji se nakuplja tokom dana”, ističe kardiolog dr. Bradley Serwer. Kako objašnjava kardiolog dr. Lars Sondergaard, “dugotrajno sjedenje usporava cirkulaciju, što može dovesti do nakupljanja plaka u arterijama i povišenog krvnog pritiska”, pa čak i kratka šetnja može pomoći u ublažavanju tih učinaka. Jedna od najvećih prednosti ove navike je bolja regulacija šećera u krvi. “Nakon ručka tijelo razgrađuje hranu u glukozu, što povećava nivo šećera u krvi. Kada se pokrenemo, mišići koriste tu glukozu za energiju, čime se sprječavaju nagli skokovi šećera u krvi”, objašnjava dr. Sondergaard. Osim toga, šetnja razbija dugotrajno sjedenje. “Čak i kratka šetnja potiče bolju cirkulaciju, aktivira mišiće i smanjuje negativne učinke sjedilačkog načina života”, dodaje. Time se čuvaju elastičnost krvnih žila i smanjuje opterećenje srca. Osim fizičkih koristi, šetnja pomaže i mentalnom zdravlju. “Hodanje u poslijepodnevnim satima prirodno smanjuje stres”, navodi dr. Sondergaard, objašnjavajući da stres potiče lučenje hormona koji povisuju tlak i puls. Dodaje da “šetnja aktivira reakciju opuštanja, smanjuje nivo hormona stresa i dugoročno štiti srce”. Dr. Naidu ističe i zanimljiv detalj. Kako kaže, većina ljudi ne jede dok hoda, pa ova navika može pomoći i u smanjenju prejedanja. Čak i kratke pauze imaju smisla, jer kako naglašava dr. Serwer, “i šetnja od samo pet minuta može biti korisna”.
Kako prehranom smanjiti stres i nivo kortizola
Marx.ba Kokrtizol je hormon koji tijelo prirodno proizvodi kao reakciju na stres i ima važnu ulogu u regulaciji imunološkog sistema, nivoa šećera u krvi i krvnog pritiska. U povišenim količinama može utjecati na limfni sistem i pridonijeti oticanju lica, ali takvi simptomi češće su povezani s uzimanjem steroida ili Cushingovim sindromom, a ne s popularnim tvrdnjama bez naučne potvrde. Dugotrajno povišen kortizol može oslabiti imunitet, promijeniti crijevni mikrobiom i povećati rizik od upala, uz simptome poput umora, nesanice i razdražljivosti. Iako stres nije moguće potpuno izbjeći, pravilna prehrana može pomoći u njegovoj regulaciji. Prema istraživanjima, ovo su namirnice koje prirodno smanjuju nivo kortizola. Cjelovite žitarice Studija iz 2019. godine pokazala je da povećan unos ugljikohidrata iz cjelovitih žitarica može poboljšati odgovor tijela na kortizol tokom dana. U ovu grupu spadaju zob, smeđa riža i kruh od cjelovitog zrna. One pružaju stabilan izvor energije i pomažu u regulaciji šećera u krvi. Time mogu smanjiti stresne reakcije organizma, piše Vogue. Jogurt Grčki jogurt preporučuje se zbog većeg udjela proteina i manjeg sadržaja šećera. Bogat je probioticima koji podržavaju ravnotežu osi crijevo-mozak. Također doprinosi duljem osjećaju sitosti i stabilnoj energiji. Zdrav mikrobiom može imati važnu ulogu u regulaciji stresa. Agrumi Agrumi poput narandži, limuna i grejpa bogati su vitaminom C. Istraživanja su pokazala da vitamin C može pomoći u smanjenju posljedica hroničnog stresa. Povezuje se i s nižim nivoima kortizola. Redovna konzumacija može podržati imunološki sistem. Banane Banane su izvor kalija, magnezija i vitamina B6. Ovi nutrijenti podržavaju nervni sistem i proizvodnju serotonina. Magnezij pomaže u regulaciji sna i opuštanju mišića. Time mogu doprinijeti smanjenju stresa. Bijeli luk Bijeli luk sadrži alicin, spoj koji doprinosi zdravlju srca i imuniteta. Utvrđeno je da može pomoći u snižavanju nivoa kortizola, posebno u obliku dodatka prehrani od odležanog bijelog luka. Također pomaže u regulaciji krvnog pritiska i holesterola. Redovna konzumacija povezuje se s boljim općim zdravljem. Lisnato zeleno povrće Špinat, kelj i rukola bogati su vitaminima, mineralima i antioksidansima. Sadrže folat koji može pomoći u regulaciji nivoa kortizola. Folat također podržava zdrav crijevni mikrobiom. To može imati pozitivan učinak na stres. Gorka čokolada Tamna čokolada s najmanje 70 posto kakaa bogata je flavonoidima. Oni mogu pomoći u ublažavanju odgovora nadbubrežnih žlijezda na stres i smanjenju lučenja kortizola. Uz to može poboljšati raspoloženje. Preporučuje se konzumacija u umjerenim količinama. Losos Losos je bogat omega-3 masnim kiselinama koje imaju protuupalno djelovanje. Neke studije pokazale su da riblje ulje može smanjiti aktivaciju nadbubrežnih žlijezda u stresnim situacijama. To može pomoći u regulaciji kortizola. Masne ribe često se povezuju s boljim mentalnim zdravljem. Avokado Avokado sadrži značajne količine kalija i magnezija. Ovi minerali pomažu u opuštanju mišića i regulaciji sna. Također mogu doprinijeti smanjenju nivoa kortizola. Često se preporučuje kao dio uravnoteženog obroka. Mahunarke Slanutak, grah i leća bogati su vlaknima i vitaminima B grupe. Podržavaju zdravlje crijeva i stabilan nivo šećera u krvi. Time mogu smanjiti stresne reakcije organizma. Također su dobar izvor biljnih proteina. Bobičasto voće Borovnice, maline i brusnice bogate su antioksidansima. Ovo voće pomaže u borbi protiv oksidativnog stresa. Time može utjecati i na nivo kortizola. Lako se uklapa u svakodnevnu prehranu. Orašasti plodovi Bademi, orasi i lješnjaci sadrže zdrave masti, magnezij i vitamine B skupine. Ova kombinacija može pomoći u smanjenju stresa. Podržavaju i zdravlje mozga. Preporučuju se kao praktičan međuobrok. Jaja Jaja su bogata proteinima, vitaminima i kolinom. Kolin ima važnu ulogu u funkciji mozga. Povezuje se i sa smanjenjem stresa i tjeskobe. Doručak s jajima može pomoći u održavanju energije. Chia sjemenke Chia sjemenke bogate su omega-3 masnim kiselinama s protivupalnim učinkom. Mogu pomoći u snižavanju nivoa kortizola i potaknuti osjećaj smirenosti. Također pružaju dugotrajan osjećaj sitosti. Lako se dodaju u razne obroke.
Loše vijesti svuda oko nas: Kako sačuvati optimizam u svakodnevici
Marx.ba U vremenu stalnih ratova, globalnih kriza, političkih napetosti i ekonomskih neizvjesnosti, mentalno zdravlje postaje sve važnije. Prema istraživanju iz 2012. godine, prosječan čovjek tokom jednog dana primi oko 74 gigabajta informacija, što pokazuje koliko brzo može doći do preopterećenja vijestima. Ljudi su evolucijski skloni obraćati više pažnje na negativne informacije, a u digitalnom dobu, gdje su loše vijesti neprekidno dostupne, to može ozbiljno uticati na psihičko i fizičko zdravlje. – To utiče na način da može izazvati određenu vrstu anksioznosti, da poremeti određene fiziološke potrebe vezano za ishranu i san. Kada koristimo telefon postoji algoritam koji prepoznaje na čemu zadržavamo pažnju, tako da ako naša pažnja bude zadržana na lošim vijestima, on će nam izbacivati loše vijesti, kaže Aleksandra Radanović, diplomirani psiholog, piše e-kapija. Novinar Ljubo Ljubojević dodaje da ispada da nam je kompletan život sveden na neku crnu hroniku. – One čovjeka opterete, na neki način ga pasiviziraju i dovode ga u stanje da ima loše misli, a ne optimistične misli koje bi ga pokretale. Brzina informacija danas prelazi granice onoga što čovjek može procesuirati, a loše vijesti utiču i na ponašanje potrošača. Đorđe Savić, stručnjak za promet derivatima, navodi: – Početkom sukoba na Bliskom istoku bila je osjetno veća potražnja na benzinskim pumpama, i sve pumpe su bilježile dva do tri puta veću prodaju nego što je uobičajeno u ovom dijelu sezone. Prvobitno je bio strah od rasta cijena, a sada je dijelom bio strah od nestašica, piše e-kapija. Dodatni problem je nepouzdanost dijela sadržaja koji kruži internetom. – Bez obzira na to kojim formama se sadržaj proizvodi, kako se koristi i distribuira, to je ono što publika mora očekivati od novinara i sudionika u javnom prostoru, da se izvještava odgovorno i profesionalno, naglašava Maida Muminović, izvršna direktorka Fondacije Mediacentar. Stručnjaci savjetuju zdrav balans: budite informisani, ali ne po cijenu vlastitog mira. Svijet je danas prepun negativnih informacija, ali način na koji ih konzumiramo i koliko prostora im dajemo u svom životu ostaje na nama.
Koliko spavamo: Koja je gornja granica zdravog odmora
Marx.ba Iako se stalno upozorava na opasnosti nedovoljnog sna, rijetko se govori o tome da i previše sna može biti štetno. Svjetski dan spavanja se obilježava ovog petka 13. marta s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdravih naviks spavanja, a stručnjaci su objasnili koja je gornja granica zdravog sna i kako postići idealnu mjeru za odmor. Dok se vikendom mnogi vole izležavati i nakon deset sati sna probuditi oko 11 sati, naučna istraživanja pokazuju da bi takva navika mogla imati negativne posljedice. Doktorice Charlotte Gupta i Gabrielle Rigney u članku za The Conversation pisale su o utjecaju prekomjernog spavanja na cjelokupno zdravlje, a njihovi nalazi su iznenađujući. Opasnosti prekomjernog spavanja Pregledom 79 nsučnih studija utvrđeno je da su osobe koje su spavale više od devet sati noću imale 34 posto veći rizik od smrti u usporedbi s onima koji su spavali preporučenih sedam do osam sati. Sličan trend pokazala je i studija iz 2018. godine, koja je pratila zdravlje sna učesnika kroz period od jedne do 30 godina. Istraživanje je otkrilo da su osobe koje su spavale više od devet sati imale 14 posto veću vjerovatnost od smrti tokom trajanja studije. U studijama se navodi da je previše sna povezano s nizom zdravstvenih problema, uključujući depresiju, hroničnu bol, debljanje i metaboličke poremećaje. Kako postići idealnu količinu sna Gupta i Rigney savjetuju da se za postizanje idealne količine sna treba izlagati sunčevoj svjetlosti i ostati aktivan tokom dana te pokušati održavati redovno vrijeme lijeganja i buđenja. Također je preporučljivo izbjegavati ekrane barem sat vremena prije spavanja, a ključno je i osigurati da je spavaća soba tiha, mračna i optimalne temperature. Podrazumijeva se i da je udobnost presudna za kvalitetan noćni odmor. Sammy Margo iz kompanije Dreams, također je podijelila nekoliko savjeta, ističući rutinu kao najvažniji element. “Ljudima su potrebni ritam i rutina. Liježite i budite se otprilike u isto vrijeme svakog dana, pa i vikendom. Ako ste loše spavali, radije pođite ranije na spavanje nego da se izležavate. Prije spavanja se opustite uz umirujuće aktivnosti, ograničite unos kofeina u kasnijim satima i pobrinite se da vam spavaća soba bude prohladna, mračna i udobna”, objasnila je.
Dvije navike koje ubrzavaju starenje: Jednu možda direktno donosi i posao
Marx.ba Mnogu vjeruju da je za dugovječnost presudna isključivo prehrana, ali stručnjaci upozoravaju da svakodnevne navike mogu imati još veći utjecaj na brzinu starenja i rad organa. Dvije česte greške mogu tiho potaknuti upale i povećati rizik od hroničnih bolesti. Dobra je vijest da ih je moguće spriječiti. Sjedilački način života Previše sjedenja ne utječe samo na tjelesnu težinu, već može pogoditi gotovo svaki organski sistem. Povezuje se s pretilošću, kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom tipa 2 i povišenim krvnim protiskom. Dugoročno može smanjiti kvalitetu i dužinu života. Kada smo neaktivni, cirkulacija se usporava, mišići slabe, a osjetljivost na inzulin opada. Upalni procesi se mogu pojačati, što dodatno opterećuje srce, jetru i gušteraču. Takvo stanje može pridonijeti metaboličkoj disfunkciji i ubrzati biološko starenje. – Umjerena tjelovježba od najmanje 150 minuta sedmično jača srce, poboljšava kontrolu šećera u krvi i pridonosi općem blagostanju”, savjetuje dijetetičarka i nutricionistica dr. Krutika Nanavati za SheFinds. To je otprilike 30 minuta pet dana u sedmici, a može uključivati brzo hodanje, vožnju bicikla ili plivanje. Čak i male promjene, poput češćeg ustajanja i kratkih pauza za razgibavanje, mogu smanjiti rizike dugotrajnog sjedenja. Ovo se posebno može odnositi na ljude koji sjede na poslu. Hronični nedostatak sna San je vrijeme kada se tijelo obnavlja i regulira ključne procese. Bez dovoljno odmora slabe hormonska ravnoteža, imunitet i stanična obnova. Posljedice se s vremenom mogu odraziti na cjelokupno zdravlje. Hronični manjak sna povećava razinu kortizola, glavnog hormona stresa. Povišeni kortizol potiče upale povezane s bolestima srca, dijabetesom i neurodegenerativnim poremećajima poput Alzheimerove bolesti. Loš san može narušiti metabolizam glukoze, povisiti krvni pritisak i poremetiti hormone koji reguliraju apetit. S vremenom takvo opterećenje može oštetiti organe i ubrzati starenje. Dr. Nanavati preporučuje 7 do 8 sati kvalitetnog sna svake noći za optimalno zdravlje i dugovječnost. Savjetuje uvođenje dosljedne večernje rutine, ograničavanje ekrana i stvaranje mirnog okruženja za spavanje.
Naučnici otkrili koje je desetljeće života najiscrpljujuće
Marx.ba Naučnici su otkrili koje je desetljeće života najiscrpljujuće, a vijest se vjerovatno neće svidjeti onima koji se približavaju 40. rođendanu. Prema anatomkinji Michelle Spear s Univerziteta u Bristolu, upravo su četrdesete najzamornije godine života. Razlog nije samo starenje, nego kombinacija suptilnih bioloških promjena koje se događaju istovremeno s vrhuncem životnih, poslovnih i roditeljskih obaveza, piše Daily Mail. Profesorica Spear objašnjava da se umor u srednjoj dobi može opisati kao “nesklad između biologije i zahtjeva”. “Naša tijela i dalje mogu proizvoditi dovoljno energije, ali to čine u drukčijim uvjetima nego u mlađoj odrasloj dobi, dok su zahtjevi prema toj energiji često najveći upravo tada”, rekla je. Dobra je vijest da su biološke neravnoteže koje iscrpljuju energiju uglavnom privremene te da mnogi ljudi u kasnijim godinama dožive novi nalet vitalnosti.
Bosnalijek uspješno okončao proces Halal certificiranja dijela proizvoda
Marx.ba/Marketing U prostorijama kompanije Bosnalijek d.d. u Sarajevu, upriličena je svečana dodjela Halal certifikata. Svečanoj dodjeli su prisustvovali menadžment i zaposlenici kompanije Bosnalijek te menadžment Agencije za certificiranje halal kvalitete. Kompanija Bosnalijek, vodeća farmaceutska kompanija u Bosni i Hercegovini, uspješno je okončala proces implementacije zahtjeva Halal standarda za dio proizvoda iz grupe dezinfekcijskih sredstava i to za: Benzal, Hibibos G i Izosept D. Dezinfekciona sredstva Bosnalijeka su najkvalitetnija i najtraženija na tržištu Bosne i Hercegovine, a ovo certificiranje će omogućiti njihovu širu primjenu. U narednom periodu kompanija će raditi na uključivanju i drugih proizvoda iz svog asortimana u sistem Halal certificiranja, u skladu s planovima širenja tržišta i potrebama potrošača. „Certificiranje farmaceutskih i srodnih proizvoda ima poseban značaj jer osigurava dodatni nivo povjerenja potrošača u pogledu porijekla sastojaka, načina proizvodnje, higijenskih uslova i kontrole kvaliteta. U kontekstu Halal standarda, to znači da proizvodi ne sadrže nedozvoljene sastojke i da su proizvedeni u skladu s etičkim, sigurnosnim i vjerskim principima, što ih čini prihvatljivim za širok krug korisnika, ne samo za one čije vjerska pripadnost to zahtjeva.“ – rekao je dr Damir Alihodžić, direktor Agencije. Ovim certificiranjem Bosnalijek dodatno potvrđuje svoju posvećenost odgovornom poslovanju, inovacijama i širenju prisustva na domaćem i međunarodnom tržištu te jača svoju poziciju kao kompanija koja odgovara na savremene zahtjeve potrošača i regulatornih standarda. „Bosnalijek kontinuirano ulaže u unapređenje proizvodnih procesa, kontrolu kvaliteta i usklađenost s međunarodnim standardima, a Halal certifikat dodatno jača povjerenje domaćih i međunarodnih partnera. Uvjereni smo da će ovaj korak otvoriti nove tržišne prilike i doprinijeti daljem razvoju kompanije, uz zadržavanje fokusa na ono što je za nas ključno – zdravlje i zadovoljstvo naših potrošača.“ – istakli su iz Bosnalijeka.
Istraživanje: Pametni satovi nisu samo za primanje obavijesti, detektiraju jedan problem brže i od ljekara
Marx.ba Pametni satovi brendova kao što su Apple, Google i Samsung s EKG senzorom čine se boljim sredstvom za otkrivanje po život opasnih poremećaja srčanog ritma od konvencionalnih pregleda i medicinske skrbi, sugerira novo istraživanje. Istraživanje Univerzitetskog medicinskog centra u Amsterdamu (Amsterdam UMC) usredotočilo se na fibrilaciju atrija, najčešću aritmiju na svijetu, koja se često javlja i kod mnogih ljudi ne uzrokuje primjetne simptome. Kardiolog Michiel Winter i doktorandica Nicole van Steijn vodili su istraživanje o tome mogu li nosivi uređaji, poput pametnih satova, pomoći u ranijem i pouzdanijem uočavanju takvih poremećaja u usporedbi s postojećim metodama. Kod fibrilacije atrija srčane pretklijetke kucaju nepravilno, što može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka u srcu. Ako ti ugrušci dospiju do mozga, mogu izazvati moždani udar, objašnjavaju istraživači. Budući da se fibrilacija često javlja samo povremeno ili su pacijenti asimptomatski, ona često ostaje neotkrivena na rutinskim ljekarskim pregledima. Tim je uključio 437 pacijenata starijih od 65 godina s povišenim rizikom od moždanog udara. Polovica je nosila pametne satove najmanje 12 sati dnevno tokom šest mjeseci, dok je druga polovica primala standardnu skrb bez digitalnog nadzora. Korištene su dvije funkcije pametnog sata: optičko mjerenje pulsa putem fotopletizmografije (PPG) i jednostavan EKG za snimanje električne aktivnosti srca. Dok očitanja pulsa mogu samo ukazati na nepravilnosti, EKG je neophodan za potvrdu dijagnoze fibrilacije atrija. Nekoliko velikih proizvođača već godinama nudi ove karakterisrike kao standard u pametnim satovima. Fibrilacija atrija otkrivena je četiri puta češće u grupi s pametnim satovima nego u kontrolnoj grupi. Konkretno, kod 21 korisnika pametnog sata dijagnosticiran je i liječen poremećaj, u usporedbi s njih pet u grupi bez satova. Svih pet pacijenata u grupi bez satova imalo je simptome te su posjetili ljekara jer su se osjećali loše. U grupi s pametnim satovima oko 57 posto bilo je asimptomatsko te vjerovatno ne bi saznali da im je srčani ritam poremećen bez sata. Tehnologija ipak nije bila nepogrešiva, a Van Steijn je za dpa rekla da je bilo lažnih uzbuna, pri čemu je samo oko polovice od 72 pacijenta koje je sat označio doista imalo fibrilaciju atrija. Istraživači vjeruju da će bolnice bilježiti manje moždanih udara uzrokovanih fibrilacijom atrija ako se pacijenti budu mogli masovno testirati na ovaj način, što omogućuje njihovo liječenje u vrlo ranoj fazi bolesti.
Bosnalijek obilježio 75 godina uspješnog poslovanja i 50 godina Lysobacta
Marx.ba/Marketing Najveća bosanskohercegovačka farmaceutska kompanija Bosnalijek, svečano je obilježila 75 godina postojanja i uspješnog poslovanja na gala proslavi održanoj 16. januara u hotelu Hills u Sarajevu. Tom prilikom, obilježen je i značajan jubilej – 50 godina jednog od najprepoznatljivijih brendova kompanije, Lysobact®- a. Večer je protekla u znaku proslave tradicije i zajedništva koje Bosnalijek njeguje već sedam i po decenija, a iza kojeg stoje zaposlenici Bosnalijeka, ljudi koji iz dana u dan drže standarde, preuzimaju odgovornost i potvrđuju kvalitet kroz posao koji rade. Uručene su vrijedne nagrade zaposlenicima koji su napunili 25 godina radnog staža u kompaniji, ali i onima koji su upravo 16. januara slavili svoj rođendan. „Sedam i po decenija postojanja jedne kompanije nije samo broj. To je priča o viziji, hrabrosti i istrajnosti. To je priča o ljudima koji su, u različitim vremenima i okolnostima, vjerovali da se znanjem, radom i odgovornošću može graditi nešto trajno i vrijedno. Bosnalijek je osnovan s jasnom misijom – da služi zdravlju ljudi. Sve što kompanija ima, od modernih pogona, prepoznatljivih brendova i međunarodnog ugleda, nastalo je zahvaljujući zaposlenicima kompanije.“, istaknuto je iz kompanije Bosnalijek. Posebno mjesto ove večeri je zauzeo i dio proglašenja pobjednika učesnika u promociji zdravih životnih navika i timskog duha unutar interne kampanje pod nazivom #ZAJEDNO – Fit Izazov. U okviru svečanosti dodijeljene su nagrade pobjednicima Fit izazova 3, dok je tim Dolorex proglašen pobjednikom Fit izazova 4, čime je još jednom potvrđena posvećenost Bosnalijeka zdravlju, energiji i zajedničkom uspjehu svojih zaposlenika. Proslavljeni su i uspješni rezultati zaposlenika na B2B utrci, Sportskim igrama samostalnog sindikata radnika u Neumu, kao i u Biznis ligi malog nogometa. Bosnalijek je prva bh. kompanija koja je kreirala strategiju i pokrenula brojne aktivnosti u oblasti očuvanja zdravlja svojih zaposlenika kao jednog od najvažnijih resursa svake kompanije. Tokom ove kampanje, koja traje već preko godinu i po, učestvovalo je preko 200 zaposlenika Bosnalijeka te je izgubljeno oko 300 kilograma, što je jasan pokazatelj trajne opredjeljenosti Bosnalijeka u pravcu jačanje zdravlja svakog pojedinca kroz preventivni pristup. Proslava 75. rođendana Bosnalijeka još jednom je potvrdila vrijednosti na kojima kompanija gradi svoj uspjeh – kvalitet, povjerenje, inovacije i brigu o ljudima, uz jasan pogled ka budućnosti i nastavku razvoja domaće farmaceutske industrije.
Zdravlje srce: Uobičajena navika šteti srcu čak više nego pušenje
Marx.ba Zdravlje srca često ne dolazi u prvi plan u mlađim godinama, ali nakon 60. rizici za kardiovaskularne bolesti, srčani i moždani udar znatno rastu. S godinama krvne žile postaju tvrđe i uže, a srčani mišić deblji i manje učinkovit, što dodatno opterećuje cijeli kardiovaskularni sistem. Iako se starenje ne može zaustaviti, način života može utjecati na to kako tijelo stari na staničnom nivou, odnosno na biološku dob. Navika koja, prema kardiolozima, ubrzava starenje srca čak i više od pušenja jest kronični nedostatak sna. Dr. Beverly J. Fang ističe da je manjak sna povezan s povišenim krvnim pritiskom. “Rizik je veći već kod kraćeg trajanja sna, kraćeg od pet sati po noći. Neka istraživanja sugeriraju da je ta povezanost posebno izražena kod žena”, objašnjava za Parade. Dr. Fang navodi da nedostatak sna remeti sisteme koji reguliraju krvni pritisak. “Ograničenje sna povećava aktivaciju simpatičkog nervnog sistema, odnosno reakcije ‘bori se, bježi ili se ukoči’, što povisuje otkucaje srca i krvni pritisak”, kaže, dodajući da se istodobno povećava i rnivo kortizola. Kardiolog dr. Jack Wolfson navodi da loš san pogoršava funkciju endotela, tanke stanične ovojnice krvnih žila. “Krvne žile gube sposobnost proizvodnje dušikovog oksida i slabije se opuštaju. S vremenom loša kvaliteta i količina sna znatno povećavaju rizik od srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca”, napominje. Oboje upozoravaju da kronični manjak sna uzrokuje upale i narušava cirkadijalni ritam, unutrašnji tjelesni sat, što dodatno ubrzava starenje srca. Dr. Wolfson naglašava da dugotrajni nedostatak sna oštećuje krvne žile i destabilizira plak. “To povećava rizik od naglog pucanja plaka, što je najčešći okidač srčanog udara”, tvrdi, dodajući da takav poremećaj djeluje na cijeli organizam. “Pušenje je snažan kardiovaskularni toksin, ali hronični nedostatak sna remeti cijeli sistem – potiče stalnu aktivaciju simpatičkog nervnog sistema, hronične upale, hormonalnu neravnotežu, metaboličke poremećaje i ubrzano biološko starenje”, zaključio je.