Trik za mršanje: Sagorijeva više kalorija od šetnje, a nalazi se u vašoj kuhinji
Marx.ba Poznsti britanski zdravstveni naučnik Michael Mosley u emisiji snimljenoj prije svoje smrti otkrio je iznenađujuće jednostavan trik za sagorijevanje kalorija. Riječ je o napitku koji većina ljudi već ima u svom kuhinjskom ormariću – zelenom čaju. Mosley je naglasio da ovaj napitak može potaknuti tijelo da troši kalorije čak i dok miruje, a učinak može biti jednak 20-minutnoj šetnji, piše Daily Mail. Prema istraživanju provedenom na Tajlandu, uzimanje male doze ekstrakta zelenog čaja prije obroka povećalo je potrošnju energije u mirovanju za oko 60 kalorija dnevno. Mosley je to usporedio s učincima kratke šetnje. – To je kao da ste hodali 20 minuta, a niste ni ustali s kauča, rekao je. Osim što je učinkovit, zeleni čaj je i vrlo povoljan, što ga čini pristupačnijim od skupih i često kontroverznih lijekova za mršanje. Tajna uspjeha krije se u katehinima Mosley je u emisiji posjetio njujoršku Kinesku četvrt i probao poznati čaj bilou chun. Objasnio je da se listići zelenog čaja nakon berbe brzo prže ili pare kako bi se spriječila oksidacija. Tako se zadržavaju katehini – spojevi koji, u kombinaciji s kofeinom, potiču nervni sistem i ubrzavaju sagorijevanje masti. Zeleni čaj sadrži čak četiri puta više katehina od crnog čaja. Iako su mnoge studije koristile ekstrakte u kapsulama, Mosley je tada istakao da i jedna do dvije šoljice dnevno mogu osigurati dovoljno tih spojeva za pozitivan učinak, piše Indexfit. Sve veća potražnja Ovo otkriće dolazi u trenutku kada Japan bilježi nestašicu matcha čaja zbog naglog rasta potražnje u svijetu. Matcha se danas smatra jednim od najpopularnijih napitaka za zdravlje, a promoviraju je i brojne slavne osobe, među kojima su Sophie Habboo i Kourtney Kardashian. Proizvodnja se gotovo utrostručila, ali predviđa se da će globalna potrošnja i dalje rasti, dok u Japanu domaća konzumacija pada. Osim što pomaže kod sagorijevanja kalorija, zeleni čaj ima i druge prednosti. Studije su pokazale da može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, usporiti starenje i općenito pridonijeti boljem zdravlju. – Ako želite prirodan način da sagorijevate nešto više kalorija i pritom činite dobro svom tijelu, zeleni čaj mogao bi biti pravi izbor, zaključio je u tom svom obraćanju Mosley.
LACTALIS BH I SOS DJEČIJA SELA U BIH: Ljetna škola iz snova
SOS Dječija sela BIH Zamislite ljetnu školu u kojoj znanje dolazi kroz avanturu, a osmijeh je najbolja ocjena. Upravo takve ljetne dane ispunjene učenjem, druženjem i nezaboravnim trenucima na Ravnoj planini provela su djeca iz SOS Dječijih sela u BiH zahvaljujući partnerstvu sa kompanijom Lactalis BH. U sklopu zajedničkog projekta, djeca su imala priliku provesti vrijeme u prirodi, učeći i rastući kroz raznovrsne aktivnosti, od vožnje gondolom i zip-line avantura, do igre u vodi, i posjete čudesnom avantura parku. Svaki trenutak bio je pažljivo osmišljen kako bi podstakao samopouzdanje, radoznalost i timski duh. „Već drugu godinu zaredom, zahvaljujući partnerstvu sa kompanijom Lactalis BH, gradimo okruženje u kojem se djeca osjećaju sigurno, podržano i slobodno da istražuju svoje talente. Ljetna škola na Ravnoj planini još jednom je pokazala koliko ovakva saradnja može obogatiti djetinjstvo kroz igru, učenje, prirodu i prijateljstvo. Djeca su razvijala samopouzdanje, sticala nova iskustva i gradila povjerenje u sebe i svijet oko sebe. Ovakva partnerstva nisu samo važna, ona su neophodna. Djeci bez roditeljskog staranja, najviše znače kontinuitet, stabilnost i iskrena pažnja, a upravo to donosi ova saradnja.“ izjavio je Malik Garibija, direktor SOS Dječijih sela u BiH. Na prekrasnim stazama Ravne planine, među crnogoričnim i bjelogoričnim krošnjama, djeca su učila, istraživala i rasla. Spoj prirode, edukacije i rekreacije pružio im je priliku da razvijaju vještine i grade uspomene koje će ih pratiti cijeli život. „Projekat sa SOS Dječijim selima u BiH ponovo realizujemo kroz cjelogodišnji angažman. Vjerujemo da je važno da kroz različite aktivnosti dajemo veći doprinos i ostvarujemo stvaran, pozitivan uticaj na živote djece i mladih. Ovo je dugoročna investicija u generacije koje dolaze. Želimo im pružiti više od trenutne podrške – želimo da znaju da nisu sami, da i mi vjerujemo u njih, da imaju snagu i sposobnosti napraviti pozitivne promjene u svom životu i zajednici,“ izjavila je Ina Škrbić, direktorica marketinga kompanije Lactalis BH. Važan segment projekta realizovan je ranije ove godine, pri čemu je pet mladih košarkašica iz SOS Dječijih sela u BiH dobilo priliku učestvovati na sportskom kampu, gdje su, pored sportskih aktivnosti, imale i edukativne radionice sa profesionalnim sportistima. Cilj je bio da djeca dobiju dodatnu inspiraciju i podršku u svom razvoju, kako na terenu tako i van njega. Lactalis BH i SOS Dječija sela u BiH zajednički šalju snažnu poruku da svako dijete zaslužuje sretno, sigurno i podržano djetinjstvo. Ovaj projekat, koji se realizuje po kvartalima tokom cijele godine, primjer je kako kompanije mogu biti istinski saveznici djece i pokretači pozitivnih promjena u društvu. SOS Dječija sela u BiH su humanitarna organizacija koja brine o djeci i mladima koji su ostali bez roditeljskog staranja i pruža im šansu za sretno djetinjstvo i bolju budućnost. U SOS porodicama, sa braćom, sestrama i SOS roditeljima, djeca odrastaju u porodičnom okruženju uz roditeljsku ljubav. Jer svako dijete zaslužuje pripadati negdje, biti voljeno i sigurno.
Umjerenost je ključna: Koliko tamne čokolade je zdravo konzumirati svaki dan
Marx.ba Mnogi će rado posegnuti za kockicom tamne čokolade misleći: “Pa to je zdravo, zar ne?” I to je istina. Kad je riječ o tamnoj čokoladi s visokim udjelom kakaa, brojni stručnjaci se slažu da može imati blagotvoran učinak na zdravlje. Pritom je važno znati koliko je dovoljno, a kada počinje biti previše. Dakle, umjerenost je važna čak i kada jedemo tamnu čokoladu. Tamna čokolada bogata je flavanolima, prirodnim antioksidansima koji imaju niz pozitivnih učinaka na zdravlje. Oni pomažu u boljoj cirkulaciji, snižavaju krvni pritisak, jačaju funkciju krvnih žila i djeluju protivupalno. Osim toga, tamna čokolada može povoljno utjecati i na raspoloženje, pa čak i na funkcije mozga. Stručnjaci iz Mayo Clinic navode da umjereni unos tamne čokolade može biti koristan osobama koje paze na zdravlje srca, krvni pritisak, pa čak i na osjetljivost na inzulin, piše Indexfit. Većina preporuka govori o konzumaciji oko 30 grama tamne čokolade dnevno, odnosno otprilike tri do četiri kockice. To je količina koja može donijeti koristi bez pretjeranog unosa kalorija, šećera i zasićenih masti. Važno je birati čokolade koje sadrže najmanje 70 posto kakaa, jer upravo one sadrže više flavanola i manje dodanih sastojaka poput šećera i mlijeka. Ako jedete tamnu čokoladu umjereno dobivate: Tamna čokolada, iako zdravija od mliječne, i dalje je kalorična. Veća količina može dovesti do suprotnog učinka – debljanja, žgaravice ili nemirnog sna. Osobe osjetljive na kofein trebale bi izbjegavati konzumaciju navečer. Također, neke čokolade sadrže tragove teških metala (poput kadmija ili olova), pa je važno birati proizvode poznatih i provjerenih proizvođača. Kako je uključiti u prehranu? Najbolje ju je jesti samostalno, kao desert nakon obroka, ili dodati u zobenu kašu, smoothie, uz orašaste plodove ili jogurt. Bitno je da ne postane navika “grickanja iz navike”, već da joj pristupate svjesno kao malom, zdravom užitku.
Nova studija: Ovo je prehrana koja smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara
Marx.ba Nova desetogodišnja studija objavljena u časopisu Journal of Health donosi snažne dokaze o koristi mediteranske prehrane za zdravlje srca i krvnih sudova. Istraživanje je pratilo više od 5.000 osoba iz nekoliko evropskih zemalja, a rezultati su jako uvjerljivi. Sudionici koji su se držali mediteranske prehrane, bogate maslinovim uljem, povrćem, voćem, ribom te orasima i drugim suhim voćem, imali su 30 posto manji rizik od srčanih i moždanih udara u usporedbi s onima koji su jeli uobičajenu prehranu, piše Indexfit. – Ovaj način prehrane povezan je s dužim i zdravijim životom, poručuju autori studije. Osim što štiti srce i krvne sudove, mediteranska prehrana poboljšava i kognitivne sposobnosti te smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2. Ključ nije u jednoj jako zdravoj namirnici, već u cjelokupnom načinu prehrane. Stručnjaci preporučuju: zamijenite maslac maslinovim uljem, a crveno meso ribom.
Ova svakodnevna rutina može usporiti starenje i vratiti snagu tijelu
Marx.ba Krhkost, odnosno tzv. sindrom fragilnosti, pogađa između 7 i 12 posto osoba starijih od 65 godina, a značajno utječe na kvalitetu života – i to svakodnevno. Stručnjaci s prestižnog Univerziteta Johns Hopkins objašnjavaju da se krhkost dijagnosticira kada su prisutna barem tri od ovih simptoma: Ipak, dobra vijest je da nije sve izgubljeno. Nova studija objavljena u časopisu PLOS One donosi jednostavno, a vrlo učinkovito rješenje – samo 14 koraka u minuti više može poboljšati funkcionalnost i fizičku sposobnost kod starijih osoba koje su krhke ili na putu da to postanu. Hodanjem protiv slabosti – Otkrili smo da osobe koje su uspjele hodati samo malo brže – u prosjeku 14 koraka više u minuti – pokazuju značajno poboljšanje u pokretljivosti, snazi i izdržljivosti, kaže dr. Daniel Rubin, voditelj studije i profesor s američkog Univerziteta u Chicagu. Drugim riječima, ne treba vam skupa oprema, teretana niti osobni trener. Dovoljno je usred dana ustati i prošetati – ali s malo jačim tempom nego inače, piše Indexfit. Zašto je to važno? Krhke i predkrhke osobe često zapinju već na osnovnim dnevnim zadacima: odlazak u trgovinu, penjanja uz stepenice, ustajanje iz kreveta. To nije samo fizičko ograničenje, već i psihološki teret. Usporavanje vodi izolaciji, depresiji i bržem kognitivnom padu. Studije su pokazale da redovna šetnja smanjuje rizik od invaliditeta za čak 28 posto, jača kosti i mišiće, štiti od dijabetesa i snižava krvni pritisak. Osim toga, hodanje poboljšava i mentalno zdravlje – može usporiti starenje mozga i smanjiti rizik od demencije. Kako znati hodate li dovoljno brzo? – Jedno od najčešćih pitanja koje dobijem je, koliko brzo treba hodati, kaže Rubin. Dodaje da praćenje pulsa ili razgovora tokom hoda nije najpreciznije, posebno kod starijih osoba. Zato predlaže jednostavno rješenje, da se koristi metronom na mobitelu. – Hodajte 30 minuta svojim prirodnim tempom i izmjerite broj koraka u minuti. Zatim pokušajte taj broj povećati za 5 do 10, objašnjava. Kako kaže, muzika može pomoći, ali samo ako imate dobro razvijen sluh za ritam. Alternativa? Ritmičko disanje – udisanje na nos, izdisanje na usta, što dodatno snižava pritisak i smiruje tijelo. Pravilno držanje i zamah rukama Mnogi stariji hodaju pognuto, što stvara dodatni pritisak na kičmu i otežava disanje. Važno je hodati uspravno, s pogledom prema naprijed i slobodnim zamahom ruku. – Hodanje nije samo pokret nogu, već cijelog tijela. Zamah ruku treba biti usklađen s koracima, i to tako da se ruka i noga na suprotnim stranama kreću istovremeno, savjetuje Dana Santas, stručnjakinja za pokret i funkcionalnu mobilnost. Ako imate osjećaj da ste u zadnje vrijeme sve umorniji, sporiji i nesigurniji dok hodate, nemojte čekati da postane još gore. Ne morate trčati maraton ni dizati tegove. Dovoljna je brža šetnja – i to doslovno 14 koraka više u minuti.
Revolucija u dijagnostici aritmija: Uređaj AT-Patch među vodećima u Evropi
Marx.ba U najnovijem izdanju prestižnog European Journal of Cardiovascular Medicine (EJCM) objavljen je sistematski pregled pod nazivom “The Efficacy of Wearable Cardiovascular Monitoring Devices in Real-Time Arrhythmia Detection”, u kojem je AT-Patch prepoznat kao jedan od najnaprednijih nosivih uređaja za detekciju srčanih aritmija. Ono što ovu vijest čini posebno značajnom za Bosnu i Hercegovinu jeste činjenica da je kompanija medIT ekskluzivni distributer AT-Patch uređaja za domaće tržište. Prema rezultatima objavljenim u EJCM-u, AT-Patch se ističe u nekoliko ključnih kategorija: Nova era kardiološke dijagnostike u BiH Za zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini ovo otvara niz mogućnosti za modernizaciju i unapređenje dijagnostičkih usluga: Kroz primjenu AT-Patch uređaja, Bosna i Hercegovina pravi korak ka uvođenju najmodernijih rješenja u oblasti digitalne medicine i personalizirane zdravstvene zaštite. Više informacija na info@medit.ba
Navika koja se smatrala beskorisnom sada se povezuje s boljim pamćenjem, razmišljanjem i kreativnošću
Marx.ba Kad sanjarimo, naš um luta u daleke krajeve, stavljajući nas u stanje slično snu – čak i kad smo potpuno budni. Istraživanja sugeriraju da čak 50 posto našeg budnog vremena provodimo u sanjarenju. To vas možda može zabrinuti jer se čini kao da gubite vrijeme ili niste onoliko produktivni koliko biste željeli. Naravno, sanjarenje nije uvijek dobra ideja – posebno nije kad recimo vozite automobil ili se nalazite u situaciji koja zahtijeva vašu punu pažnju. Međutim, sve dok je sigurno i prikladno prepustite se mislima koje lutaju jer sanjarenje može imati nekoliko pozitivnih učinaka. Smanjuje stres i tjeskobu Pauze za sanjarenje nisu samo zabavne – one su nužne. Naš mozak ne može održavati fokus i produktivnost bez prekida. Za dobru mentalnu higijenu, potrebni su redovni periodi opuštanja. Kada tokom tih trenutaka pustimo umu da slobodno luta, to može smanjiti nivo anksioznosti. Isključivanjem “vanjske buke”, dopuštate svojim mislima da teku slobodno. To potiče mentalno opuštanje i kreativno istraživanje jer nas stavlja u stanje alfa valova. Dok smo u alfa zoni tada smo smireni i ne razmišljamo prisilno ili pod stresom. Nakon napornog dana na poslu ili nesuglasica s prijateljem, dopustite si da vam misli odlutaju prema nečemu potpuno nevezanom i ugodnom. To vam može pomoći da se emocionalno distancirate od stresnih okolnosti. Imati alat poput sanjarenja posebno je korisno kad se suočavate s uočenim prijetnjama ili kad ste u pretrpanom, stresnom okruženju. To je još jedan alat u vašem mentalnom arsenalu za izbjegavanje stresa i anksioznosti, piše Verywell Mind. Ako osjećate da vaš nivo anksioznosti raste, isprobajte ove korake za ulazak u opuštenije stanje pogodno za sanjarenje: Maknite pogled sa svog radnog stola, posla ili bilo kakvih distrakcija. Udahnite duboko. Zatim polako izdahnite. Ponovite. Na kraju, razmislite o nečemu ugodnom što za vas ima značenje. Možete, primjerice, zamisliti da ste na omiljenom mjestu gdje volite planinariti. Ili biste mogli razmišljati o novom automobilu koji biste željeli kupiti. Koje bi boje bio? Koje bi karakteristike imao? Možete li zamisliti sebe kako se osjećate sjajno na vozačkom sjedalu? Pomaže u rješavanju problema Sanjarenje nije samo mini-bijeg. Kad pustimo mislima da slobodno lutaju, to nas psihički obnavlja. Većini nas koristi kada se problemu vratimo s novom perspektivom. To nam omogućava da se osjećamo svježije i spremnije. Osim što nam nudi svježi pogled, čini se da je sanjarenje učinkovitije od forsiranog pokušaja da riješimo neki problem. U studiji koja je pratila različite obrasce unutrašnjeg razmišljanja, istraživači su zaključili da je lutanje misli važno i korisno. Ovaj misaoni proces često vodi do novih ideja. Upornim forsiranjem rješenja možda propuštate brojne informacije. Ali slobodno asociranje omogućava umu da skače od uspomena, do pročitanih stvari, pa do maštovitih slika. Drugim riječima, sanjarenje vas može povesti magičnim putem do uvida koji vam mogu pomoći u rješavanju problema. Dakle, ako ne možete riješiti neki problem, pokušajte suprotno – nemojte forsirati, nego sanjarite. I to još više nego prije. Iako može zvučati neobično, dopuštanje mislima da lutaju može vam pomoći da riješite probleme kad fokusiranje na njih ne daje rezultate, piše miss7zdrava. Koristi različite dijelove mozga Sigurno ste primijetili da dječje misli stalno lutaju. Nije tajna da mališani često “odlutaju”. Iako se često kaže da neko “ima glavu u oblacima”, sanjarenje je daleko od beznačajnog ili ometajućeg ponašanja. Zapravo, ono što se događa u mozgu tokom sanjarenja vrlo je sofisticirano. Kad um luta, koristimo različite dijelove mozga – uključujući mrežu za rješavanje problema i mrežu za kreativnost, koje rade istovremeno. Kad aktiviramo te različite moždane regije, možemo pristupiti informacijama koje su do tada bile nedostupne ili potisnute. Dakle, dosada ili neaktivnost zapravo imaju veliku svrhu – inspiriraju nas na sanjarenje, što stvara važne veze u našem mozgu. Pomaže da ostvarimo ciljeve Kako misli koje lutaju mogu pomoći u postizanju ciljeva? Iako su te misli možda bez jasnog pravca, istraživanja otkrivaju da su često motivirane našim ciljevima. Sportisti i izvođači ponekad svjesno sanjare prije utakmice ili nastupa kako bi mentalno uvježbali svoj uspjeh. Na taj način predodređuju mozak za uspjeh. To je poput mentalne, a ne fizičke pripreme za željeni ishod. Ovakav oblik strukturiranog sanjarenja popularan je u sportskoj psihologiji. Sanjarenje koje se temelji isključivo na fantaziji – poput pretvaranja u superjunaka – može završiti razočaranjem jer je previše nerealno. No, strukturirano sanjarenje je realističnije. Potiče vas da razmislite o koracima koje biste poduzeli, načinima kako ostati motivirani i kako prevladati prepreke. Potiče kreativnost Sanjarenje je povezano s višim nivoom kreativnosti. Djelomično je to zato što koristi slične kognitivne procese i dijeli zajedničke funkcije mozga. Posebno je korisno kad je sanjarenje usmjereno na problem. To znači da naporno razmišljanje o kompleksnom problemu ne vodi nužno novim rješenjima. Zato uzmite pauzu. Um će i dalje razmišljati o problemu koji je pred vama. Bianca L. Rodriguez, magistrica obrazovanja i licencirana bračna i obiteljska terapeutkinja, kaže: – Zato većina nas ima ‘aha’ trenutke dok radi obične stvari, poput pranja suđa – kada ne moramo biti koncentrirani na zadatak, ostavljamo prostor psihi da primi i otkrije nove informacije. Kada vaš um ne mora slijediti usku mentalnu stazu, on reorganizira razne dijelove informacija i stvara nove i neočekivane veze. Biti rastresen i dopustiti umu da luta izuzetno je pozitivno. Rodriguez također kaže da je sanjarenje “vježba za vaš um”. – Rijetko nas uče da je u redu da dopustimo našim mislima da lutaju. To je kao da se brinemo samo za jedno drvo u velikoj šumi. Sanjarenje omogućuje vašem umu da se udalji i vidi cijelu šumu, što stvara drugačiju perspektivu i potiče kreativnost, dadaje ona. Sanjarenje je dugo imalo lošu reputaciju, ali nudi brojne prednosti. Ako ste frustrirani zbog neke situacije ili problema, ili jednostavno želite proširiti svoju maštu i kreativnost, dopustite sebi da sanjarite i možda se pred vama otvore potpuno novi mentalni putevi.
Najbolja hrana za ublažavanje dehidracije
Marx.ba Intenzivne fizičke aktivnosti na otvorenom, poput planinarenja, trčanja i sličnih sportova, mogu biti vrlo osvježavajuće i korisne za tijelo. No, kombinacija velike tjelesne aktivnosti s jakim vrućinama i suncem može ozbiljno narušiti hidraciju. Mnogi ljudi ne shvataju koliko tekućine gube znojenjem i često je ne nadoknađuju dovoljno, što može dovesti do dehidracije s čestim simptomima poput žeđi, vrtoglavice i umora. Hrana također igra važnu ulogu u održavanju hidracije, a jedan od najboljih izvora elektrolita je slani kikiriki. – Elektroliti osiguravaju da vaše tijelo stvarno koristi vodu, umjesto da ona samo prođe kroz vas, objašnjava nutricionistica Laney Morse za Parade. Kikiriki je prirodni izvor elektrolita poput natrija, kalija i magnezija, a pritom je pristupačan, hranjiv i praktičan za nošenje tijekom aktivnosti, piše Indexfit. Osim elektrolita, kikiriki je bogat vlaknima, proteinima i zdravim mastima, što pomaže u održavanju energije i oporavku mišića nakon vježbanja. – Ako popijete puno vode, a potom pojedete porciju slanih kikirikija, elektroliti u orašastim plodovima pomoći će tijelu da povuče vodu u stanice i iskoristi je, dodaje Morse. Za one koji ne mogu ili ne žele jesti kikiriki, postoje i druge namirnice koje pomažu u hidrataciji, poput lubenice, krastavaca i narandži. Kako bismo spriječili dehidraciju, važno je redovno unositi dovoljno vode – ne samo prije i nakon aktivnosti, nego i tokom cijelog dana. Ako imate ograničenja u unosu natrija, uvijek se savjetujte s ljekarom ili nutricionistom prije uvođenja novih namirnica u prehranu.
Želite zdraviji mozak: Ova tri “čudna” načina mogu vam pomoći
Marx.ba U svakodnevnoj brizi za zdravlje često se fokusiramo na tijelo, pa tako pazimo što jedemo, krećemo se, izbjegavamo stres kad možemo. No, zdravlje mozga jednako je važno, a nerijetko ga zanemarujemo. Mozak je naš “glavni upravljač” koji je odgovoran za pamćenje, razmišljanje, raspoloženje i opću funkcionalnost. Upravo zato važno je ulagati u navike koje podupiru njegovu dugoročnu vitalnost jer mozak s godinama prolazi kroz brojne promjene – dolazi do smanjenja njegove mase, slabije komunikacije među neuronima te smanjenog protoka krvi. Sve to može utjecati na sposobnost učenja, pamćenja, brzinu obrade informacija i druge kognitivne funkcije. Vjerovatno već znate da uravnotežena prehrana, redovna tjelovježba, kvalitetan san, upravljanje stresom i društvena povezanost mogu pomoći u očuvanju mozga mladim. No, postoje i neki neuobičajeni načini za poticanje mentalne aktivnosti, pa tako možete naučiti svirati instrument, koristiti nedominantnu ruku za svakodnevne zadatke ili se jednostavno vratiti kući drugačijim putem nego inače. Neuronaučnik Kevin Woods, koji se školovao na Harvardu, ima tri jednostavna prijedloga koja mogu nadopuniti vaše zdrave navike, piše New York Post. Žvakanje žvakaće gume Žvakaća guma može hraniti mozak na više načina, iako tačni mehanizmi nisu jasni. Neke studije sugeriraju da žvakanje žvakaće gume povećava protok krvi u mozak, što znači više kisika i glukoze za prefrontalni korteks i hipokampus, područja vitalna za pamćenje i učenje. Ovaj povećani protok krvi također može poboljšati fokus i pažnju te smanjiti stres i anksioznost. Što se tiče vrsta žvakaćih guma, Woods je rekao da žvakaća guma treba biti s dobrim okusom koji se ne gubi prebrzo i koja se ne raspada tokom žvakanja. No, postoji možda još bolja, iako neuobičajena opcija. Nedavna studija je otkrila da žvakanje tvrdih predmeta poput drvene olovke može povećati nivo antioksidansa glutationa u mozgu, dok žvakaća guma nije imala isti učinak. Hodanje unazad – Hodanje unazad poboljšava zdravlje mozga izazivajući ga, usmjeravajući pažnju i jačajući neuronske veze, a potencijalno stvarajući nove puteve. Studije su otkrile da hodanje unazad povećava kognitivnu kontrolu, pa čak i pamćenje, objasnio je neuronaučnik, prenosi Večernji. Poznata i kao retro hodanje, ova praksa može poboljšati ravnotežu, koordinaciju i držanje, ojačati određene mišiće, smanjiti bolove u donjem dijelu leđa i sagorjeti više kalorija nego hodanje prema naprijed. Stručnjaci preporučuju polako kretanje, odabir puta bez prepreka i neravnog asfalta, držanje glave i trupa uspravno, uključivanje mišića trupa, prvo koračanje prstima i svjesnost okoline. Pjevušenje Pjevušenje može ublažiti stres i potaknuti opuštanje stimuliranjem vagusnog živca, složene mreže od preko 200 hiljada vlakana koja povezuje mozak i glavne organe. Istraživanja pokazuju da pjevušenje također može povećati nivo dušikovog oksida u nosnoj šupljini, potencijalno poboljšavajući protok krvi u mozak i podižući raspoloženje. – Studije na horskim pjevačima pokazuju poboljšanu varijabilnost otkucaja srca i kognitivne funkcije. Osim toga, kontrola daha potrebna za produžene note vježba iste neuronske mreže uključene u regulaciju pažnje, objasnio je Woods. Predložio je često izvođenje ove tri aktivnosti i pronalaženje dosljedne rutine koja vam odgovara. Budući da je mozak kontrolni centar za razmišljanje, osjećanje i djelovanje, briga o njemu ključna je za cjelokupno zdravlje i dobrobit. – Iako nam znanost može reći korisne stvari koje možemo isprobati, do određene mjere, različitim mozgovima potrebne su različite stvari da bi se najbolje usredotočili. Ono što vama izgleda korisno, nekome drugome može biti odvraćajuće, stoga se ne bojte isprobati što vama najbolje funkcionira, zaključio je.
Postoji poseban zdravstveni razlog da se zaljubite u plivanje
Marx.ba Ljeto i voda idu ruku pod ruku, a plivanje je bez sumnje jedna od najzdravijih aktivnosti koju možemo prakticirati, bez obzira na dob ili kondiciju. Osim što nas osvježava i opušta, plivanje aktivira gotovo sve mišićne grupe u tijelu, poboljšava izdržljivost i pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine. To je trening niskog intenziteta za zglobove, a visokog učinka za cijelo tijelo. Plivanjem jačamo srce, poboljšavamo cirkulaciju i dišni kapacitet, a istovremeno smanjujemo razinu stresa. Boravak u vodi ima smirujući učinak na nervni sistem, što doprinosi osjećaju opuštenosti i mentalne ravnoteže. Nije ni čudo što mnogi upravo plivanje biraju kao način “resetiranja” nakon napornog dana ili sedmice. No, manje poznat, ali fascinantan podatak je da plivanje pozitivno utječe i na mozak, posebno na pamćenje i kognitivne funkcije. Naučna istraživanja pokazuju da redovno plivanje može potaknuti rast novih moždanih stanica, poboljšati povezivanje neurona i potaknuti izlučivanje hormona koji su važni za učenje i koncentraciju. To znači da svaki odlazak na bazen ili more ne pomaže samo tijelu, već i mozgu da bolje funkcionira. Posebno kod djece i starijih osoba, plivanje može igrati ključnu ulogu u razvoju i očuvanju mentalnih sposobnosti. Uz to, potiče bolji san, smanjuje tjeskobu i može pomoći kod simptoma depresije. Ako tražite aktivnost koja kombinira fizičko zdravlje, mentalno blagostanje i ljetnu zabavu, plivanje je teško nadmašiti. A sad kad znamo da doprinosi i boljoj memoriji, imamo još jedan razlog više da zaronimo.