Evo kada umor nije samo umor, već ozbiljan problem
Marx.ba U današnje vrijeme ljudi sve češće spavaju premalo, a osjećaj iscrpljenosti postao je toliko uobičajen da ga mnogi više ni ne prepoznaju kao problem. I dok svi znamo koliko je nedostatak sna štetan, rijetko se govori o tome kako razlikovati običan umor od ozbiljne iscrpljenosti koja može ugroziti zdravlje. Psihologinja i stručnjakinja za spavanje, dr. Leah Kaylor, upozorava da sve više ljudi ne shvata koliko su iscrpljeni. Objašnjava da mnogi precjenjuju svoju sposobnost funkcioniranja, iako su im rezerve energije pri kraju. Kaže da čak i lagana neispavanost može imati ozbiljne posljedice, primjerice, ostajanje budnim između 17 i 19 sati može usporiti vaše reakcije kao da ste pod utjecajem alkohola, s koncentracijom u krvi od 0,05 posto. Drugim riječima, nakon prosječnog radnog dana, mozak nam može raditi slično kao da smo popili koju čašicu previše. Mnogi ljudi misle da su se “navikli” na četiri ili pet sati sna po noći, ali to ne znači da njihovo tijelo ne trpi. Naprotov, redovni manjak sna utječe na sve aspekte života, od kognitivnih sposobnosti i emocionalne stabilnosti do fizičkog zdravlja i društvenih odnosa. I samo jedna loša noć može narušiti koncentraciju, pamćenje, regulaciju emocija i fizičku koordinaciju. S vremenom, hronični nedostatak sna dovodi do pada radne učinkovitosti, poteškoća u donošenju odluka i većeg rizika od nesreća, bilo na poslu, bilo za volanom. Osim toga, neispavanost slabi imunitet i usporava oporavak organizma, a dugoročno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i pretilosti, piše Indexfit. Znakovi da više niste samo umorni, već ozbiljno iscrpljeni, mogu biti i fizički i psihološki. Jedan od najozbiljnijih pokazatelja su trenutni prekidi svijesti, odnosni trenuci kada se mozak nakratko “ugasi”, iako su oči otvorene. To je posebno opasno ako vozite ili upravljate strojevima. Drugi znakovi su promjene raspoloženja, razdražljivost i emotivne reakcije koje nisu tipične za vas. Zaboravljivost, neodlučnost i stalna potreba za kofeinom ili slatkišima također su znak da vam tijelo pokušava nadoknaditi energiju koju ne dobiva snom. Još jedan zanimljiv detalj je da ako zaspite čim dotaknete jastuk, to možda ne znači da ste osoba koja dobro spava, nego da ste toliko iscrpljeni da mozak nema izbora. Osjećaj da ste istovremeno umorni i preuzbuđeni da biste zaspali često je rezultat povišenog kortizola, hormona stresa. Dr. Kaylor podsjeća da je važno uzeti san ozbiljno. Ako mislite da nedostatak sna “nije veliki problem”, sjetite se da su neke od najvećih katastrofa u historiji, uključujući nuklearne nesreće i pomorske havarije, bile povezane upravo s umorom. Zato, kad sljedeći put pomislite preskočiti san zbog posla ili obaveza, možda biste se trebali zapitati isplati li se to doista. Jer i vaše tijelo i vaš mozak trebaju odmor da bi funkcionirali kako treba, svaki dan. VEZANO Stručnjaci: Ako želite duže živjeti, prakticirajte četiri navike
Stručnjaci: Ako želite duže živjeti, prakticirajte četiri navike
Marx.ba Mnogi ljudi u nekom trenutku života počnu razmišljati o tome kako njihove svakodnevne navike utječu na dugovječnost. Iako je želja za zdravijim načinom života sve češća, mnogi ne znaju odakle krenuti. Srećom, sve više ljekara i zdravstvenih stručnjaka dijeli savjete o jednostavnim promjenama koje mogu poboljšati kvalitetu života i potencijalno produžiti njegov vijek. Jedan od njih je i hirurg dr. Anthony Youn, koji je istaknuo nekoliko prehrambenih promjena koje, prema njegovim riječima i studijama, mogu produžiti život i do 13 godina. Jedite više ribe Dodavanje ribe u prehranu barem dva puta sedmično već je dugo povezano s nizom zdravstvenih prednosti. Ribe poput lososa, skuše i sardina iznimno su bogate hranjivim tvarima, osobito omega-3 masnim kiselinama. Dr. Youn ističe važnost zdravih masnoća koje se nalaze upravo u tim vrstama ribe. Iako se ponekad spominju zabrinutosti zbog žive u ribi, ona ostaje vrijedan i hranjiv izvor bjelančevina koji se može lako uklopiti u razna jela. Smanjite unos zaslađenih pića U toplijim mjesecima mnogi posežu za rashlađenim gaziranim pićima, no redovna konzumacija takvih napitaka može ozbiljno štetiti zdravlju. Prema organizaciji Action On Sugar, jedna limenka gaziranog pića može sadržavati oko devet grama dodanog šećera, što je čak 140 posto više od preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, piše Indexfit. Pretjerani unos šećera povezan je s povećanim rizikom od dijabetesa i srčanih bolesti. Umjesto toga, preporučuje se konzumacija napitaka s manje šećera ili jednostavno više vode uz prirodne dodatke poput limuna ili mente. Uključite više orašastih plodova i sjemenki u prehranu Ako već volimo grickati orašaste plodove i sjemenke ili ih koristimo kao alternativni izvor proteina, nastavimo s tom navikom. Dr. Youn navodi da su oni “odličan izvor zdravih masnoća i bjelančevina, što ih čini korisnim za dugovječnost”. Osim što su hranjivi, dostupni su u brojnim varijacijama i lako se uklapaju i u slana i u slatka jela. Smanjite unos crvenog i procesuiranog mesa Iako povremeni hamburger ili hot dog ne predstavljaju problem, pretjerana konzumacija crvenog i prerađenog mesa može imati negativan utjecaj na zdravlje. Dr. Youn savjetuje ograničavanje unosa crvenog mesa te trajnih proizvoda od mesa, koji su povezani s lošijim zdravljem srca i probavnog sistema, kao i povećanim rizikom od pojedinih vrsta raka. VEZANO Šta se događa s našim tijelom ako previše spavamo
Šta se događa s našim tijelom ako previše spavamo
Marx.ba Neuronaučnica Chelsie Rohrscheib objasnila je za Daily Mail da je sedam do devet sati sna idealna količina za odrasle osobe. Sve više od toga moglo bi ukazivati na skriveni zdravstveni problem. – Spavanje duže od preporučenog može značiti da se u tijelu događa nešto što nije u redu, upozorava ona. To može uključivati razne poremećaje spavanja (poput apneje ili hipersomnije), autoimune i upalne bolesti, depresiju, rak ili hormonalne poremećaje. Ukratko, tijelo vam možda pokušava nešto poručiti, piše Indexfit. Osim što višesatno spavanje može biti simptom bolesti, dugoročno može i povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Studije su pokazale da navika dugog spavanja povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, pa čak i slabljenja kognitivnih funkcija, uključujući demenciju. Naravno, povremeno duže spavanje nije nužno loše, pogotovo ako tokom radne sedmice ne stignete odspavati dovoljno. – Mozak vodi svojevrsnu evidenciju o potrebama za snom. Ako redovno spavate premalo, stvara se deficit sna, objašnjava dr. Rohrscheib. No nadoknada sna vikendom nije dugoročno rješenje. Nažalost, naučne studije pokazuju da se taj manjak sna nikada ne može u potpunosti nadoknaditi. Ako vam kvaliteta sna nije zadovoljavajuća, dobra je vijest da se to može poboljšati. Dr. Rohrscheib savjetuje da se držite dosljednog rasporeda spavanja i buđenja, da se izložite što više prirodnom svjetlu u prvoj polovici dana, da jedete uravnoteženo i vježbate barem 30 minuta dnevno, ako ste jako umorni, kratko odrijemajte i upravljajte stresom što bolje možete. VEZANO CE oznaka potvrđuje sigurnost i kvalitet medIT softverskih rješenja u zdravstvu
CE oznaka potvrđuje sigurnost i kvalitet medIT softverskih rješenja u zdravstvu
Marx.ba Softverska rješenja kompanije medIT su zvanično dobila “CE” oznaku, registrovanu od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Za zdravstvene radnike, “CE” oznaka znači dodatno povjerenje u digitalne alate koje svakodnevno koriste u dijagnostici, terapiji, administraciji i komunikaciji sa pacijentima. – Naš softver je sada i formalno certificiran, standardiziran, kao pouzdano medicinsko sredstvo u pružanju zdravstvenih usluga. Za pacijente, “CE” oznaka predstavlja sigurnost da se njihovi podaci obrađuju na certificiranom medicinskom sredstvu na najvišem nivou zaštite i da su uključeni u digitalne tokove zdravstvene zaštite, koji zadovoljavaju evropske standarde. Naša misija ostaje ista – obezbijediti dostupniju, precizniju i bržu zdravstvenu uslugu, izjavio je Samir Dedović, direktor i predsjednik medIT Uprave. “CE” certifikacija je korak naprijed ka još većem povjerenju i širenju primjene medIT softverskih rješenja u Bosni i Hercegovini i šire.
Ni kafa, ni čaj: Ovo je najbolji napitak za početak dana
Marx.ba Ako tražite zdraviju zamjenu za jutarnju kafu, stručnjaci preporučuju kakao. On sadrži teobromin, prirodni stimulans sličan kofeinu, ali s blažim djelovanjem i bez negativnih učinaka kafe. Kakao je bogat flavonoidima, koji poboljšavaju kognitivne funkcije, koncentraciju i smanjuju rizik od demencije. Djeluju i kao antioksidansi, boreći se protiv štetnih slobodnih radikala. Osim toga, kakao sadrži biljne proteine, željezo, magnezij, kalij, kalcij, folnu kiselinu i vitamine B, E i K grupe. Zbog visokog kalorijskog sadržaja i masti, osobe s kardiovaskularnim bolestima trebale bi ga konzumirati umjereno ili ga izbjegavati. Dodavanje punomasnog mlijeka povećava masnoće, pa se preporučuju biljna mlijeka (bademovo, kokosovo, zobeno). Djeca mlađa od 3 godine mogu imati alergijsku reakciju. Kakao se ne preporučuje ni ženama s cistama na dojkama, osobama s hemoroidima, hroničnim glavoboljama ili povećanom osjetljivošću na kofein. Zbog visokog udjela željeza, koristan je kod anemije, a magnezijum pomaže kod stresa i depresije. Kakao pomaže i u obnavljanju kože, potiče rast mišića i sadrži feniletilamin, vitamin koji izaziva lučenje hormona sreće. VEZANO Minimalni broj koraka koje preporučuju stručnjaci za zdrav život
Minimalni broj koraka koje preporučuju stručnjaci za zdrav život
Marx.ba Hodanje je jedna od najjednostavnijih i najpristupačnijih tjelesnih aktivnosti, a broj koraka koje dnevno napravimo može imati značajan utjecaj na naše zdravlje. Prema istraživanju Univerziteta u Sydneyu, svaki dodatni korak iznad 2200 dnevno povezan je s manjim rizikom od smrti i kardiovaskularnih bolesti, čak i kod osoba koje veći dio dana provode sjedeći. Optimalne koristi za zdravlje primijećene su kod osoba koje dnevno naprave između 9000 i 10.000 koraka, piše Indexfit. Osim fizičkih koristi, hodanje pozitivno utječe i na mentalno zdravlje. Redovna šetnja može pomoći u smanjenju simptoma depresije i anksioznosti, poboljšati raspoloženje i povećati osjećaj blagostanja. Za one koji žele povećati broj dnevnih koraka, preporučuje se korištenje stepenica umjesto lifta, šetnja tokom pauze za ručak i parkiranje automobila dalje od odredišta. Važno je napomenuti da i manji broj koraka od preporučenih 10.000 može imati pozitivne učinke na zdravlje. Ključno je postupno povećavati tjelesnu aktivnost i prilagoditi je vlastitim mogućnostima. VEZANO Kafa ne služi samo za razbuđivanje, može imati moćan učinak na zdravlje
Kafa ne služi samo za razbuđivanje, može imati moćan učinak na zdravlje
Marx. Ako dan započinjete šoljicom kafe, vjerovatno biste rekli da je njena najveća prednost energija. No nova istraživanja otkrivaju da bi nam taj omiljeni napitak mogao pomoći da živimo duže. Prema riječima dr. Nathana Pricea, umjerena konzumacija kafe povezuje se s manjim rizikom od određenih vrsta raka te neuroloških, metaboličkih i jetrenih bolesti. Ključ je, kažu stručnjaci, u antioksidansima, piše Indexfit. – Kafa je prepuna polifenola, vrsta antioksidansa koji štite stanice od oštećenja i usporavaju starenje. Osim toga, sastojci iz kafe, uključujući kofein i polifenole, mogu ubrzati metabolizam i pomoći u razgradnji masti, objašnjava nutricionistica Kaytee Hadley. Još jedna velika prednost? Kafa pozitivno utječe na mozak. Istraživanja pokazuju da redovna konzumacija može smanjiti rizik od demencije, Alzheimera i Parkinsonove bolesti, prenosi Parade. Dobra vijest i za one koji izbjegavaju kofein, stručnjaci tvrde da i kafa bez kofeina ima slične prednosti, uključujući niži rizik od dijabetesa i bolesti srca. Ali pazite što stavljate u kafu. Šećeri i zaslađeni sirupi mogu umanjiti zdravstvene dobrobiti. Umjesto toga, dodajte malo cimeta koji je dobar za srce. VEZANO Hrana za miran san: Šta jesti prije spavanja
Hrana za miran san: Šta jesti prije spavanja
Marx.ba Kasnovečernja glad čest je gost mnogih. Taman kad se spremaš utonuti u san, želudac počinje kruliti, stavljajući te pred dilemu – ignorirati glad i riskirati nemirnu noć ili posegnuti za nečim iz frižidera i potencijalno poremetiti san? Pitanje šta jesti prije spavanja nije jednostavno, ali dobra vijest je da pravi odabir namirnica u pravo vrijeme može čak i poboljšati kvalitetu tvog sna. Dok teški, masni obroci ili slatkiši mogu uzrokovati probavne smetnje i držati te budnim, lagani, nutritivno bogati zalogaji mogu pomoći tijelu da se opusti i pripremi za odmor. Ključ leži u razumijevanju kako hrana utječe na naše tijelo prije spavanja. Mitovi i činjenice Dugo se vjerovalo da je jedenje prije spavanja siguran put do viška kilograma, uz objašnjenje da se metabolizam noću usporava. Iako naš bazalni metabolizam ostaje aktivan i tokom sna jer tijelo i tada treba energiju, istina je nešto kompleksnija. Problem često nije u samom činu jedenja, već u što i koliko jedemo. Kasnovečernji obroci često predstavljaju dodatne kalorije povrh dnevnog unosa, a nerijetko se radi o manje zdravim opcijama poput čipsa, sladoleda ili ostataka večere. Stres također može povećati nivo hormona gladi (grelina) navečer, vodeći prejedanju, piše portal Žena. S druge strane, odlazak u krevet ako ste izrazito gladni također može negativno utjecati na san. Nizak nivo šećera u krvi može uzrokovati nemir i buđenje tokom noći. Lagani, uravnoteženi obrok prije spavanja može pomoći u stabilizaciji šećera u krvi, spriječiti noćno buđenje zbog gladi te osigurati tijelu važne nutrijente poput triptofana, magnezija i melatonina, koji aktivno učestvuju u regulaciji sna. Za osobe s GERB-om (refluksnom bolešću), jedenje neposredno prije lijeganja može pogoršati simptome poput žgaravice, pa se njima preporučuje izbjegavanje hrane barem 2-3 sata prije spavanja. Kada je najbolje vrijeme Ako osjećaš glad prije spavanja, idealno vrijeme za lagani međuobrok je otprilike jedan do dva sata prije odlaska u krevet. Ovo daje tvom tijelu dovoljno vremena da započne probavu, smanjujući rizik od probavnih smetnji ili refluksa koji bi mogli ometati san. Jedenje tik prije lijeganja, čak i zdravih namirnica, može biti problematično za neke ljude. Važno je slušati svoje tijelo, no općenito pravilo je ostaviti barem 60 minuta između zadnjeg zalogaja i odlaska pod pokrivač. Najbolje namirnice Odabir pravih namirnica može značajno doprinijeti kvaliteti tvog sna. Evo nekoliko opcija bogatih nutrijentima koji potiču opuštanje i san: Šta izbjegavati Jednako važno kao znati što jesti, jest i znati što izbjegavati. Namirnice i pića koja mogu ometati san uključuju: VEZANO Stručnjaci kažu da dva dana vježbanja sedmično može biti dovoljno
Stručnjaci kažu da dva dana vježbanja sedmično može biti dovoljno
Marx.ba Prema pisanju na stranicama SciTechDaily koje prenose novo istraživanje objavljeno u Journal of the AeMerican Heart Association i oni koji samo tokom vikenda vježbaju mogu imati (pod)jednake zdravstvene koristi kao i oni koji vježbaju tokom cijele sedmice, pod uvjetom da dosegnu 150 minuta sedmično umjerene do intenzivne aktivnosti. Studija je analizirala podatke više od 93.000 ljudi iz britanske biomedicinske baze, koristeći akcelerometre za preciznije mjerenje aktivnosti. Učesnici su podijeljeni u tri skupine: “aktivni vikend ratnici”, “aktivni redovni vježbači” i “neaktivni”. Rezultati su pokazali da su, u usporedbi s neaktivnom grupom, obje aktivne grupe imale značajno niži rizik od smrti. Kod onih koji treniraju vikendom rizik od smrti iz svih uzroka bio je 32 posto niži, od kardiovaskularnih bolesti 31% niži, a od raka 21% niži. Kod redovnih vježbača rizik od smrti iz svih uzroka bio je 26% niži, od kardiovaskularnih bolesti 24% niži, a od raka 13% niži, prenosi Bug. Zaključak je da ne moramo vježbati svaki dan za zdraviji život – bitna je sedmična količina rekreativnog vježbanja koja bi trebala biti 150 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti – bilo koncentrirano u jedan do dva dana ili raspoređeno. U oba slučaja statistički značajno se smanjuje rizik od smrti.. Ova poruka je ohrabrujuća za ljude koji se bore s uklapanjem svakodnevnih treninga u raspored, ali valja imati na umu da uguravanje 150 minuta vježbanja u samo jedan ili dva dana može povećati rizik od mišićno-koštanih ozljeda, posebne kod neredovnih vježbača. Istraživanje naglašava da je ukupni volumen tjelesne aktivnosti ključni faktor za zdravstvene koristi, a ne kako je ona raspoređena tokom sedmice. Ovi nalazi potvrđuju trenutne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije i Američke udruge za srce koje preporučuju 150-300 minuta umjerene ili 75-150 minuta intenzivne aerobne aktivnosti sedmično. VEZANO Istraživanje: Voće koje pomaže u borbi protiv visokog pritiska i upala
Traži se Zdravo! Baka/Nana: Tri pobjednice osvajaju po 1.000 KM!
Marx.ba Poznato je da bake/nane s puno ljubavi pripremaju domaća jela, uvijek se trudeći da na tanjiru bude dovoljno povrća, proteina i ugljikohidrata. Ako i vaša baka/nana sprema ukusna i nutritivno vrijedna tradicionalna jela, pravo je vrijeme da se samostalno, ili uz vašu pomoć, prijavi na konkurs „Nestlé Zdravo! Baka/Nana“. Naime, kompanija Nestlé i ove godine nagrađuje bake/nane koje svakodnevno, bez puno pompe i trvenja, pripremaju obroke na principima balansirane ishrane, prirodno primjenjujući smjernice Tanjira pravilne ishrane, odnosno Nestlé Zdravo! NutriPorcije. Cilj ovog nagradnog konkursa je podizanje svijesti o važnosti pravilne i uravnotežene ishrane, naročito kod djece. – Radujemo se nastavku aktivnosti Zdravo! Baka/Nana, jer smo proteklih godina otkrili brojne jednostavne recepte za zdrave i ukusne obroke koje samo bake/nane znaju pripremiti. Uz to, posebno nas raduje što smo čuli i priče o tome kako su, kroz svakodnevne primjere, uspjele motivisati svoje unuke da usvoje zdrave prehrambene navike i zavole domaću kuhinju. Zato i ove godine pozivamo bake/nane da podijele svoje kulinarske tajne, a za tri najbolje među njima osigurali smo i vrijedne novčane nagrade, rekla je Helena Radić Bosanac, menadžerica korporativnih poslova za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Za prijavu na konkurs, koju bake/nane mogu izvršiti samostalno ili uz vašu pomoć, treba da podijele recept koji promoviše zdravu ishranu, kao i savjete o tome kako su uspjele motivisati svoje unuke da se hrane zdravije. Tri dobitnice osvojit će po 1.000 KM, kao i titulu Nestlé Zdravo! Baka/Nana. Konkurs je otvoren do 15. maja 2025. godine, a prijave se vrše jednostavnim popunjavanjem formulara na zvaničnoj stranici kompanije Nestlé u Bosni i Hercegovini. Recepti i savjeti koje pošalju učesnice konkursa bit će objavljeni u posebnom izdanju Nestlé Zdravo! kuharice, koja će biti inspiracija svima za pripremu balansiranih i ukusnih jela. Projekat Zdravo! dio je globalne inicijative kompanije Nestlé for Healthier Kids, u okviru koje se kompanija obavezala da će do 2030. godine pomoći da 50 miliona djece vodi zdraviji život. Zdravo! Akademija stalni je savjetnik za stvaranje zdravijih životnih navika, koji nudi provjerene informacije o ishrani i nutricionizmu, kao i alate koji olakšavaju njihovu primjenu. Neki od njih su Zdravo! lista namirnica – vodič za kupovinu namirnica, NutriPorcija – jednostavna šema tanjira koji pomaže pri sastavljanju balansiranog obroka i kuharica Zdravo! Kuhaj koja vas može inspirisati za nove uravnotežene obroke. Istovremeno, platforma nudi i jednostavne savjete za uravnotežen razvoj djece, te ideje za poticanje djece na više fizičke aktivnosti. VEZANO Zavirite u kuharicu Zdravo! kuhaj i pronađite recepte za zdrave obroke VEZANO