AT-Patch: Vaš partner za praćenje zdravlja srca
Marx.ba Predstavljamo vam AT-Patch, revolucionarni holter EKG uređaj koji može promijeniti način na koji pratite zdravlje Vašeg srca. Ovaj inovativni uređaj omogućava kontinuirano praćenje srčanog ritma do 14 dana, pružajući precizne podatke koji mogu pomoći u otkrivanju i praćenju srčanih problema. Dosadašnji uređaji su se mogli koristiti maksimalno 2 dana. Zašto je AT-Patch idealan za Vas? Kontinuirano praćenje srca: AT-Patch omogućava dugotrajno praćenje Vašeg srčanog ritma, što može pomoći Vašem ljekaru da preciznije dijagnostikuje eventualne probleme i prilagodi Vašu terapiju na najbolji način. Jednostavan za korištenje: Ovaj uređaj je ultramali i ultralagani, što znači da ga možete nositi bez ikakvog ometanja u vašim svakodnevnim aktivnostima. Također, AT-Patch je vodootporan, tako da ga možete nositi čak i dok se tuširate. Napredna detekcija aritmija: Zahvaljujući naprednim algoritmima, AT-Patch može efikasno detektirati i klasificirati razne tipove srčanih aritmija, što vam omogućava da dobijete detaljne informacije o stanju Vašeg srca. Jednostavna digitalna integracija: AT-Patch se lako povezuje s AT-Note smartphone aplikacijom, omogućavajući vam da brzo i jednostavno pregledate podatke o Vašem srcu. Vaš ljekar će koristiti specijalizirani softver koji pomoću umjetne inteligencije analizira podatke i izrađuje detaljan izvještaj. Jednokratna upotreba: Nakon što završite s praćenjem, uređaj se jednostavno vraća ljekaru koji prebacuje podatke na računar i izrađuje izvještaj. AT-Patch je dizajniran za jednokratnu upotrebu, što osigurava vašu higijenu i sigurnost. Kako AT-Patch može pomoći Vama? Korištenjem AT-Patch-a možete značajno poboljšati kontrolu nad svojim srčanim zdravljem. Kontinuirano praćenje omogućava Vašem ljekaru da precizno prati stanje Vašeg srca i pravovremeno reagira na eventualne probleme. Ovaj uređaj je udoban i nenametljiv, tako da ga možete nositi bez ometanja Vašeg svakodnevnog života. Pridružite se revoluciji u praćenju zdravlja srca Ne čekajte da se problemi sa srcem pojave. Budite proaktivni i preuzmite kontrolu nad svojim zdravljem s AT-Patch-om. Kontaktirajte nas za više informacija i saznajte kako možete koristiti AT-Patch za praćenje Vašeg srčanog zdravlja. Kompanija medIT je ekskluzivni distributer ATsens uređaja za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru.Kontakt: info@medit.ba Otkrijte novi nivo brige o srcu s AT-Patch-om. Vaše srce zaslužuje najbolju moguću zdravstvenu brigu!
Hrana bogata kolagenom: Ovo je devet namirnica za zdravu kožu
Marx.ba Kolagen, najzastupljeniji protein u ljudskom tijelu, igra ključnu ulogu u održavanju elastičnosti, čvrstoće i hidratacije kože. Kako starimo, proizvodnja kolagena prirodno opada, što dovodi do bora, opuštene kože i bolova u zglobovima. Dok su suplementi kolagena popularni, hrana bogata kolagenom također može promicati zdravlje kože iznutra prema van. Ovo su namirnice bogate kolagenom. Supa od kostiju Supa od kostiju dobiva se kuhanjem životinjskih kostiju i vezivnog tkiva. Bogata je kolagenom, želatinom i aminokiselinama poput prolina i glicina, koje su neophodne za proizvodnju kolagena u tijelu. Redovno konzumiranje supe od kostiju može podržati elastičnost kože i zdravlje zglobova. Losos Losos nije samo fantastičan izvor proteina, već sadrži i visoke nivoe omega-3 masnih kiselina i kolagenskih peptida. Ove hranjive tvari pomažu u održavanju vlažnosti kože, smanjuju upalu i podržavaju sintezu kolagena. Piletina Piletina, posebno koža i hrskavica, obiluje kolagenom. Konzumiranje pileće supe ili uključivanje pileće kožice u obroke može tijelu osigurati gradivne elemente potrebne za proizvodnju kolagena. Bjelanca Bjelanca su bogata prolinom, aminokiselinom neophodnom za sintezu kolagena. Uključivanje jaja u prehranu može podržati zdravlje kože i popraviti oštećena tkiva. Bobičasto voće Bobičasto voće poput jagoda, borovnica i kupina prepuno je antioksidansa, poput vitamina C koji je ključan za proizvodnju kolagena. Ovo voće također sadrži elaginsku kiselinu koja pomaže u zaštiti kože od UV oštećenja i preranog starenja. Agrumi Agrumi poput narandži, limuna i grejpa izvrsni su izvori vitamina C, koji je neophodan za sintezu kolagena. Vitamin C pomaže u promicanju elastičnosti kože, smanjuje bore i štiti od oštećenja uzrokovanih suncem. Zeleno lisnato povrće Zeleno lisnato povrće poput špinata, kelja i blitve prepuno je vitamina, minerala i antioksidansa koji podupiru proizvodnju kolagena. Ovo povrće je posebno bogato vitaminom A, koji pomaže u obnavljanju oštećenog tkiva kože. Paprika Paprike, posebno crvene i žute sorte, bogate su vitaminom C i antioksidansima koji potiču sintezu kolagena. Dodavanje paprike prehrani može poboljšati teksturu kože i smanjiti znakove starenja. Avokado Avokado nije samo ukusno i hranjivo voće, nego i izvrstan izvor zdravih masti i vitamina E, piše Kreni zdravo.
Mišljenje struke: Ovo je najbolje vrijeme za doručak
Marx.ba Vjerovatno ste već čuli da prehrana može poboljšati zdravlje našeg srca. Međutim, možda nije samo važno šta jedemo, već i kada jedemo. – Za mršanje najbolje je pokušati ne jesti kasno navečer. Povremeni post može pomoći u tome. Cilj da završite s jelom do 17 ili 18 sati može biti vrlo koristan, kaže kardiologinja dr. Mary Branch za Parade. Dr. Branch otkrila je da svaki dan doručkuje u 7:45 ujutro, prije nego što počne biti zaposlena. – Pomaže mi pokrenuti cirkadijalni ritam za taj dan, rekla je. Obrok prije rada može pomoći u učinkovitosti i produktivnosti. – Vašem mozgu treba energija za dobar rad, ističe dr. Branch. Vrijeme doručka koje je dr. Branch odabrala također je neposredno prije važnog ograničenja, barem prema studiji iz 2023., provedenoj na više od 103.000 odraslih osoba. Istraživači su otkrili da su ljudi koji su doručkovali prije 8 ujutro i prestali jesti prije 21 sat, imali manje šanse za srčanu bolest. Osim toga, nešto poput jedenja “prerano” ne postoji. – Jesti prerano nije problem. Sve ovisi o vašoj rutini. Ako radite u 6 ujutro, u redu je jesti ranije, objašnjava dr. Branch. Ipak, važno je biti dosljedan, ako je to moguće. Prije svega, najvažnije je uopće doručkovati, prenosi Indexfit.
Obratite pažnju: Znakovi da se ne krećete dovoljno
Marx.ba U današnjem brzom svijetu, kada nam tehnološki napredak život čini sve ugodnijim, lako je upasti u zamku sjedilačkog načina života. S dugim satima provedenim za radnim stolom, ispred ekrana ili u vožnji automobilom fizička aktivnost često pada u drugi plan. Međutim, posljedice nedostatka kretanja nadilaze samo fizičku spremnost. Iznenađujuće, postoje suptilni znakovi koji pokazuju da se ne krećete dovoljno, što utječe na vaše fizičko i mentalno blagostanje. Evo koji su očekivani pokazatelji. Stalni umor Iako se može činiti kontraintuitivnim, stalni umor zapravo može biti znak nedovoljne tjelesne aktivnosti. Kada vaše tijelo ostane sjediti duže vrijeme, to može dovesti do smanjene nivoa energije i osjećaja letargije. Redovna tjelovježba pomaže potaknuti cirkulaciju, povećati dotok kisika u tkiva i poboljšati ukupnu razinu energije. Ako ste stalno umorni iako ste dovoljno spavali, možda je vrijeme da uključite više kretanja u svoju dnevnu rutinu. Poteškoće s koncentracijom Jeste li primijetili pad svoje sposobnosti koncentracije? Nedostatak kretanja mogao bi biti faktor koji pridonosi. Tjelesna aktivnost povezana je s poboljšanom kognitivnom funkcijom i mentalnom jasnoćom. Kada pomičete tijelo, povećavate dotok krvi u mozak, što pomaže u izoštravanju vašeg fokusa i kognitivnih sposobnosti. Uključivanje kratkih naleta aktivnosti tokom dana može pomoći u borbi protiv mentalnog umora i poboljšati razinu koncentracije. Promjene raspoloženja i razdražljivost Sjedilački način života može utjecati na vaše mentalno zdravlje, dovodeći do promjena raspoloženja, razdražljivosti i povišenog nivoa stresa. Tjelovježba prirodno popravlja raspoloženje, oslobađa endorfine koji potiču osjećaj sreće i blagostanja. Kada se ne krećete dovoljno, propuštate ove dobrobiti za poboljšanje raspoloženja, zbog čega se možete osjećati razdražljivo i emocionalno iscrpljeno. Dodavanje redovne tjelovježbe u vašu rutinu može vam pomoći stabilizirati raspoloženje i smanjiti stres i tjeskobu. Probavni problemi Iznenađujuće, nedostatak kretanja također može utjecati na vaš probavni sistem. Kada sjedite, probava se usporava, što dovodi do nadutosti, zatvora i nelagode. Uključivanje lagane tjelovježbe, poput šetnje nakon jela, može pomoći probavi i ublažiti probavne probleme. Loše držanje i ukočenost mišića Sati provedeni sjedeći za stolom ili pogrbljeni na kauču mogu naštetiti vašem držanju i doprinijeti ukočenosti i napetosti mišića. Nedostatak kretanja dovodi do slabljenja mišića i neuravnoteženog držanja, povećavajući rizik od bolova u leđima i drugih mišićno-koštanih problema. Uključivanje redovnih pauza za istezanje i kretanje tokom dana može poboljšati fleksibilnost, ublažiti ukočenost mišića i održati dobro držanje. Loš kvalitet sna Ako se borite da se dobro naspavate, nedostatak kretanja tokom dana mogao bi biti faktor koji tome pridonosi. Dokazano je da redovnaa tjelovježba potiče bolju kvalitet sna smanjenjem stresa, tjeskobe i nesanice.
Dajana Švraka Milutinović za Marx.ba: Uloga fizičke aktivnosti u pripremi za trudnoću
Marx.ba U decembru sam imala privilegiju da budem jedan od predavača na osmom kongresu medicine sporta, gdje sam istakla ključnu ulogu ishrane i fizičke aktivnosti u poboljšanju plodnosti. Često se susrećemo s izrekom da je ishrana polovina zdravlja, dok se uloga fizičke aktivnosti čini nedovoljno istraženom. Međutim, važno je naglasiti da fizička aktivnost ima značajan uticaj na reproduktivno zdravlje kod žena i muškaraca. Kod žena, održavanje optimalne tjelesne mase i indeksa tjelesne mase (BMI) igra ključnu ulogu, često jedan od odlučujućih faktora za vantjelesnu oplodnju (VTO). Fizička aktivnost, u kombinaciji s pravilnom ishranom, može pomoći u postizanju željene težine. Održavanje zdrave tjelesne mase ključno je za reproduktivno zdravlje, budući da prekomjerna težina ili nedostatak tjelesne mase mogu uticati na hormonalni balans i menstrualni ciklus. Fizička aktivnost može regulisati hormone, uključujući insulin, čiji nivo utiče na plodnost. Također, vježbanje može smanjiti rizik od poremećaja ovulacije. U stresnim situacijama, koje su česte kod žena u procesu začeća, fizička aktivnost može smanjiti nivo stresa, poboljšavajući mentalno zdravlje i stabilizujući hormonalni balans. Preporučene vrste vježbi koje su pokazale pozitivan uticaj na plodnost uključuju aerobne vježbe poput trčanja i plivanja, vježbe snage za održavanje zdrave tjelesne mase, jogu i meditaciju za smanjenje stresa, pilates za poboljšanje držanja tijela, plivanje kao niskointenzivnu aerobnu aktivnost, akupunkturu kao alternativni tretman, i HIIT (High-Intensity Interval Training) kod osoba s insulinskom rezistencijom. HIIT može poboljšati osjetljivost na insulin, smanjiti nivo insulina, poboljšati kontrolu šećera u krvi te povećati metaboličku aktivnost i uticati na mišićnu masu. Pored vrste vježbi, vrijeme provedeno u fizičkoj aktivnosti također je značajno. Neki istraživači sugerišu da vježbanje u određenim dijelovima menstrualnog ciklusa može imati dodatne benefite na plodnost kod žena. Razumijevanje sopstvenog menstrualnog ciklusa i prilagođavanje intenziteta vježbanja u skladu s tim može biti korisno. Kod muškaraca, redovno vježbanje također ima ključnu ulogu u reproduktivnom zdravlju, poboljšavajući kvalitet sperme i povećavajući broj aktivnih spermatozoida. Održavanje zdrave tjelesne mase kod muškaraca također pozitivno utiče na reproduktivno zdravlje, dok visok nivo stresa može smanjiti proizvodnju spermatozoida. Preporučene vježbe za muškarce uključuju kardio vježbe poput trčanja, vožnje bicikla ili plivanja, kao i vježbe snage za povećanje mišićne mase i poboljšanje hormonalnog balansa. Važno je napomenuti da pretjerano intenzivno vježbanje može imati negativan uticaj na reproduktivno zdravlje kod oba partnera, pa se preporučuje umjerena aktivnost. Konačno, preporuka je održavanje balansa kroz kombinaciju fizičke aktivnosti i pravilne ishrane. Ishrana igra ključnu ulogu u postizanju optimalnog reproduktivnog zdravlja. Unos određenih hranljivih materija može značajno uticati na hormonalni balans i funkciju reproduktivnih organa. Ishrana obogaćena proteinima, zdravim mastima, maslinovim uljem, orašastim plodovima i složenim ugljenim hidratima. Hrana bogata antioksidansima, poput voća i povrća, pomaže u zaštiti reproduktivnih ćelija od oksidativnog stresa. Nutrijenti poput folata, cinka, vitamina E i omega-3 masnih kiselina igraju ključnu ulogu u podršci plodnosti kod oba pola. Također, unos dovoljne količine željeza i vitamina D može imati pozitivan uticaj na reproduktivno zdravlje žena. Ove nutrijente uzimamo iz hrane, a za suplementaciju se odlučujemo samo u slučaju dokazanog deficita. Često zanemarivan, adekvatan unos vode također ima važnu ulogu u reproduktivnom zdravlju. Voda pomaže u održavanju optimalne ravnoteže tjelesnih tečnosti, što je ključno za normalno funkcionisanje reproduktivnih organa. Hidratacija je posebno važna tokom trudnoće i perioda planiranja trudnoće. Nedostatak sna može uticati na hormonalni balans i stres, što može negativno uticati na plodnost. Preporučuje se održavanje redovnog režima spavanja i stvaranje prijatnog okruženja za odmor. Kvalitetan san igra ključnu ulogu u očuvanju opšteg zdravlja, uključujući i reproduktivno zdravlje. Pored fizičke aktivnosti, mentalna harmonija igra ključnu ulogu u reproduktivnom zdravlju. Tehnike opuštanja, poput meditacije i dubokog disanja, mogu pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju emocionalnog blagostanja, što su ključni faktori za optimalno reproduktivno zdravlje. Svako tijelo je jedinstveno, pa je važno da se pristup reproduktivnom zdravlju prilagodi individualnim potrebama. Konsultacija s stručnjakom za ishranu, ljekarom i fitness stručnjakom može pomoći u izradi personalizovanog plana koji uzima u obzir sve faktore. Da zaključimo, reproduktivno zdravlje je kompleksno pitanje koje zahtijeva sveobuhvatan pristup. Integracija pravilne ishrane, fizičke aktivnosti, hidratacije, sna i mentalne harmonije može pružiti optimalnu podršku plodnosti. Važno je da pojedinac prilagodi ove elemente svojim potrebama, uzimajući u obzir jedinstvene karakteristike svog tijela i zdravstvene historije. Dajana Švraka Milutinović: Magistar farmacije, master ishrane i suplementacije @dashinasuperhrana
Doktorica s Harvarda otkrila koje su namirnice najbolji odabir za doručak
Marx.ba Često, ljudi kod kuće nemaju dovoljno vremena za pripremu doručka, pa se često odlučuju za brze alternative poput pekarskih proizvoda. Međutim, većina industrijskih proizvoda sadrži visok udio dodanog šećera, što može izazvati nagli porast i pad razine šećera u krvi, što je povezano s neuroinflamacijom i moždanom maglom, upozorava dr. Uma Naidoo, psihijatrica i nutricionistica s Harvarda, koja se već 20 godina bavi proučavanjem prehrane i funkcije mozga. Preporuka je započeti jutro s čašom vode i odabirom hranjivih namirnica poput chia pudinga, jaja, sira od soje, zelenog smoothieja ili napitka s kurkumom i crnim biberom. Chia sjemenke bogate su vlaknima koja hrane probiotike u crijevima i smanjuju upale, dok omega-3 masne kiseline potiču zdravlje mozga. Jaja su bogata proteinima, zdravim masnoćama i vitaminima bitnim za mozak. Sojin sir sadrži triptofan i izoflavone, koji su povezani sa smanjenjem simptoma depresije, prenosi Klik.
Šta struka kaže: Smanjite sportske povrede uz nekoliko učinkovitih savjeta
Marx.ba Iako sport nudi brojne prednosti, postoje i manje željene okolnosti koje mogu biti njegov dio. Značajan nedostatak je rizik od povreda, od manjih istegnuća pa sve do ozbiljnijih prijeloma, koji mogu imati dugoročne posljedice, a s tim se slaže i ortopedski hirurg i ljekar sportske medicine, dr. Andrew Cosgarea. – Sportske ozljede općenito nastaju iz dva razloga; iz traume i prekomjerne upotrebe, objašnjava on, prenosi Živim. Ozbiljne povrede često možemo vidjeti kod profesionalnih igrača, primjerice nogometaša, dok su ozljede koje su izazvane prenaprezanjem, uobičajenei kod drugih sportista, ali i onih koji se rekreativno bave sportom. Nastaju kada je tijelo gurnuto preko svojih fizičkih granica, a loša tehnika i pogreške u treningu dodatno tome doprinose. Spomenute povrede česte su kod trčanja prekomjernih udaljenosti ili izvođenja neadekvatnog zagrijavanja. Kako biste spriječili ovu vrstu neugode, Cosgarea daje sljedeće savjete za prevenciju: 1. Postavite realne ciljeve – Snažan sam zagovornik postavljanja ciljeva i napornog rada na njihovom postizanju. Međutim, ključno je da su naši ciljevi realni, dostižni i održivi. Bilo da je vaš cilj otplivati više krugova, podići određenu količinu težine ili pretrčati određenu udaljenost, postavite dohvatljiv cilj i postupno radite na poboljšanju, savjetuje. 2. Planirajte i pripremite se Ako planirate početi redovno vježbati ili želite započeti novi program, ovaj ljekar smatra da se, ovisno o svom zdravstvenom stanju, najprije savjetujete sa svojim ljekarom. Također, odvojite vrijeme za učenje ispravnih tehnika izvođenja sporta koji ste odabrali. – Rad s ličnim trenerom ili upis na grupni program često su sigurni i ugodni načini za početak nove aktivnosti, predlaže Cosgarea. 3. Zagrijavanje i istezanje Važno je zagrijati se prije fizičke aktivnosti jer su istraživanja pokazala da se zagrijani mišić manje napreže. Kako biste to postigli, ovaj doktor preporučuje lagano hodanje ili trčanje prije nego što počnete vježbati. Drugi važan način za sprječavanje ozljeda je povećanje vaše fleksibilnosti. To se može učiniti istezanjem prije i poslije treninga, no kako savjetuje ovaj stručnjak, najbolje je to učiniti kada je tijelo već zagrijano. 4. Uzmite vremena Nemojte se previše forsirati. Za postizanje forme ili učenje novog sporta potrebno je vrijeme. – Moramo ostaviti dovoljno vremena za postupno povećanje nivoa treninga kako bi naše tijelo imalo vremena prilagoditi se naprezanju naših kostiju, zglobova i mišića, kaže doktor i dodaje, kada trčite, postupno povećavajte kilometražu i dajte si dovoljno vremena za oporavak između treninga. 5. Slušajte svoje tijelo Prilagodite svoje aktivnosti ako vaše tijelo pokazuje znakove prevelikog stresa. – Dok se blaga i kratkotrajna bol u mišićima općenito smatra dobrom boli, bol u zglobovima nije normalna i znak je da biste trebali smanjiti, upozorava Cosgarea.
Mišljenje nutricionista: Ove dvije namirnice vam mogu pomoći pri mršanju
Marx.ba Često slušamo koju bismo hranu trebali izbjegavati ako želimo očuvati cjelokupno zdravlje, osobito ako pokušavamo smršati. Ipak, određena hrana može nam pomoći u ostvarenju tog cilja. Nutricionistice Sylvia Klinger i Frances Largeman-Roth izdvojile su dvije takve namirnice. 1. Grčki jogurt – Ovaj mliječni proizvod je iznimno koristan za unos dovoljno proteina svaki dan, što je posebno važno kada pokušavate smršaati, kaže Largeman-Roth za EatingWell. Proteini nam pomažu da se osjećamo sito i zadovoljno, a također su potrebni za pomoć u obnavljanju i rastu mišićnog tkiva. – Grčki jogurt je sjajan način da dobijete kalcij za jačanje kostiju kao i probiotike koji promiču zdravlje crijeva, dodala je. 2. Sojino mlijeko Nutricionistice preporučuju sojino mlijeko prvenstveno zahvaljujući odličnom sadržaju proteina i hranjivih tvari. – Otprilike 240 mililitara nezaslađenog sojinog mlijeka sadrži 80 kalorija, sedam grama proteina i gram vlakana te je odličan izvor kalcija. Ovisno o marki, neka su također obogaćena vitaminom D. Istraživanja su otkrila da proizvodi od soje mogu pomoći kod mršavljenja, zaključila je Klinger, prenosi indexfit.
Neurolog otkriva 4 začina koja su odlični za mozak i mogu poboljšati koncentraciju
Marx.ba Zdravlje mozga važan je dio našeg ukupnog blagostanja. Dakle, ako želimo raditi na svom kognitivnom zdravlju, u prehranu možemo uključiti razne namirnice koje su odlične za naš mozak. Ponekad je to samo jednostavno dodavanje različitih začina. Neurolog dr. Brandon Crawford nedavno je iznio prosvjetljujuća saznanja o ovoj temi. Naglasio je dobrobiti pripremanja obroka s nekoliko specifičnih začina koji mogu pozitivno utjecati na zdravlje mozga i čak poboljšati koncentraciju. Ovo su neki od njih. 1. Kurkuma Dr. Crawford ističe snagu kurkume, zahvaljujući aktivnom spoju, kurkuminu. Poznat po svojim protuupalnim i antioksidativnim svojstvima, kurkumin može pomoći u smanjenju upale i oksidativnog oštećenja u mozgu, faktora koji se često povezuju sa stanjima poput Alzheimerove bolesti. – Kurkumin također podiže nivo moždanog hormona BDNF, koji povećava rast novih neurona i bori se protiv raznih degenerativnih procesa u mozgu, objašnjava dr. Crawford za SheFinds. 2. Đumbir Kada je riječ o protivupalnim začinima, ne možemo pogriješiti s đumbirom. – Poznat po svojim snažnim protivupalnim svojstvima, đumbir može poboljšati kognitivnu funkciju smanjenjem upale i oksidativnog stresa. Također pomaže u ravnoteži neurotransmitera, što može poboljšati koncentraciju, ističe neurolog. 3. Cimet Ako žudimo za nečim slatkim, možemo posegnuti za cimetom. Prema neurologu, cimet je više od samo ukusnog dodatka jelima – moćan je izvor antioksidansa ključnih za zaštitu nervnih struktura od oksidativnog stresa. – Cimet također može regulirati nivo šećera u krvi, što je ključno za održavanje kognitivnih funkcija i prevenciju neurodegenerativnih bolesti, rekao je. 4. Crni biber Crni papar donosi značajne prednosti u području zdravlja mozga, osobito u kombinaciji s kurkumom. – Piperin, aktivni spoj u crnom biberu, može povećati apsorpciju kurkumina do 2.000 posto. Ova kombinacija ne samo da pojačava dobrobiti kurkumina za mozak, već također pomaže u poboljšanju probave i apsorpcije hranjivih tvari, neizravno podupirući kognitivno zdravlje, zaključio je dr. Crawford, prenosi Indexfit.
Pet slanih grickalica u kojima možete uživati bez brige o debljanju
Marx.ba Slane grickalice popularan su međuobrok u kojem mnogi uživaju. Nude hrskavost i ukusan okus kojem je teško odoljeti. Međutim, najpopularnije slane grickalice su istovremeno vrlo kalorične, masne i nezdrave te ih se ne bi trebalo često jesti. Dobra vijest je da postoje zdrave alternative u kojima možemo uživati i koje će zadovoljiti potrebe za međuobrokom. Pečeni slanutak Pečeni slanutak sadrži proteine i vlakna te pomaže da se duže osjećate sitima i zadovoljnima, pritom smanjujući žudnju za nezdravim grickalicama. Hrskava tekstura i pikantan okus, koje slanutak dobije dodavanjem određenih začina, čine ga zadovoljavajućom alternativom visokokaloričnim grickalicama poput čipsa ili krekera. Uz to, slanutak nema puno kalorija i masti, a bogat je hranjivim tvarima poput vitamina, minerala i antioksidansa. – Pečeni slanutak bogat je vlaknima i proteinima, a ima malo kalorija. Velike količine vlakna i proteina u prehrani mogu pomoći da ostanete siti tokom dana i spriječiti vas u prejedanju. To s vremenom može spriječiti debljanje, ističe dijetetičar Jesse Feder. Slani orasi Orašasti plodovi bogati su zdravim mastima, proteinima i vlaknima koji pridonose povećanom osjećaju sitosti. Međutim, važno je kontrolirati koliko orašastih plodova jedemo jer mogu biti vrlo kalorični, prenosi She Finds. Nutricionistica Mary Sabat objašnjava da su slani orašasti plodovi jedan od najboljih izbora za zasitan i zdrav međuobrok. – Orasi su prepuni zdravih masnoća, proteina, vlakana i raznih esencijalnih nutrijenata. Mogu pružiti osjećaj sitosti i pomoći u kontroli gladi, ističe Sabat. Čips od povrća U usporedbi s tradicionalnim čipsom, čips od povrća često ima manje kalorija, što ga čini lakšim međuobrokom koji može pomoći u smanjenju ukupnog unosa kalorija kada pokušavate izgubiti težinu. Ovakva vrsta čipsa najčešće se radi od povrća poput mrkve, kelja ili cvekle, što znači da zadržava nešto vitamina, minerala i antioksidansa koji se nalaze u povrću. – Čips od povrća, napravljen od lisnatog ili korjenastog povrća poput kelja, špinata, mrkve i tikvica, obično se suši, peče ili prži “na zraku”, što znači bez dodanih ulja, soli ili maslaca. To ga čini niskokaloričnom opcijom za grickanje, a nudi dodatne hranjive tvari i vitamine, ističe dijetetičarka i nutricionistica Krutika Nanavati. Kokice bez soli ili maslaca Kokice su cjelovite žitarice, što znači da su bogate dijetalnim vlaknima. Vlakna pomažu da se duže osjećate siti, smanjujući želju za grickanjem nezdrave hrane. Bez dodanog maslaca ili ulja, kokice pržene na zraku opcija su za međuobrok s malo masnoće, što ih čini prikladnima za one koji žele smanjiti unos masti. – Ova grickalica je odličan način da pojedete slanu hranu a ne narušite svoju dijetu. Kokice su cjelovita žitarica, što znači da su bogate vlaknima. Vlakna pomažu probavi i održavaju osjećaj sitosti, eliminirajući iskušenje da se prejedate. Predstavljaju niskokaloričan obrok ako nisu napravljene uz puno soli i ulja, ističe nutricionistica Helen Bell. Čips od slatkog krompira Čips od slatkog krompira pametna je slana opcija za grickanje i može se začiniti biljem, začinima ili morskom soli za dodatni okus, bez dodavanja prekomjernih kalorija ili nezdravih sastojaka. Slatki krompir je dobar izvor dijetalnih vlakana, koja su važna za poticanje osjećaja sitosti i pomoć u probavi. Ovisno o načinu pripreme, čips od slatkog krompira može sadržavati manje masnoće od tradicionalnog čipsa. Pečenje ili prženje čipsa od slatkog krompira s minimalnom količinom ulja može pomoći u smanjenju ukupnog sadržaja masti. – Čips od slatkog krompira može biti hranjiva alternativa običnom čipsu i može pomoći u mršanju, tvrdi Nanavati. Dodaje da je “slatki krompir bogat vlaknima i ugljikohidratima, što vam može pomoći da duže ostanete siti i može smanjiti ukupnu potrošnju kalorija, piše She Finds, prenosi Indexfit.