Ako otrče više od tri kilometara dnevno, kompanija će im isplatiti solidan bonus
Marx.ba Kompanija za papir iz kineske provincije Guangdong natjerat će zaposlenike da doslovno trče za svoje bonuse. Predsjednik Guangdong Dongpo Papera Lin Zhiyong kazao je medijima da će bonusi zaposlenika ovisiti o broju kilometara koje pretrče svaki mjesec. Zaposlenici moraju preći 51 kilometar svaki mjesec ako žele dobiti godišnji bonus u vrijednosti od 130 posto svoje mjesečne plaće, a radnici će dobiti godišnji bonus u visini mjesečne plaće ako svaki mjesec pretrče 49 kilometara. Najaktivniji trkači dobit će besplatan par patika za trčanje ako u pola godine svaki mjesec pretrče 49 kilometara. Za one koji pretrče samo 30 kilometara, dobit će bonus u vrijednosti 30 posto njihove mjesečne plaće. – Moj posao može izdržati samo ako su moji zaposlenici zdravi, kazao je Lin, koji je naglasio kako se on dva puta popeo na Mount Everest, jednom u 2022. i jednom u 2023. godini. Kako pišu lokalni mediji, osoblje kompanije pozitivno je dočekalo ovaj potez. Firma za papir trenutno ima oko 100 zaposlenih. – Ne samo da će ostati u formi, nego ćemo za to biti plaćeni. Dvije muhe jednim udarcem, kazao je jedan zaposlenik. No na popularnoj kineskoj društvenoj mreži Weibo, ova inicijativa je ismijana. Neki su prokomentirali da zaposlenici riskiraju ozljede samo kako bi dobili svoje bonuse. Drugi vjeruju da će Linova neortodoksna praksa značiti propast za njegovu firmu.
Šta kažu dijetetičari: Koliko je sok od narandže zaista zdrav
Marx.ba Sok od narandže često se ističe kao jedan od omiljenih načina za zdrav početak dana. Najčešće sokove kupujemo u trgovinama, a kada nam se da, sami iscijedimo narandže i pijemo domaću verziju. No postavlja se pitanje koliko je sok od narandže zapravo zdrav i kakve dobrobiti za zdravlje dobivamo dok ga pijemo. Na ovo pitanje odgovorila je dijetetičarka Maggie Michalczyk, koja tvrdi da to ovisi o tome šta se nalazi u soku od narandže, odnosno informacijama i popisu sastojaka na pakiranju. – Sok od narandže može biti dio zdrave prehrane jer je prepun vitamina C, kalija i drugih bitnih nutrijenata. Međutim, neke vrste soka od narandže mogu sadržavati dodane šećere i manje hranjivih tvari nego svježe cijeđeni ili 100 posto prirodni sokovi, kaže ona. Dodaje da je važno biti svjestan koliko se šećera i drugih sastojaka nalazi u pićima koje konzumiramo. – Sok od narandže je bogat izvor vitamina C, za koji je poznato da blagotvorno djeluje na imunološki sistem. Može biti zdrav dodatak dobro uravnoteženoj prehrani, ali nije svaki sok od narandže isti, kaže Michalczyk, piše Parade. Redovno konzumiranje soka od narandže, dok god je bez dodanih šećera, može pozitivno utjecati na naše tijelo. – Sok od narandže je bogat izvor vitamina C, koji pomaže u održavanju imunološkog sistema. Tačnije, vitamin C je uključen u rast i popravak tkiva, što može pomoći pri oporavku od bolesti i ozljeda, objašnjava dijetetičarka Erica Ingraham. Ako pijemo sok od narandže obogaćen vitaminom D, Ingraham dodaje da to dodatno osnažuje imunološki sistem. Vitamin D pomaže imunološkim stanicama u obrani od patogena poput bakterija i virusa. – Dugoročno, konzumacija soka od narandže može pomoći u promicanju zdravlja kože, zdravlja srca i povećanju imuniteta zbog hranjivih tvari i antioksidansa, ističe Michalczyk. Dijetetičarke ističu da ipak ne treba pretjerivati s porcijama soka na dnevnoj bazi jer čak i šećer koji dolazi iz voća može negativno utjecati na tijelo ako se konzumira u prekomjernim količinama. Dodaju da je najbolje popiti čašu soka od narandže uz doručak koji sadrži proteine i nezasićene masti.
Izašla je lista “najsretnijih zemalja” Evropske unije: Gdje su ljudi najzadovoljniji
Marx.ba Eurostat je u razdoblju od godine dana tražio od stanovnika Evropske unije da ocijene svoje zadovoljstvo životom na tabeli od 0 (vrlo nezadovoljan) do 10 (vrlo zadovoljan), otkrivši da su, s izuzetkom Bugarske, prosječni novoi bili viši od 6. Iako je Bugarska poznata po svojim toplicama i prekrasnim plažama uz Crno more, ovi atributi nažalost nisu bili dovoljni da povećaju nivo sreće među lokalnim stanovništvom, a Bugari su svoje zadovoljstvo životom ocijenili sa samo 5,6 od 10. Na prvom mjestu našla se Austrija, čiji su stanovnici, u prosjeku, svoje zadovoljstvo životom ocijenili sa 7,9. Poljska , Rumunija i Finska slijede odmah iza Austrije sa 7,7, a osim Bugarske najnezadovoljniji su bili stanovnici Njemačke (6,5) i Grčke (6,7). Podaci sugeriraju da su neke zemlje koje su prethodno bile povezivane s niskim nivoima prihoda, uključujući Rumuniju i Poljsku, svrstane među zemlje s najvišim nivoom zadovoljstva, što prema izvještaju predstavlja složenost odnosa između subjektivnog blagostanje i ekonomsko blagostanje, piše Metro. Faktori koji su utjecali na zadovoljstvo bili su dob, nivo obrazovanja te porodična i finansijska situacija. Mlađi ljudi (između 16 i 29 godina) pokazuju veće zadovoljstvo životom u usporedbi sa starijima od 65 godina. Međutim, to nije bio slučaj u zemljama poput Danske, Švedske, Irske, Nizozemske, Luksemburga i Finske. Eurostatova ljestvica najsretnijih zemalja EU u 2023.: 1. Austrija 2. Poljska, Rumunija, Finska 5. Belgija, Nizozemska 7. Danska, Slovenija 9. Češka, Irska, Malta, Švedska 13. Estonija, Italija, Kipar, Luksemburg 17. Španija, Litvanija 19. Francuska, Portugal, Slovačka 22. Mađarska 23. Hrvatska, Latvija 25. Grčka 26. Njemačka 27. Bugarska.
Iz bh. firme za Marx.ba: Ovo jestivo cvijeće se proizvodi kod nas, a evo i za šta je korisno
N. D. Socijalno poduzeće Greens d.o.o. osnovano je 2018. godine kao odgovor na potrebe savremenog čovjeka za provjereno zdravom ishranom, ali i s ciljem radne integracije i ekonomskog osnaživanja osoba s invaliditetom. Prvo je to preduzeće za proizvodnju mikropovrća, klica, začinskog bilja i jestivog cvijeća u Bosni i Hercegovini. – Jestivo cvijeće se koristi u kulinarstvu kao dekoracija za torte, slastice, koktele. Prepoznato je i kao poželjan dodatak mnogim jelima u današnjem svijetu u kojem je osviještenost o važnosti pravilne prehrane i prirodnih sastojaka sve veća. Osobito je poželjno zbog svoje niske energetske vrijednosti i sadržaja masti. Iako se u nekim kulturamatradicionalno koristi u kulinarstvu i medicini, jestivo cvijeće postaje sve popularnije širom svijeta zbog svog bogatstva fitohemikalijama, sastojcima kojima se pripisuje sve veći broj pozitivnih učinaka na ljudsko zdravlje, poručuju za Marx.ba iz Greensa. U saradnji sa Greens d.o.o. predstavljamo vam jestivo cvijeće koje je na bh. tržištu. – Dragoljub je zeljasta, višegodišnja biljka. Poznata je kao ukrasna vrtna vrsta, ali i kao ljekovita biljka u narodnoj medicini i namirnica od koje se može spremati ukusna vitaminska salata. Danas se dragoljub sve češće koristi u ishrani, za spremanje ukusnih vitaminskih salata. – Maćuhice spadaju u porodicu ljubičica, mogu biti jednogodišnje i višegodišnje ili kratkotrajne trajnice zavisnosti od vremena sadnje. Danas se maćuhice sve češće koriste u ishrani,kao dekoracija na slasticama, tortama. – Kadifica može biti i jednogodišnja i višegodišnja biljka. Bogato cvjetaju cijelo ljeto, sve do prvih mrazeva. Koristi se u ishrani, kao dekoracija na tortama, kolačima. – U kulinarstvu se koriste listovi i cvjetovi borača, koji imaju sličan okus kao i krastavac. Sirovi mladi listovi borača koriste se kao začin u drugim jelima ili salatama, a u kombinaciji s vlascem dodaju se sirnim namazima. Od njih se mogu praviti umaci i salate, a isto tako se mogu dodavati gotovo svim jelima od povrća. Jelima se dodaju neposredno prije posluživanja jer prženjem i kuhanjem gube aromu. Cvjetovi borača imaju sličan okus kao i listovi, a najčešće se koriste za dekoriranje slastica. – Različak je zeljasta jednogodišnja biljka. Sušeni različak lijep je i jestiv cvijet poznat po svojim kobaltno plavim laticama. Zbog svog zapanjujućeg okusa sličnom klinčiću ovaj neobični ukras sve je više prisutan u kulinarstvu. Kobaltno plave latice različka također daju boju i aromu kad se dodaju u tekućinu – izvrstan u koktelima, čajevima ili smoothiejima. – Prkos je cvijet od velike je koristi u kulinarstvu. Koristi se za ukrašavanje salata ili u nadjevima za piletinu ili ribu, a mogu biti umiješane u kreme za deserte. Prkos je odlična i u medicinske svrhe jer je bogata vitaminom C.
Kako lakše prebroditi vrijeme kada vas lome prehlada i gripa
Marx.ba Zima nam donosi mnoštvo radosti – od snježnih pahulja do prazničnih čarolija. Nažalost, zima ima i onu malo manje dragu stranu, a to su prehlade i gripe koje u zimskim danima budu jako česte. Već u ranu jesen virusi krenu u pohod i nažalost kihanje, šmrcanje i kašljanje postanu jako česti simptomi koje čujemo na svakom koraku. Najčešće prehlade i gripe imaju svoj tok i ne zahtijevaju neku specifičnu terapiju ukoliko ne dođe dokomplikacija. No, kako su simptomi jako neugodni i ometaju nas u našoj svakodnevnici uvijek tragamo za načinima kako da sebi olakšamo, te kako što bezbolnije da prebrodimo period kada nas lome prehlada ili gripa i zato vam donosimo nekoliko savjeta! Unosite dovoljno tečnosti! Potrudite se da unosite dosta tečnosti jer je potreba za dodatnom tečnošću za vrijeme prehlade i gripe povećana. Organizam gubi tečnost usljed simptoma bolesti pa je potrebno piti vodu, biljne čajeve, prirodne voćne sokove kako bi se spriječila dehidracija, razrijedila sluz, te preveniraledodatne infekcije. Ujedno, povećan unos tečnosti će pomoći u izbacivanju toksina iz tijela i tako olakšati organizmu oporavak od prehlade. Jedite domaću pileću supu – Topla pileća supica sa povrćem izvrstan je izvor vitamina i minerala, ali iprijeko potrebnih elektrolita. Slično kao druge tople tečnosti, topla supa će pomoći da se sinusi očiste jer djeluje na smirivanje sluznice i razrjeđuje sluz, a samim tim umire iritantni simptomi prehlade i gripe. Ako u supicu dodate sastojke kao što su biber, bijeli luk ili kurkuma biće vam od izuzetne pomoći i kod smirivanja kašlja. Ispirajte grlo slanom vodom – Slana voda vijekovima se koristila za liječenje upala grla. Pošto je rastvor soli i vode hipertoničan, on privlači vlagu iz sluznice, a samim tim povlači i viruse i bakterije koji se nalaze u grlu i pomaže mu da se očisti. Sipajte pola kafene kašičice soli u šoljicu tople vode i ispirajte grlo barem tri puta dnevno jer ćete tako ublažiti bolove u grlu, pomoći upaljenoj sluznici da splasne, razrjediti sluz i uveliko olakšati gutanje. Napravite paru u kupatilu – Pustite vruću vodu i provedite pet minuta u zatvorenom kupatilu. Para koju udišete pomoći će vam kod prehlade jer topli, vlažni vazduh djeluje na oslobađanje sluzi u nosnim prolazima, grlu i plućima. Spavajte dovoljno jer san štiti imunitet – Istraživanja pokazuju da manjak sna uništava funkcionisanje T – limfocita, vrstu belih krvnih zrnaca zaduženu za borbu protiv virusa. Zato nam je kvalitetan san kada smo prehlađeni – neophodan. Dobitna kombinacija! Kod prehlade najteže podnosimo simptome, pa stoga kada prehlada i gripa krenu da lome naš organizam, kada krene šmrcanje, kašljanje i bol u sinusima, najbolja prva pomoć je kombinacija supstanci pseudoefedrina, koji smanjuje zapušenost nosa, i ibuprofena koji djeluje protivtemperature i bolova. Takav jedan preparat je Galenikin Defrinol® Forte koji predstavlja prvujedinstvenu i snažnu kombinaciju ibuprofena (400mg) i pseudoefedrina (60mg), registrovanog zasimptomatsku terapiju prehlade i gripe i terapiju sinuzitisa. Ibuprofen djeluje analgetski,antiinflamatorno i antipiretski, dok je pseudoefedrin dekongestiv – dovodi do sužavanja krvnihsudova u sluznici nosa i tako omogućava bolju prohodnost nosa. Ovaj preparat ima prednost u odnosu na lokalne vazokonstriktore, jer ne izaziva ponovnu kongestiju nosa nakon prestanka primjene preparata i ne dovode do tahifilaksije. Također, bitno je napomenuti da ne uspavljuje, ne utiče na psihomotorne sposobnosti i ne stupa u interakciju sa antibioticima. Kako bi zima protekla što bezbrižnije, savjet više je i povećanje fizičke aktivnosti, smanjen boravak u zatvorenim prostorima, pravilna prehrana i reduciranje stresa koliko god je to moguće, a sve to u svrhu osnaživanja imuniteta.
Posjedujete li to: Faktor koji daleko najviše utječe na naše zadovoljstvo poslom
Marx.ba Postoji šest glavnih faktora koji utječu na zadovoljstvo poslom. Prvi je SVRHA. Osjećaj svrhe u našem poslu ima veliki utjecaj na naše zadovoljstvo poslom. Moramo moći odrediti smisao i svrhu svog radnog mjesta kako bismo bili sretni. Drugi je MENADŽMENT. Menadžeri utječu na naše radne uvjete, od specifičnih zadataka koje dobivamo do komunikacijske kulture koju provode. Osjećaj da imamo UTJECAJ na to kako, kada i s kime ćemo izvršiti neki zadatak podiže nivo zadovoljstva poslom. POSTIGNUĆA bilo lična ili zajednička, uspješno obavljeni projekti i završeni zadaci čine nas sretnijima na radnom mjestu. Jako je važna i RAVNOTEŽA između vremena koje posvećujemo poslu i vremena koje nam ostaje za privatni. Kako na poslu često provodimo više vremena nego s porodicom, kvalitet odnosa koje imamo s KOLEGAMA na poslu ima direktan utjecaj na naše zadovoljstvo poslom. Jesu li svi faktori jednako važni? Utječu li u istoj mjeri na zadovoljstvo poslom? Odgovor je – ne, piže Živim. Faktor koji daleko najviše utječe na zadovoljstvo poslom je osjećaj da naš posao ima svrhu. Dvostruko slabiji utjecaj ima management, zatim ostali faktori dok zadovoljstvo kolegama čini tek desetinu utjecaja kojeg čini svrha, pokazala su istraživanja. To znači da ako osvijestimo svrhu koju ima naš posao ili pronađemo posao koji predstavlja našu svrhu koristimo faktor s najvećim utjecajem na našu životnu sreću. Promjena posla radi poticajnijeg menadžmenta ili simpatičnih kolega neće imati toliki utjecaj kao pronalazak svrhe. Kako spoznaja o važnosti svrhe može biti korisna poslodavcima? Ako poslodavci uspješno prenesu sve koristi koje poslovanje njihove firme čini za zajednicu, te takve informacije komunicira internom komunikacijom, izravno utječe na osvještavanje svrhe firme. Proizvodite, distribuirate ili promovirate proizvode koji koriste ljudima? Pozovite zadovoljne korisnike da direktno kažu vašim zaposlenicima koliko su im proizvodi promijenili život. Mogu se dogoditi čudesni preokreti nabolje i streloviti rast zadovoljstva poslom. Imate li loše vijesti za svoje zaposlenike (smanjenje plaća ili neke druge mjere štednje), ako zaposlenicima objasnite višu svrhu takvih mjera (npr. time će se sačuvati vaša radna mjesta), ova će mjera biti prihvaćena puno blaže i s manje negodovanja. Ako zaposleniku pojasnite koliko značajno pridonosi cjelokupnoj firmi svojim učinkom i vidi širi pozitivan utjecaj, to će sigurno djelovati na veće zadovoljstvo poslom. Kako spoznaja o važnosti svrhe može biti korisna svim pojedincima? Ako u poslu kojim se bavite doista ne možete naći svrhu, pokušajte je naći u svojim hobijima. No ako i ta mjera ne unese promjenu i dalje osjećate nezadovoljstvo svojim životom, definirajte svoju životnu svrhu i slijedite je.
Norveški recept protiv zimske depresije: Neka čari “koseliga” ugriju i vaša srca
Marx.ba Zimu se često smatra najtmurnijim dobom godine – hladno je, drveće je ogolilo, rano se smrači. Nema poleta koji nam donose sunčane zrake i mirisi svježe rascvjetane i probuđene prirode. Stanovnici malog norveškog grada Tromsøa svake godine puna dva mjeseca, od novembra do januara, proživljavaju polarnu noć i zakinuti su za sunčevu svjetlost. Ipak, oni nisu najdepresivniji ljudi na svijetu, već jedni od najsretnijih, a tajna njihove sreće leži u jednoj jedinoj riječi – koselig. Ovaj koncept može opisati kuću, situaciju, obrok, razgovor ili osobu, a ono na što se odnosi je prenošenje osjećaja sigurnosti, topline i blagostanja. Koselig bi se mogao smatrati norveškom verzijom hyggea jer se oba pojma odnose na osjećaj ugode i pronalaženje radosti u malim stvarima. Ono u čemu se koselig najviše razlikuje od hyggea je to što se puno više fokusira na društveni aspekt, povezanost s dragim ljudima, ali i prirodom i vanjskim prostorom. Radost u svakodnevnim sitnicama Ovaj je način razmišljanja relevantan tokom cijele godine, ali u zimskom je razdoblju posebno važno uživati u tim malim trenucima. Promjena načina na koji gledamo na svijet i pozitivniji pristup ključni su, stoga se Norvežani pokušavaju usredotočiti na stvaranje najtoplije i najvedrije zime u trenucima kada je zapravo najhladnija i najmračnija. Boravak na otvorenom osnažuje Iako se zimi najboljom odlukom čini ostati zagrijan pod toplom dekicom uz gledanje dobre serije, izlazak iz stana najkorisnije je što možemo napraviti ako želimo u potpunosti prigrliti i upoznati zimu i njene prednosti. Norvežani izlaze bez obzira na vremenske uvjete, jer aktivnost i druženje značajno podižu raspoloženje i pune dobrom energijom. Podijelite ugodne trenutke s drugima Koselig nije samo stvaranje ugodnog okruženja, naglasak je na dijeljenju ugode s drugima, poticanju osjećaja zajedništva i povezanosti s bližnjima. Ležerna i skromna druženja u kućnoj atmosferi, zajedničko uživanje u aktivnostima poput igranja društvenih igara, kuhanja ili izrade rukotvorina, istraživanje prirode, planinarenje, trčanje ili pak lagana šetnja parkom – sve su to načini na koje se možete dublje i iskrenije povezati s onima do kojih vam je stalo. Neka bit koseliga postane i vaš ubuduće – sreća se dijeljenjem množi. Izdvojite kvalitetno vrijeme za drage ljude, dijelite s njima iskustva, pokažite im da ste zahvalni na tome što su uz vas. Vaši će odnosi biti ojačani, a osjećat ćete se zadovoljnije i ispunjenije.
Šta su pokazala istraživanja: Koliko je čokolada dobra za zdravlje
Marx.ba Iako ste možda već pročitali da čokolada može biti korisna za zdravlje, moguće je da ste bili pomalo skeptični. Kratak odgovor je – možda. Istraživači su proveli brojna istraživanja o mogućim dobrobitima konzumiranja čokolade, ali ne čini se da su blizu odluke treba li čokoladu klasificirati kao zdravu hranu. Nekoliko istraživanja usredotočilo se na grupu hemijskih spojeva poznatih kao flavonoidi. Ti se spojevi nalaze u brojnim biljkama i hrani biljnog porijekla, poput čaja i vina, koju mnogi od nas jedu svaki dan, a već je poznato da ima antioksidativna svojstva. Kakao sadrži brojne flavonoide, ali najveći fokus je upravo na katehinima i flavanolima. Ove hemikalije zaslužne su za sve, od smanjenja rizika od razvoja bolesti poput dijabetesa, srčanog i moždanog udara te raka do poboljšanja funkcije mozga. – Ako je vaša omiljena vrsta čokolade mliječna čokolada ili neka druga vrsta punjenog čokoladnog slatkiša, nažalost, nemate sreće, piše HowStuffWorks. Najveće koncentracije flavonoida nalaze se u čokoladi s najvećim udjelom kakaovca – krutog dijela zrna kakaovca koji čokoladi daje karakterističnu boju i okus. To se odnosi na vrlo tamnu čokoladu ili nezaslađen kakao u prahu. Ako želite veću korist od čokolade, možda neće biti dovoljno jesti samo vrlo tamnu čokoladu. Količina flavanola može varirati ovisno o zrnu kakaovca, a visoke temperature koje neki proizvođači čokolade koriste tokom obrade mogu ukloniti neke ili sve flavanole. Nije uobičajena praksa navoditi količinu flavanola na omotu, ali proizvođači čokolade sve više odlučuju drugačije obrađivati čokoladu kako bi sačuvali flavanole. Neki prodaju i pločice od sirovog kakaovca. Istraživanje zdravstvenih dobrobiti čokolade donosi i dobre vijesti. Većina studija usredotočuje se na potencijal čokolade u borbi protiv bolesti koje mnogi ljekari nazivaju “velikom četvorkom”: dijabetesa, raka, moždanog udara i bolesti srca. Istraživač s Harvarda Norman Hollenberg i njegovi kolege objavili su 2007. godine studiju o grupi domorodačkog naroda koji živi u Panami pod nazivom Kuna. Hollenberg je proučavao Kune više od desetljeća jer se činilo da nikada nisu razvili visoki krvni pritisak. Također je otkrio da su razvili bolesti “velike četvorke” po stopi manjoj od 10 posto. Međutim, kako su se Kune preselili na kopno, njihov krvni pritisak i stope bolesti bili su dosljedniji općoj populaciji Paname. Kune u svojim rodnim domovima sedmično popiju čak 40 šoljica kakaovca. Hollenberg je teoretizirao da bi vrsta flavanola, nazvana epikatehin, koja se obično prerađuje iz komercijalnih kakaovaca jer ih čini gorkima, mogla biti razlog. Epikatehin može poboljšati cirkulaciju i opustiti stisnute krvne žile podizanjem nivoa dušikovog oksida u krvi. Studija Kuna samo je jedna od brojnih studija provedenih tokom proteklog desetljeća o svojstvima tamne čokolade u borbi protiv bolesti, poseno njenim učincima na stanja koja dovode do bolesti srca. Također, sestre i liječnice Mary i Marguerite Engler dugi niz godina istražuju povezanost kardiovaskularnog zdravlja i prehrane te su objavile neovisnu studiju o dobrobitima tamne čokolade. Pokazalo se da su ljudi koji su dvije sedmice jeli jednu pločicu čokolade s visokim udjelom flavanola dnevno uveliko poboljšali funkciju i fleksibilnost arterija. Pregled studija iz aprila 2001. pokazuje da visoka konzumacija tamne čokolade može smanjiti rizik od dijabetesa, srčanih bolesti i moždanog udara za čak 30 posto. Iako je čokolada poznata po nekim zdravstvenim prednostima, važno je naglasiti da se one većinom odnose na tamnu čokoladu. Bogata korisnim spojevima, tamna čokolada može imati pozitivan utjecaj na zdravlje. Međutim, važno je konzumirati ju umjereno, uz svjesnost o sadržaju šećera i kalorija. Uživanje u tamnoj čokoladi kao dijelu uravnotežene prehrane može donijeti zadovoljstvo okusa, uz dodatne dobrobiti za zdravlje, piše Index.
Je li brže uvijek bolje: Šta je slow living i da li je moguće danas ići tim stopama
N. D. Slow living (spori život) je način razmišljanja u kojem birate smisleniji i svjesniji način života koji je u skladu s onim što najviše cijenite u životu, kažu oni koji praticiraju takav način života. To znači raditi sve pravilnom brzinom. Umjesto težnje da stvari rade brže, spori pokreti se fokusiraju na bolje. Često to znači usporiti, raditi manje i dati prioritet trošenju prave količine vremena na stvari koje su vam najvažnije. Usporavajući i namjerno stavljajući svoje prave vrijednosti u srce svog životnog stila, način razmišljanja sporog življenja potiče vas da živite u samosvijesti i donosite svjesne, svrsishodne odluke za dobrobit vašeg i planete. Spori život negira da biti zauzet znači biti uspješan ili važan. To znači biti prisutan i u trenutku, slavi kvalitet nad kvantitetom, živjeti s namjerom, biti svjestan i promišljen. Usvajanje sporijeg načina razmišljanja znači isključiti autopilot i ostaviti prostor za razmišljanje i samosvijest. Sporo življenje dio je šireg sporog pokreta koji je započeo 1980-ih u Italiji. Suočen s otvaranjem McDonald’sa u srcu Rima, Carlo Petrini i grupa aktivista osnovali su Slow Food, pokret koji brani regionalnu tradiciju hrane. Pokret slow fooda sada ima pristalice u preko 150 zemalja i nastavlja da štiti gastronomsku tradiciju, promoviše pravednu platu za proizvođače, potiče uživanje u kvalitetnoj hrani i bavi se aktivnostima oko održivosti. Carl Honore, jedan od najpoznatijih autora i govornika o sporom pokretu, pomogao je da se koncept sporog življenja uvede u mainstream 2004. godine objavljivanjem svoje knjige In Praise of Slowness. Honore istražuje kako je Slow Food pokrenuo širi pokret sporog življenja s time da se “sporo” sada primjenjuje na druga područja života koja su doživjela ogromno ubrzanje, uključujući posao, roditeljstvo i slobodno vrijeme. Od objavljivanja knjige, brzina kojom živimo je samo nastavila da raste, ali i svijest o sporom kretanju života. Danas su sporo putovanje, spora moda, spora kondicija, sporo vrtlarstvo, spori interijeri, spor dizajn, sporo razmišljanje, spore vijesti i spor rad, sve su to primjeri daljih izdanaka pokreta sporog življenja. Sve više ljudi priznaje da brže nije uvijek bolje, a mnoge je današnji užurbani način života mnoge je potaknuo da se više okrenu samima sebi i kvalitetnije iskoriste svoje slobodno vrijeme. Reći će da se ne radi samo o onim dragocjenim trenucima rano ujutro ili nakon radnog vremena. Slow living je svojevrsna filozofija koja dolazi pod različitim nazivima, ali koncept je isti. Naime ono predstavlja način života u harmoniji i balansu, odnosno uči nas da usporimo tempo i živimo u trenutku najbolje što znamo. Iako ima više polja u kojima se može prakticirati, postoje i gledanje onih koji prakticiraju slow living kako bi to trebalo izgledati vezano za posao. – Pun kalendar ne znači da živite punim životom. Stalni sastanci, notifikacije i priče kolega koje vas ne zanimaju, ali vam svejedno ispunjavaju dan, nisu poticajno okruženje za postizanje smislenih rezultata. Neprestana zauzetost ne znači i najbolju produktivnost. Sporo živjeti na poslu znači usredotočiti se na zadatke koji donose rezultate i eliminirati užurbani ritam rada. Odbijanje davanja prednosti poslu u odnosu na druge domene naših života ključno je za pokret sporog života, koji je u svojoj srži način života koji pomaže ljudima da uspore i provode više vremena sa svojom porodicom i prijateljima. Neka vaše radno vrijeme bude jedino razdoblje kada brinete o poslu – sada je vrijeme da se posvetite sebi i svojim najmilijima, te uživate sa svojim bližnjima bez osjećaja krivice, kažu poštovaoci slow livinga. Utopija ili nešto izvodljivo, svako može sam donijeti zaključak.
Kako oporaviti organizam nakon prehlade: Pojačajte unos ovih namirnica
Marx.ba S obzirom na promjenjivo vrijeme, dolazi i vrijeme čestih prehlada i raznih oboljenja koje zahtijevaju korištenje antibiotika, a koji ujedno oslabljuju naš imunitet. Tijelu je nakon bolesti potrebno vrijeme da se oporavi i napuni energijom koju je izgubilo boreći se s bakterijama i virusima, a stručnjaci u tom slučaju uvijek preporučuju vitamine te su otkrili i još neke načine kako povratiti izgubljenu snagu, piše Net. Kalij i magnezij Elektroliti su minerali u tijelu koji su neophodni za normalno funkcioniranje tijela, a natrij, kalij, kalcij i magnezij neki su od glavnih elektrolita te oni igraju ključnu ulogu u ravnoteži tekućine, radu mišića i živaca. Veliki unos vode Nutricionisti govore o važnosti unosa velike količine vode koja nam pomaže u hidriranju organizma. Otopine za oralnu rehidraciju (poput oralnih elektrolita) mogu brzo nadoknaditi elektrolite, kao i prirodni izvori elektrolita poput banana koje su bogate kalijem, ali isto tako izvrsni prirodni izvori elektrolita mogu biti i naranče koje su bogate kalijem i natrijem. Izbor čaja i so S druge strane, biljni čajevi poput đumbira mogu biti korisni za smirivanje želuca i nadoknadu elektrolita, a umjereno dodavanje soli u obroke može pomoći u nadoknadi natrija, dok je kokosova voda također prirodno bogata kalijem i natrijem.