Ove dvije namirnice najnoviji su kućni trend protiv prehlade: Ojačajte imunitet i ublažite simptome gripe
Marx.ba Med i bijeli luk se godinama ističu zbog svojih zdravstvenih dobrobiti pa se često kombiniraju kako bi udvostručili njihovo pozitivno djelovanje na bolesti. – Otkrila sam da možete ojačati imunitet i ublažiti simptome gripe uz kombinaciju bijelog luka i “meda” tako što ćete im dopustiti da “fermentiraju” zajedno”, objasnila je blogerica McKenzie Wheeler za Good Morning America. – Kada se bijeli luk fermentira, njegove su dobrobiti pojačane, rekla je nutricionistica Rhian Stephenson u intervjuu za Vogue. Hashtag #HoneyGarlic ima 40 milijuna pregleda na TikToku, a mnogi na taj način pokazuju na društvenim mrežama što im je pomoglo u jačanju imuniteta kako se ne bi razboljeli tokom praznika. Neki su za med i bijeli luk rekli da su im promijenili život i da im je to novi omiljeni miks. Utvrđeno je da med ima antioksidativne, antimikrobne, protuupalne, antiproliferativne, antikancerogene i antimetastatske učinke, tvrdi National Library of Medicine. Med je poznat kao sredstvo za suzbijanje kašlja, a kada se bijeli luk žvače ili zgnječi, proizvodi spojeve sumpora kao što je aliin, koji pomaže bijelim krvnim stanicama koje se bore protiv bolesti. Također proizvodi dialil disulfid i s-alil cistein, koji imaju antivirusna, protuupalna i antifungalna svojstva. – Bijeli luk, koji se može unositi sirov, kao dodatak ili fermentiran – također jača imunitet kako bi spriječio ili smanjio težinu bolesti, uključujući običnu prehladu. Osim ljekovitih svojstava sirovog meda i bijelog luka, može vam pomoći prirodna probiotička hrana, koja je odlična za zdravlje crijeva, rekao je dr. Raj Arora za Vogue. Neki predlažu fermentaciju meda i bijelog luka zajedno kako bi se iskoristile sve zdravstvene prednosti. Wellness blogerica Wheeler preporučuje da dva do tri oguljena režnja bijelog luka stavite u staklenku i prekrijete ih medom, a zatim promiješate. Lagano zatvorite staklenku kako biste izbjegli stvaranje pritiska tokom fermentacije – i stavite je na hladno i suho mjesto otprilike tri do četiri sedmice prije nego što je počnete koristiti, piše New York Post.
Stručnjaci tvrde da uspješni ljudi često govore dvije riječi koje su mnogima ispod časti
Marx.ba Ponekad je zaista teško priznati da ste pogriješili, a u nekim se kulturama priznanje pogreške može smatrati znakom slabosti, pa tako većina tom potezu pokušava pobjeći te se drže ideje da su u svakome trenutku u pravu. Dovoljne su samo dvije riječi, “Pogriješio sam”, a toliko ih je teško izgovoriti, piše CNBC. Psiholog, Scott Shigeoka, tvrdi kako se ljudi koji priznaju svoju pogrešku smatraju izrazito simpatičnima te je pokazano kako su u životu daleko uspješniji od onih koji to ne rade. (Izvor: Shutterstock) Postoji nekoliko razloga po kojima se uspješni ljudi razliku od onih manje uspješnih, a među njima se nalazi i znatiželja koja je prisutna u svakom trenutku. Studija koju su provele psihologinje Carol Dweck i Karina Schuman podupire činjenicu da je vjerovatnije da ćemo preuzeti odgovornost za svoje pogreške ako vjerujemo da možemo promijeniti svoje ponašanje. Ključno je podsjetiti se da, iako je naše ponašanje u određenom trenutku bilo pogrešno, u budućnosti je moguće donijeti drugačiju odluku. Samo zato što osoba priznaje da je pogriješila, ne mora značiti da je ujedno i loša osoba. – Želiš li biti u pravu ili želiš biti sretan, podsjetio se Scott pitanja koje mu je postavio njegov psihoterapeut, a koja mnogima može biti zvijezda vodilja. Kad vam neko kaže da ste u krivu, umjesto da odmah pređete u odbranu, postanite znatiželjni po pitanju zašto je ta osoba iznijela tu tvrdnju. Na primjer, pokušajte s pitanjem: “Možete li mi reći nešto više o tome?”, i stvarno poslušati što imaju za reći kako biste sljedeći put pripazili na svoje postupke i primijenili njihov savjet. Na ovaj način osoba ima potencijal proširiti način razmišljanja o određenoj temi ili samom problemu. Kada priznamo da smo u krivu, ne samo da će nas se smatrati jačima i prijateljski raspoloženima, već je vrlo vjerovatno da će se našim pogreškama pristupati blaže i s nešto više razumijevanja. (Izvor: Shutterstock) Studija koju je provela psihologinja Molly Crockett, otkrila je da ljudi imaju osnovnu predispoziciju prema opraštanju drugima, čak i strancima. Razlog može biti taj što su ljudi svjesni da ako ne opraštaju, dovode se u situaciju da će povrijediti ili prekinuti vezu te samim time propustiti dobre stvari koje nam je ta veza mogla donijeti. Kada priznamo svoje pogreške, stvaramo više potencijala za očuvanje ili obnavljanje najvažnijih veza u našem životu, piše Net.
Kako znati jeste li se preforsirali na treningu ili ste nemotivirani
Marx.ba Tokom vježbanja vaš um vam je sigurno dao do znanja da biste trebali odustati, čak i prije nego je vaše tijelo bilo spremno za to. Ali biste li zapravo trebali slušati taj glas koji vam govori da stanete ili ga zanemariti i progurati kroz vježbu? Odgovor nije jednostavan, ali počinje s boljim razumijevanjem razlike između fizičkog i mentalnog umora, koja nije uvijek očita, i raznih sumnji koje vam se motaju po glavi. Evo što trebate znati o mentalnoj izdržljivosti kako biste mogli raspoznati kada ignorirati, a kada poslušati svoj um. Vaš mozak šalje signale za pomoć kada misli da je vaše tijelo u nekoj opasnosti, a to je, kaže za Well+Good savjetnica za mentalnu izvedbu Chelsea Wooding, temelj reakcije “borba ili bijeg”. No, vježbanje vas tjera da izađete iz svoje zone udobnosti pa ste, prema treneru Radu Lopezu, prisiljeni rješavati probleme u hodu. A kada ste suočeni s ovim izazovnim situacijama, vi “ne živite” u svom prefrontalnom korteksu, dijelu vašeg mozga koji je odgovoran za rješavanje problema i donošenje logičnih, racionalnih odluka. – Vaš mozak radi ono što treba kako bi vas izvukao iz opasnosti. Pokušava vas zaštititi i održati na životu, kaže Wooding. Ali u trenutku mentalne panike ili tokom posljednjih nekoliko sekundi vježbanja, mozgu je teže odrediti radi li se o opasnosti ili je nešto drugo u pitanju, a to se događa zbog načina na koji informacije putuju vašim mozgom. Informacije prolaze kroz vaš limbički sistem, dio mozga povezan s emocijama, prije nego što se presele u logički prefrontalni korteks. Primjerice kada stavite ruku na vrući štednjak, odmah je mičite prije nego što o tome uopće trebate razmišljati. Te instinktivne reakcija također su ono što vas tjera da se primjerice naljutite ili spustite na koljena kada radite plank. Evo nekih načina kojima možete izgradit mentalnu izdržljivost tokom treninga. Usporite svoje misli Vježbanje pokreće reakciju “borba ili bijeg”, pa usporavanjem svojih užurbanih misli možete uzeti dovoljno vremena da uključite svoj mozak. Dakle, tokom vježbanja, uzmite vremena i zapitajte se zašto vam je instinkt da odustanete. Razlikujte bol od nelagode Određivanjem onoga što osjećate prilikom vježbanja, može vam pomoći da uspješno i bez povreda obavite trening. Ponekad vam mozak govori da prestanete jer pretjerujte s treningom ili riskirate da ćete se previše umoriti ili ozlijediti, pa to morate poslušati. Zapitajte se kakvu bol osjećate. Ako se radi samo o kratkotrajnoj nelagodi, to je normalno kod treninga, ali ako osjećate jaku bol, tada ćete znati da nešto nije u redu. No, svačija granica između nelagode i boli će biti drugačija, ali je ključno da ju nađete kako biste izbjegli povrede. Saznajte šta vam mozak govori Ponekad vam mozak može reći da možete napraviti još pet sklekova, a ponekad će vam dati do znanja da je neka vježba i teža nego što ste mislili pa ćete odustati. Ponekad vaš mozak može biti i nasilnik pa će vas tjerati da napravite nešto što je teško, jer ako to ne možete, što to onda govori o vama? No, trebate raspoznati odakle uopće dolaze te misli, je li to možda nedostatak sna ili manjak motivacije, kako biste odredili što je vrijedno pažnje, a što nije. Fokusirajte se na svoj cilj Možete utišati svoje misli koje vam govore da odustanete, tako da nađete svoje zašto, odnosno primarni motiv i cilj zbog kojeg vježbate. Određivanje namjere prije svakog treninga također vam može pomoći da se fokusirate na krajnji cilj. Prije nego što krenete vježbati, mentalno se pripremite za vrijeme trajanja treninga kako biste izbjegli mentalnu blokadu. Svaki trening ima određenu svrhu, stoga se usredotočite na ono što će vam pomoći da postignete cilj. Obratite pažnju na disanje Fokusiranje na disanje može biti odličan alat da utišate svoje misli i obratite pažnju se na svoje tijelo, a istovremeno usporite i svoj simpatički nervni sistem. Pronađite vježbe koje su vam zabavne Ne zaboravite da vježbanje mora biti ugodno iskustvo. Najbolji trening za vas bit će onaj koji vas inspirira da se nosite s njegovim izazovima. I bez obzira na vrstu aktivnosti kojom se bavite, ne zaboravite na motivirajuću snagu vama omiljene muzike. Izbjegavajte prakticiranje loših navika Kao i sve drugo, i odustajanje se može istrenirati, odnosno naučiti. Je li vaše odustajanje korisno za vaš cilj ili vas odvodi dalje od njega? Kako biste razvili tu svijest, nakon svakog treninga razmotrite svoje osjećaje. Ako ste primjerice odustali od treninga jer vam je mozak govorio da je preteško, pitajte se je li odustajanje bio pravi izbor ili ste mogli nastaviti “gurati” kroz trening? Imajte strpljenja i ostanite dosljedni Mozak, kao i tijelo, morate trenirati tjednima, mjesecima ili čak godinama kako biste postigli svoje fitness ciljeve. No, mentalna izdržljivost koju izgradite tokom vježbanja može se prenijeti u svakodnevni život. Zamislite vježbanje kao priliku da uvježbate svoj mozak kako biste tokom stresnih trenutaka mogli usporiti, procijeniti što se događa, procijeniti postoji li stvarna prijetnja i odlučiti kako reagirati. Sposobnost da radite teške stvari da će vam i određenu dozu samopouzdanja, piše miss7.
Mirha Skakić, magistra nutricionizma za Marx.ba na temu: Više malih obroka ili tri veća
N. D. Moderna kultura obično promiče ideju dijeljenja dnevnih obroka u tri velika segmenta – doručak, ručak i večeru – za optimalno zdravlje, ukorijenjenu u kulturnim normama i ranim epidemiološkim studijama. Međutim, promjena perspektive koju su stručnjaci napravili posljednjih godina ukazuje na to da bi manji, češći obroci mogli biti korisniji za prevenciju kroničnih bolesti i mršanja. Zagovornici pristupa malih, čestih obroka tvrde da isti može povećati osjećaj sitosti, potaknuti metabolizam, održati razinu energije, stabilizirati šećer u krvi i spriječiti prejedanje. Dok neke studije podržavaju ove tvrdnje, druge ne pokazuju značajne prednosti, a neka istraživanja čak sugeriraju da bi tri veća obroka mogla biti korisnija. Na tu temu za Marx.ba govorila je Mirha Skakić, magistra nutricionizma, inače direktorica Nutricionističkog centra NutriSano. – Pravilna prehrana podrazumijeva adekvatan unos makro i mikronutrijanata, vode, te podržavajućih aktivnih komponenti iz hrane, koje omogućavaju odvijanje metaboličkih funkcija u organizmu, ali i doprinose stvaranju osjećaja sitosti i užitka. Uzimajući u obzir brojne faktore koji mogu uticati na dinamiku unosa hrane i vrste namirnica, sa akcentom na zdravstvena stanja ili oboljenja koja mogu diktirati te navike, pristup u određivanju broja obroka u toku jednog dana mora biti individualiziran. Veći broj manjih obroka doprinosi konrolisanom održavanju nivoa glukoze u krvi, što potencijalno može doprinijeti sprečavanju rizika za tzv. napade gladi, dok s druge strane manji broj obimnijih obroka često daje subjektivan osjećaj zadovoljstva i potpune sitosti, zbog čega često biva primaran obrazac ponašanja populacije. Ipak, univerzalno pravilo, koje svi mogu poštovati, jeste da se treba voditi računa da jedemo umjereno, raznovrsno i svjesno. Vodeći se time, tijelo se neće dovesti to bilo kakvog opterećenja, i iskoristi će blagodati porijeklom iz različitih grupa namirnica, naglasila je magistra Skakić.
Istraživanje o životnim navikama u Evropi: Prepoznaju li građani ključne zdravstvene pokazatelje
Marx.ba Huawei Health Survey 2023., evropska zdravstvena anketa nudi vrijedan uvid u stavove i ponašanja evropskih građana povezana s osobnim zdravljem. Istraživanje koje je proveo Ipsos, otkriva neostvarene potencijalne prednosti korištenja pametnih satova u vrijeme kada su preventivna skrb i demokratizacija zdravstvenih informacija kritično potrebne više nego ikada – Mentalno i tjelesno zdravlje je na vrhu dnevnog reda prioriteta za pojedince i šire društvo, napominje William Tian, predsjednik Evropske divizije Huawei Consumer Business Group. – Namjeravali smo otkriti daju li evropski građani aktivno prioritet svom osobnom zdravlju i prepoznaju li ključne zdravstvene pokazatelje koji su ključni za njihovu opću dobrobit. Osim toga, nastojali smo provjeriti pokazuju li korisnici pametnih satova veću svijest o zdravlju i zdravije navike u usporedbi s onima koji ih ne koriste. Naše je istraživanje otkrilo neke uznemirujuće činjenice, dok je istovremeno nedvosmisleno pokazalo transformativni utjecaj pametnih satova usmjerenih na zdravlje, dodao je. Prenosimo neke od nalaza Huawei Health Survey istraživanja. Rezerviranost ocjene općeg zdravstvenog stanja ispitanika Interes evropskih ispitanika za osobno zdravlje je visok, s podjednakim fokusom na psihičku dobrobit i fizičko zdravlje (>83 posto u odnosu na >82 posto). Međutim, opće zadovoljstvo zdravljem ostaje u umjerenim parametrima i samo je polovica sudionika ankete izjavila da je zadovoljna svojim općim zdravstvenim stanjem. Naglašena je zabrinutost povezana s fizičkom spremom (24 posto), pokretljivošću (26 posto), smanjenim nivoom energije (29 posto) i značajnim postotkom prekomjerne težine ili pretilosti (46 posto). Zaključno, jasan je apetit i potreba za značajnim zdravstvenim poboljšanjem. Put popločen dobrim namjerama često vodi do razočaravajućih ishoda Čak 91 posto ispitanih ljudi izrazilo je želju poboljšati barem jedan aspekt svog životnog stila direktno povezanog s njihovim zdravljem. Većina njih navodi poboljšanja u gotovo četiri (3,9) najčešće odabrane zdrave navike od onih ponuđenih u ispitivanju. Tako je smanjenje stresa bilo glavni prioritet za 43 posto ispitanika, a zatim ide održavanje korektne tjelesne težine kod njih 40 posto. Fokus na zdravu prehranu navodi 35 posto ispitanika, isto kao i na postizanje dovoljne količine sna, dok njih 34 posto želju na uvođenje svakodnevne tjelovježbe. Unatoč tim iskazanim težnjama ispitanika, čak 72 posto evropskih građana priznalo je da im je potrebna dodatna motivacija ili da često gube motivaciju u provođenju zdravih životnih navika. Jaz između stvarnih činjenica i neprovjerenih medijskih natpisa koči napredak Iskazano znanje o važnim zdravstvenim pokazateljima vrlo je ograničeno kod ispitanika, pri čemu većina mjera koje su ispitanici naveli uopće nisu stvarni zdravstveni parametri, već medijski propagirane aktivnosti u ekvivalentu članaka “Zašto piti više vode s limunom”. Svijest o tome koje su metrike i njihova tačna očitanja potrebna za skeniranje zdravstvenog stanja svakog pojedinca pokazala se vrlo niskom. Međutim, ova rupa u znanju može se prebroditi redovnim pristupom personaliziranim zdravstvenim očitanjima koja izravno utječu na dublje razumijevanje osobnog zdravstvenog stanja.
Redovan ritam: Zašto je važno svaki dan vježbati u isto vrijeme
Marx.ba U svoj režim tjelesne aktivnosti mogli biste uvesti jednostavno poboljšanje – svaki dan nastojte vježbati u isto vrijeme. Nova studija provedena na laboratorijskim miševima ukazuje na to da redovan ritam vježbanja donosi više prednosti za zdravlje. Premda u mozgu postoji centralni tjelesni sat koji se nalazi u suprahijazmatičnoj jezgri, smještenoj u bazalnom dijelu prednjeg hipotalamusa, postoje i ostali periferni tjelesni satovi. Suprahijazmatična jezgra važna je jer regulira cirkadijalni ritam. Naš centralni sat CNS (centralnio nervni sistem) djeluje kao glavni “pacemaker” za proizvodnju i održavanje cirkadijskog ritma u cijelom tijelu. A tjelovježba može resetirati periferne tjelesne satove u zglobovima i kičmi, pokazalo je istraživanje naučnika s Univerziteta u Manchesteru. Dogodi li se taj “reset” svaki dan u isto vrijeme, periferni bi satovi mogli biti sinkroniziraniji s onim glavnim, otkrili su istraživači. Prethodna istraživanja pokazala su da nesinkronizirani satovi u perifernim tkivima mogu povećati rizik od razvoja zdravstvenih problema poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, prenosi Science Alert. – Naši su rezultati pokazali da je tjelesna aktivnost koja se prakticira tokom jutra povezana s dnevnim obrascima ciklusa spavanja/buđenja i da prenosi informacije o vremenu iz centralnog sata u mozgu, koji je osjetljiv na svjetlost, do skeletnog tkiva koje nosi težinu. To zapravo šalje signal vašem koštanom sistemu da je vrijeme da se probudi, pojasnio je Qing-Jun Meng, kronobiolog na Univerzitetu u Manchesteru. Naučnici su za potrebe studije pratili periferne satove u hrskavici, kičmi i mozgu miševa dok su vježbali na trakama za trčanje u različito vrijeme. Otprije se zna da su područja zglobova i kičme posebno aktivna za vrijeme tjelesne aktivnosti, a zna se i da se tokom dana iz njih izbacuje voda. To djelomično svakodnevno resetira periferne tjelesne satove. Tim naučnika je otkrio da tjelesna aktivnost uz proces osmolariteta (smanjenja vode) dodatno resetira ove satove i, obavlja li se prema dosljednom rasporedu, poboljšava vremensku povezanost između satova u tijelu. Rezultate još treba potvrditi na ljudima, ali naučnici vjeruju da je posrijedi sličan učinak. Zdravlje kostiju i zglobova utječe na sve u našem organizmu – od toga koliko dobro uspijevamo izvesti sportske aktivnosti do vjerovatnosti povreda ili razvoja stanja poput artritisa. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.
Ako imate ovu mogućnost na poslu, smanjit ćete rizik od kardiovaskularnih bolesti
Marx.ba Epidemiologinja dr. Lisa Berkman i tim s Harvard T. H. Chan School of Public Health i Penn State University otkrili su da radna mjesta koja zaposlenicima nude veću autonomiju, ravnotežu i podršku imaju pozitivan učinak na zdravlje srca pojedinca. Njihova randomizirana studija, objavljena u American Journal of Public Health, bila je usredotočena na zaposlenike dvije kompanije – IT firme s umjereno do visoko plaćenim radnicima i ustanove za dugotrajnu njegu s pretežno ženskim njegovateljima koje zarađuju niže plaće. Prema riječima koautora Orfeua Buxtona, dr. sc., profesora biobihevioralnog zdravlja na Penn Stateu, lekcije studije ostaju relevantne, posebno nakon koronavirusa. – Iako su vidjeli neke prednosti fleksibilnosti u radu od COVID-a, mnogi se poslodavci pokušavaju vratiti na prijašnji rad fokusiran na radno vrijeme, istakao je. Studija je trajala nekoliko godina tokom kojih su istraživači provodili programe na radnom mjestu koji promiču ravnotežu između posla i osobnog života, zajedno s podržavajućim radnim okruženjem. Posljedično, zaposlenici s većim rizikom od kardiovaskularnih problema, posebno stariji pojedinci, pokazali su smanjeni rizik od srčanih bolesti. Nadređeni su prošli obuku kako bi ih opremili alatima za poticanje zaposlenika da uravnoteže lične i porodične obaveze uz održavanje produktivnosti. Osim toga, timski sastanci pružili su platformu za saradničke rasprave o davanju zaposlenicima veće kontrole nad njihovim rasporedima i minimiziranju zadataka “niske vrijednosti”. Nalazi naglašavaju značajan utjecaj radnih uslova na zdravstvene ishode. Berkman je naglasila da kada su stresni uvjeti na radnom mjestu i sukobi između posla i porodice ublaženi, vidjeli su smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti među ranjivijim zaposlenicima, bez ikakvog negativnog utjecaja na njihovu produktivnost.
Objavljeni podaci: Koliko građani država Evropske unije troše na sport i rekreaciju
Marx.ba Među 22 zemlje Evropske unije, za koje su dostupni podaci, četiri su zabilježile prosječne izdatke domaćinstva za sportsku robu i usluge iznad 500 jedinica kupovne moći (PPS) u 2020. godini, pokazuje istraživanje Eurostata. PPS je umjetna valuta koja eliminira razlike u nivou cijena između zemalja. Na vrhu popisa je Luksemburg sa 628 PPS-a, a odmah iza njega su Nizozemska (622), Austrija (620) i Njemačka (526). Među različitim kategorijama sportskih proizvoda i usluga, kategorija u kojoj su domačinstva u EU najviše trošila bile su rekreacijske i sportske usluge, i to u gotovo svim zemljama Unije s dostupnim podacima. Jedina je iznimka bila Grčka, u kojoj je najveći udio bio posvećen izdacima u trajna dobra (kamperi, letjelice, plovila i sl.) za rekreaciju na otvorenom (69,0 posto). Prosječna potrošnja kućanstva na rekreacijske i sportske usluge bila je najveća na Kipru s udjelom od 93,7 posto, a slijede Bugarska i Hrvatska s 81,3 posto, odnosno 79,3 posto. Najniži udjeli zabilježeni su u Grčkoj (19,2 posto), Danskoj (43,7 posto) i Belgiji (46,8 posto). Izdaci za opremu za sport, kampiranje i rekreaciju na otvorenom predstavljaju drugi najveći udio u proračunima domaćinstava u 14 zemalja EU prema dostupnim podacima. Taj se udio kretao od 3,7 posto na Kipru do 42,3 posto u Slovačkoj. Osim Grčke, u kojoj su izdaci za trajna dobra za rekreaciju na otvorenom imali najveći udio, ova je kategorija bila druga najveća stavka u kućnim proračunima za sportsku opremu u Belgiji (36,7 posto), Danskoj (33,7 posto), Luksemburgu (29,2 posto), Litvaniji (27,2 posto), Malti (19,3 posto), Nizozemskoj (18,1 posto) i Francuskoj (16,5 posto). Mađarska (0,4 posto) i Bugarska (0,8 posto) zabilježile su najniže udjele izdataka domaćinstava za trajna dobra za rekreaciju na otvorenom, prenosi Tportal. Na drugom kraju ljestvice, prosječni izdaci domaćinstava za sportske aktivnosti bili su niži od 100 PPS-a u Bugarskoj (24), Slovačkoj (66), Litvaniji (87) i Poljskoj (95).
Dajana Švraka Milutinović za Marx.ba: Suplementacija kao pomoć u procesu pripreme za vantjelesnu oplodnju
Marx.ba Pored medicinskih intervencija, sve se više pažnje posvećuje ulozi ishrane i suplementacije u povećanju plodnosti, posebno u kontekstu pripreme za vantjelesnu oplodnju (VTO). Kada govorimo o suplementaciji, potrebno je naglasiti da se prije upotrebe treba uvijek konsultovati sa stručnim licima jer u suprotnom možemo imati i negativne posljedice. Ključni suplementi, koji su pokazali najveći benefit u ovom polju su folna kiselina, inozitol, vitamin D i CoQ10. Folna kiselina (vitamin B9) izdvaja se kao važan nutrijent sa izvanrednim implikacijama za plodnost i proces VTO. Folna kiselina ima temeljnu ulogu u podršci cjelokupnom reproduktivnom zdravlju. Doprinosi proizvodnji i održavanju genetskog materijala (DNK i RNK), što je ključno za zdrav razvoj gameta (spermatozoida i jajnih ćelija). Ona pomaže u održavanju ravnoteže hormona, što je neophodno za redovne menstrualne cikluse i ovulaciju. Uravnoteženi hormoni stvaraju povoljno okruženje za uspješnu koncepciju. Kvalitet jajnih ćelija koje se dobijaju tokom VTO ključan je faktor za uspjeh. Suplementacija folnom kiselinom pokazala je obećavajuće rezultate u poboljšanju kvaliteta jajnih ćelija, povećavajući vjerovatnoću za uspješnu oplodnju i razvoj embriona. Suplementacija folnom kiselinom prije konceptualnog procesa smanjuje rizik od hromozomskih abnormalnosti kod embriona, podržavajući razvoj zdravih embriona pogodnih za transfer. Preporučana doza je od 400 do 1000 mikrograma, a najkvalitetniji oblik je metilovani oblik folne kiseline. Koenzim Q10 (CoQ10) i njegova uloga u povećanju plodnosti i utjecaj na uspjeh in vitro fertilizacije (IVF) su privukli pažnju medicinske zajednice. Koristeći medicinske studije, možemo izdvojiti najvažnije uloge CoQ10. Mitohondrije su energetski centri ćelija i njihova optimalna funkcija je ključna za zdravlje jajeta. CoQ10 je ključna komponenta lanca prenosa elektrona, procesa bitnog za proizvodnju energije u mitohondrijama. Studije su sugerisale da suplementacija CoQ10 može poboljšati funkciju mitohondrija, što potencijalno dovodi do boljeg kvaliteta jajnih ćelija i većih šansi za uspješnu oplodnju. Napredna starosna dob je povezana sa smanjenom plodnošću. Uloga CoQ10 u podršci funkciji mitohondrija postaje posebno relevantna kako žene stare. Studije su istraživale potencijal suplementacije CoQ10 u ublažavanju starenjem povezanog opadanja plodnosti putem promovisanja boljeg kvaliteta jajnih ćelija i funkcije jajnika. Medicinske studije sugerišu da vitamin D igra ulogu u regulaciji ključnih reproduktivnih hormona, kao što su folikulostimulišući hormon (FSH) i lutinizirajući hormon (LH). Uravnoteženi nivoi hormona su ključni za optimalnu plodnost i uspješne ishode VTO. Adekvatni nivoi vitamina D su povezani sa poboljšanom ovulacionom funkcijom. Istraživanja ukazuju da nedostatak vitamina D može doprinijeti nepravilnim menstrualnim ciklusima i anovulaciji, što oboje može utjecati na plodnost. Optimalni status vitamina D povezan je sa zdravijim okruženjem endometrijuma, što je ključno za implantaciju embriona tokom VTO. On može utjecati na receptivnost endometrijuma i poboljšati stope uspjeha VTO. Prekomerna suplementacija vitaminom D može dovesti do povišenih nivoa kalcijuma u krvi, stanja poznatog kao hiperkalcemija. To može imati štetne efekte na funkciju bubrega i zdravlje kostiju.Suprotno njegovoj korisnoj ulozi, prekomjerni unos vitamina D tokom trudnoće je povezan sa nepoželjnim ishodima, kao što su gestacijski dijabetes i prevremeni porođaj, dok u procesu pripreme za VTO može doći do stvaranja cista ako ga imamo u većim količnama. To naglašava važnost precizne doziranosti. Vitamin D ima ključnu ulogu u povećanju plodnosti i VTO procesu, međutim, oprezna suplementacija je od suštinskog značaja, jer prekomjerni unos može dovesti do štetnih efekata. Brojna istraživanja su istakla vezu između inozitola i regulacije hormona ključnih za plodnost. Inozitol, posebno oblik mio-inozitol, pokazuje sposobnost da utječe na osjetljivost na insulin i regulaciju gonadotropnih hormona poput folikulostimulišućeg hormona (FSH) i luteinizirajućeg hormona (LH). Ovi hormoni su ključni za zdravu ovulaciju i menstrualne cikluse. Sindrom policističnih jajnika (PCOS) je često povezan sa hormonskom neravnotežom koja može utjecati na plodnost. Studije su istraživale ulogu inozitola, posebno mio-inozitola, u tretmanu PCOS-a i poboljšanju plodnosti kod žena sa ovim stanjem. U istraživanjima vezanim za plodnost i VTO, često se koriste doze od 2-4 grama mio-inozitola dnevno. Ove doze su pokazale pozitivne efekte na hormonsku ravnotežu, ovulaciju i kvalitet jajnih ćelija. Važno je napomenuti da se inozitol najbolje apsorbuje kada se uzima zajedno sa folnom kiselinom, što može dodatno poboljšati njegove efekte na plodnost Priprema za VTO i povećanje plodnosti zahtijevaju sveobuhvatan pristup, uključujući i pažljivo planiranu suplementaciju. Folna kiselina, inozitol, mio-inozitol, koenzim Q10 i vitamin D su nutrijenti koji mogu značajno doprinijeti optimizaciji plodnosti. Prije nego što započnete bilo koji režim suplementacije, važno je da se konsultujete sa svojim ginekologom, endokrinologom ili stručnjakom za ishranu kako biste prilagodili doze svojim individualnim potrebama. Individualno prilagođavanje doza i pravilan nadzor pod stručnim nadzorom mogu osigurati najbolje rezultate i pomoći vam da ostvarite svoje roditeljske snove. Dajana Švraka Milutinović: Magistar farmacije, master ishrane i suplementacije @dashinasuperhrana
Zdrav pristup: Zašto je strpljenje važna osobina uspješnih i poduzetnih ljudi
Marx.ba Kakav je odnos uspješnih ljudi i strpljenja? Zašto je strpljenje vrlo poželjna osobina ako želite ostvariti uspjeh i životnu sreću? Kako izgraditi strpljenje i zašto je važno naučiti ne odustajati prije ostvarenog cilja? Mi ljudi smo slabi. Poprilično slabi. Kada se pojave prve prepreke na putu, gubimo strpljenje – i odustajemo. Nemamo strpljenja, bez obzira što znamo da je strpljivost jako važna. Sve to dovodi nas do jedne poražavajuće činjenice – u životu ostvarujemo puno premalo potencijala i ciljeva, piše Geek. Jedna od vrlo važnih odlika uspješnih ljudi definitivno je strpljivost. Iako živimo u užurbanom svijetu u kojem se rezultati traže odmah – strpljivost je važan kriterij za uspjeh. Rezultati preko noć ne postoje jer su u te rezultate utkani mjeseci pa i godine rada i truda. Naučite strpljivost – i otvorite si put prema uspjehu: Strpljenje je teško savladati Strpljenje je teško. Strpljenje od nas traži da se odrečemo kratkoročnih užitaka – kako bismo ostvarili dugoročne ciljeve. Nije lako biti strpljiv. No, sve važno i bitno što nam se u životu događa ionako ne dolazi lako. Dakle, želimo li postići uspjeh i životnu radost – važno je naučiti biti strpljiv. U današnjem modernom svijetu svi žele rezultate preko noći. Gotovo niko nije spreman uložiti nekoliko mjeseci odricanja – da bi ostvario dugoročne ciljeve. Posebno se to odnosi na mlade koji su odrastali uz društvene mreže – gdje je koncentracija i strpljivost ravna nuli. Tamo se nonstop izmjenjuje sadržaj, a strpljivost je nepoznata riječ. Osvrnemo li se oko sebe shvatiti ćemo da uspješni ljudi koji su nam uzor – itekako dobro manevriraju frazom strpljivost. Dapače, uspješni su ljudi savladali u potpunosti tu frazu – te je žive u svojem životu. Odriču se kratkoročnih užitaka – kako bi postigli impozantne dugoročne ciljeve. Bilo da se radi o savršenim trbušnim mišićima ili uspješnom poslovnom pothvatu. Strpljivost je ključna. Strpljivost je oklada na duge staze Strpljivost nije ništa drugo nego li – oklada na duge staze. To je odluka da da nekoliko dana, sedmicu ili mjeseci odgađamo užitak – kako bismo postigli dugoročan rezultat. Savršeni trbušni mišići ne dolaze preko noći, nego se grade sedmicama i mjesecima. Potrebno je redono ići u teretanu nekoliko mjeseci zaredom, naporno vježbati i pravilno se hraniti – kako biste došli do savršenih trbušnih mišića. Ako niste spremni kladiti se na sebe na ostvarivanje dugoročnih ciljeva – onda ste u velikim problemima. Kratkoročna zadovoljstva pružiti će vam trenutni užitak, ali će žaljenje biti dugoročno. Vrijeme će ionako proći, a vi ćete umjesto zadovoljstva imati žal što niste krenuli raditi na sebi prije nekoliko sedmica ili mjeseci. Strpljivost razlikuje pobjednike od gubitnika. Razlikuje one koji će ostvariti svoje snove i one koji će na kraju života žaliti za propuštenim prilikama. Strpljenje je pokazatelj koliko vam je stalo do vaših ciljeva i koliko vam je stalo do vas. Ako posustane već nekoliko dana nakon početka – život će vam proletjeti bez nekih vama važnih životnih ostvarenja. Strpljenje iziskuje vrhunsku samodisciplinu Strpljenje možemo povezati s raznim drugim osobinama. Primjerice, strpljenje gradi vaše samopouzdanje jer postajete svjesni da stojite iza svojih ciljeva i da spremno radite kako biste ostvarili neke svoje životne planove. Nadalje, strpljenje donosi motivaciju jer vas svaki novi dan gura sve bliže ka cilju kojeg ganjate. Možda i najvažnija korelacija je između strpljenja i samodiscipline jer jedno bez drugog ne može. Samodisciplina je vještina upravljanja samim sobom – onako kako vi to želite. Mi ljudi često smo robovi svojih kratkotrajnih požuda i teško postižemo samodisciplinu. No, ljudi koji su u tome uspješni – ostvaruju odlične životne i poslovne rezultate. Strpljenje ne može biti ostvareno bez samodiscipline. Kada imamo kontrolu nad svojim mislima i svojim djelima – onda možemo “pomicati brada”. Možemo stvarati upravo onakav svijet i život kakav želimo. Kontrolirati sebe i svoj mozak iziskuje puno truda, ali ujedno donosi i puno nagrada. Nema boljeg osjećaja nego li znati da ste danas napravili barem jedan korak bliže cilju. Samodisciplina i strpljenje – donose vam životnu moć. Strpljivi ljudi ne odustaju prije cilja Kako biste postigli željenu dozu strpljenja važno je naučiti što zapravo želite od života. Važno je znati kojim ciljevima stremite i koliko je vremena i truda potrebno za ostvarenje cilja. Zanimljivo, većinu toga što želimo ostvariti u životu zapravo nije tako teško ostvariti. Potrebno je samo kontinuirano iz dana u dan ponavljati korake koji nas vode prema cilju. Upravo u toj redovitosti leži velika zamka. Ljudi s vremenom izgube motivaciju pa počnu preskakati dane kontinuiteta. Primjerice, ako ne treniran danas ništa se neće dogoditi. Ako ne treniram prekosutra ništa loše se neće dogoditi. No, tada to netreniranje s vremenom poprima duže periode – sve dok u konačnici ne odustanemo od cilja. Strpljivi ljudi su vrlo vješti u tome da postižu kontinuitet. I ne, nije to nešto što im je uređeno od rođenja, nego je to nešto što su odlučili živjeti. Odlučili su svaki dan ponavljati korake koji ih vode do cilja – sve do trenutaka kada ostvare planirani cilj. Nije to nimalo lako, ali jednog dana donosi puno zadovoljstva. Donosi osjećaj ponosa, sreće, blagostanja i zadovoljstva životom. Kako izgraditi strpljenje u životu i poslu Strpljenje je osobina koja se gradi tokom cijelog života. Nemojte misliti da je uspješnim ljudima lako svakog dana raditi na poslovnim ciljevima, nemojte misliti da je uspješnim sportistima lako svakog dana ustajati i trenirati po čitave dane. Ne, nikome nije lako. Niste jedinka kojoj je strpljenje teško jer teško je svima. Želite li početi graditi strpljenje – prvi korak je naučiti što zaista želite u životu. Naime, mnogi od nas samo lutaju životom i žive iz dana u dan kao da kraj života ne postoji. Potrebno je stati pred ogledalo, zamisliti se i shvatiti što je to što zaista iskreno želimo u svojem životu – bilo privatno bilo poslovno. Važno je jasno definirati ciljeve i prema potrebi ih zapisati na papir. Naprotiv, poželjeno je ciljeve i planove zapisati na papir. Nakon toga, te je dugoročne ciljeve potrebno rastaviti na male dnevne korake – čije nas redovno ponavljanje vodi do ostvarenja cilja.