Usamljenost: Još jedan faktor utjecaja na globalnu ekonomiju
Marx.ba Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokrenut će prvu globalnu inicijativu za suzbijanje epidemije usamljenosti, izjavio je generalni direktor organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus, a prenosi Fortune Well. Sudionici inicijative radit će na razumijevanju zdravstvenih rizika, kao i na učinkovitim rješenjima vezanima za društvenu izoliranost. Prvi susret održat će se od 6. do 8. decembra. Vivek Murthy, američki glavni hirurg rekao je da usamljenost utječe na kvalitetu života pojedinaca te ima ogromne ekonomske posljedice, pri čemu depresija i tjeskoba koštaju globalnu ekonomiju 1 trilion dolara svake godine. Predugo je, kaže, usamljenost bila u sjeni, nevidljiva i nedovoljno se na nju obraćala pažnja, a inicijativa koju je WHO pokrenuo prilika je da se to stanje promijeni. Ghebreyesus je dodao da širom svijeta postoje razne inicijative koje promiču društvenu povezanost, ali još uvijek nije poznato koje su najučinkovitije. Stoga je potrebno globalno vodstvo. Chido Mpemba, najmlađa diplomatkinja u kabinetu predsjedavajućeg Afričke unije, istakla je da će se pobrinuti da mladi budu zastupljeni i uključeni u proces donošenja odluka. Dodala je da “usamljenost prelazi sve granice i postaje globalni zdravstveni problem”. Dr. Etienne Krug, belgijski ljekar i epidemiolog te direktor Odjeljenja za društvene odrednice zdravlja u WHO-u, izjavio je da društvene mreže doprinose ovom problemu, ali su istovremeno i dio mogućeg rješenja te da će odbor istražiti ovu temu. Moguća rješenja mogla bi uključivati kognitivno-bihevioralnu terapiju za koju kažu da je u pojedinim zemljama isprobana i djeluje; uz poboljšanje pristupa javnom prijevozu za one koji nemaju resursa za posjete jedni drugima te stvaranje manjih grupa koje će se baviti raznim aktivnostima, poput vrtlarstva. Krug je istakao da je sve tek u povojima, ali će komisija svakako istražiti potencijalna rješenja. Ghebreyesus kaže kako je jedna od četiri osobe društveno izolirana, što ima potencijalne mentalne i fizičke zdravstvene posljedice. Usamljenost povećava rizik od demencije do 50% te rizik od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti za približno 30%. Također, povećava i rizik od prijevremene smrti, depresije i samoubojstva, nadovezao se Murthy, dodajući da gotovo osmina svjetske populacije, otprilike milijarda ljudi, živi s poremećajem vezanim za mentalno zdravlje, a u brojku je uključeno i 14% adolescenata, prenosi Fortune Well. I dok usamljenost povećava šanse za zdravstvene probleme, društvena povezanost ih smanjuje. Tu su dokazi prema kojima je socijalizacija povezana s boljim zdravljem srca i mozga, kao i poboljšanom imunološkom funkcijom. Murthy je ovog proljeća objavio preporuku vezanu za epidemiju usamljenosti i izolacije u SAD, nazivajući je “zdravstvenom krizom koja je naštetila zdravlju pojedinaca i društva”. U njoj je istakao da su naši međusobni odnosi izvor iscjeljenja i dobrobiti te nam mogu pomoći živjeti zdravijim, ispunjenijim i produktivnijim životima. U preporuci je dodao: – S obzirom na to da usamljenost i izolacija imaju značajne zdravstvene posljedice, moramo staviti naglasak na izgradnju društvene povezanosti, na isti način na koji smo stavili naglasak na zdravstvene probleme poput pušenja, pretilosti i ovisnosti. Murthy je usporedio usamljenost s nekim drugim problemima, poput pušenja, pretjeranog konzumiranja alkohola, sjedilačkog načina života, pretilosti i zagađenog zraka, rekavši kako usamljenost predstavlja isti rizik za zdravlje kao pušenje 15 cigareta dnevno, prenio je Fortune Well.
Činjenice o kafi koje bi i za vas mogle biti novost
Marx.ba Napici od kafe mogu biti raznovrsni, napravljeni na različite načine i u različitim stilovima. Ljubitelji kafe vole ovaj napitak ne samo zbog ukusa, već i zbog društvenog iskustva koje pruža, te zbog stimulativnih efekata kofeina. Postoji mnogo zanimljivih i jedinstvenih aspekata ispijanja kafe širom svijeta koje vrijedi istražiti i otkriti. Zadovoljstvo ispijanja kafe i psihoaktivni efekat kofeina koji sadrži jedno je od najčešćih zadovoljstava na svijetu. Hemijski naziv kofeina je 1,3,7-trimetilksantin i nalazi se ne samo u kafi već i u mnogim drugim biljkama i hrani, uključujući čaj, kakao, čokoladu, kolu, žvakaće gume i energetske napitke. Efekti kofeina na tijelo su jako dobro dokumentovani, a neki od njih su da blokira adenozinske receptore što povećava osjećaj budnosti, stimuliše oslobađanje kortizola i adrenalina, što povećava krvni pritisak, ubrzava rad srca i ubrzava metabolizam. Naučna istraživanja povezuju kafu sa brojnim zdravstvenim prednostima, a većina se usredsređuje na kofein. Na primjer, neke studije sugeriraju da konzumacija kofeina može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, Parkinsonove bolesti, raka debelog crijeva i osteoporoze. Međutim, važno je napomenuti da ove studije zahtijevaju daljnje istraživanje. Nedavni podaci idu u prilog činjenici da redoviti unos kofeina može poboljšati kodiranje informacija i smanjiti kognitivni pad, što implicira da bi mogao biti efikasan protiv Alchajmerove bolesti. Iako teško, ipak se može desiti i prekomjerno unošenje kofeina u organizam. Prema Evropskoj agenciji za sigurnost hrane, zdrava odrasla osoba može dnevno unijeti najviše 400 mg kofeina a da to ne predstavlja zdravstveni rizik, što bi moglo biti čak 5 šoljica kafe. No, optimalna količina kafe je 2 šoljice dnevno. Uzimajući u obzir biološki ritam i hormonalne promjene u toku dana, najbolje vrijeme za kafe pauzu je između 9:30-11:30 ujutro i između 13:30-17:00 sati. Ponekad je potreban oprez! Ipak, postoje situacije kada je važno ograničiti ili smanjiti unos kofeina. Na primjer, ako je neko na terapiji antibioticima kofein tada može uticati na funkcionisanje srca. Također, kofein može povećati efikasnost lijekova protiv bolova, a veoma je važno da trudnice razmisle o ograničavanju unosa kofeina zato što prekomjerna konzumacija kofeina može utjecati na razvoj ploda. Kako bi se osigurao siguran razvoj djeteta u toku trudnoće preporučeni dnevni unos je maksimalno 200 mg. Vrlo je važna kontrola unosa kofeina kod djece i maloljetnika jer su djeca još u razvoju i bilo kakvi stimulansi na njih utiču drugačije nego na organizam odrasle osobe. Djelovanje kofeina na djecu je jače i traje duže te zbog toga nije preporučljivo da djeca koriste namirnice i napitke sa kofeinom. Sve u svemu, konzumacija kafe ima brojne prednosti i sam potencijal konzumacije kofeina je širok i može utjecati na naše zdravlje na mnogo načina, pa je vrijedno osluškivati signale i potrebe našeg tijela i odlučiti koliko kofeina ćemo konzumirati.
Mentalno zdravlje: Šta znači biti previše osjetljiv, riješite test i otkrijte jeste li hipersenzibilni
Marx.ba Osjetljivost je često nepravedno stigmatizirana i pogrešno shvaćena. Ako su vam ikada rekli: “Prestani biti tako osjetljiva!” ili “Ne moraš uzimati sve k srcu!”, onda ste iskusili ovu stigmu na vlastitog koži. Međutim, mnogi psihološki stručnjaci i autori svjetskih bestsellera, tvrde da je hipersenzibilnost zapravo snaga i prednost u životu. Naime, pet darova osjetljivosti — empatija, kreativnost, osjetilna inteligencija, preciznost i dubina emocija — moćni su alati koje hipersenzibilni ljudi mogu koristiti za snalaženje u svijetu, povezivanje s drugima i uspjeh u karijeri. Štaviše, hipersenzibilnost i inteligencija su vrlo povezane jer su osobine najpametnijih ljudi na svijetu — onih koje smatramo genijalcima — često jednake osobinama osjetljivih ljudi. Ovaj tekst sitražuje zašto su hipersenzibilnost i anksioznost povezani, te koja je korelacija između osjetljivosti i inteligencije, kako bismo istaknuli još jedan način na koji ova osobina može biti moćna prednost u svijetu koji je često podcjenjuje. Šta znači biti “previše” osjetljiv Hipersenzibilnost je osobina ličnosti koju karakterizira povećana osjetljivost na podražaje. Osjetljivi ljudi su svjesniji svoje okoline i imaju tendenciju osjećati emocije intenzivnije od ostalih. Svako je do neke mjere osjetljiv, ali otprilike jedna od tri osobe smatra se hipersenzibilnom. Unatoč stereotipima koji postoje, visoko osjetljiva osoba nije nužno netko tko puno plače ili se lako uvrijedi. Hipersenzibilnost značenje vuče još iz istraživanja u 20. vijeku kad se pokazalo kako postoji biološka razlika u nervnom sistemu, zbog čega se kod hipersenzibilnih ljudi opažaju i obrađuju veće količine podražaja na dublji i temeljitiji način. Jednostavno rečeno, hipersenzibilni ljudi rođeni su s umom i tijelom koji više reagiraju na svijet oko sebe. Autori koji su istraživali hipersenzibilnost, tvrde da bi bolja riječ za osjetljiv bila responzivan. Jer su hipersenzibilni ljudi zapravo više responzivni na okolinu, pa na njih utječu raspoloženja drugih ljudi, galama, jaki zvukovi i mirisi, hladnoća ili toplina. Oni više reagiraju na teksturu tkanine ili na muzičke note u pjesmi ili na radosti i teškoće života. Hipersenzibilnost i anksioznost: Koji su simptomi? Budući da osjetljivi um sve obrađuje tako duboko, osjetljivost ima cijenu: pretjeranu stimulaciju. U određenim su situacijama osjetljivi ljudi su skloniji osjećaju stresa, tjeskobe ili preopterećenosti. Užurbani vikend s puno planova, običan dan na poslu ili u školi mogu osjetljive ljude ostaviti iscrpljenima ili pretjerano stimuliranima. Senzorno preopterećenje se događa kada vaših pet osjetila – vid, sluh, miris, dodir i okus – primaju više informacija nego što vaš mozak može obraditi. Odnosno, kada naš mozak preplave podražaji, on ulazi u stanje bijega, borbe ili zamrzavanja kao odgovor na nesigurnu ili kriznu situaciju, zbog čega se hipersenzibilni ljudi mogu osjećati anksiozno. Senzorno preopterećenje može biti potaknuto raznim situacijama, zvukovima ili prizorima. Svaka osoba može biti preplavljena nečim drugačijim. Neki primjeri situacija koje mogu izazvati senzorno preopterećenje uključuju: Senzorno preopterećenje nije isto što i osjećaj iritacije. To je osjećaj preopterećenosti ili pretjerane stimulacije koji se hipersenzibilnim osobama u tom trenutku čini nepodnošljivim. Neki znakovi reakcije senzornog preopterećenja mogu uključivati anksioznost i nemogućnost opuštanja. Primjerice, hipersenzibilne osobe mogu postati anksioznije na prepunom stadionu gdje ima previše senzornih inputa za obradu što im stvara preopterećenost. Hipersenzibilnost i inteligencija: Kako je osjetljivost povezana sa briljantnošću? Biti briljantan znači imati izuzetnu inteligenciju, talent ili vještinu u određenom području. Inteligentna osoba često je sposobna duboko i kritički razmišljati, rješavati složene probleme i stvarati inovativne ideje. Prema istraživanjima, oni također mogu biti vrlo kreativni i intuitivni, te imati snažan osjećaj znatiželje i žeđi za znanjem. Ili, briljantna osoba može imati iznimne komunikacijske vještine, biti vrlo prilagodljiva i moći dobro raditi u timu. Kada razmišljate o inteligentnim ljudima, vjerovatno prvo promislite na najizuzetnije pojedince u historiji, kao što su Albert Einstein, Marie Curie, Stephen Hawking, Mahatma Gandhi, William Shakespeare, Leonardo da Vinci, Maya Angelou i drugi. Poveznicu koju imaju hipersenzibilnost i inteligencija primijetila je Linda Silverman, direktorica Centra za razvoj darovitih pojedinaca. U svom radu s više od 6.500 darovite djece, otkrila je da postoji korelacija između darovitosti i osjetljivosti, pri čemu visoko nadareni pojedinci često pokazuju osobine osjetljive osobe. Što je viši koeficijent inteligencije pojedinca, veća je vjerovatnost da će osoba odgovarati karakteristikama osjetljive osobe. Međutim, nečija briljantnost može biti subjektivna i ovisna o kontekstu. Ono što se smatra briljantnim u jednom području ili kulturi ne mora biti isto u drugom. Štaviše, briljantnost nije definirana samo visokim IQ-om ili akademskim uspjehom, već i nizom drugih kvaliteta koje pridonose izvrsnosti u određenom području. Hipersenzibilnost test Hipersenzibilnost ne treba liječiti, ali je potrebno pronaći način kako bolje ovladavati u određenim situacijama. Također, dobro je postavljati granice prema onima koji nemaju razumijevanja za vašu hipersenzibilnost. Na taj način možete smiriti svoj nervni sistem. Ako se želite uvjeriti da ste hipersenzibilni (ili razuvjeriti), riješite ovaj test. Upute: Na svako pitanje odgovorite prema onome što osjećate. Ako je izjava barem donekle istinita za vas označite ju kao tačnu, a ostavite neoznačeno ako izjava nije uopće tačna. Ako ste na više od 14 pitanja odgovorili istinito, vjerovatno ste hipersenzibilna osoba. Ali niti jedan psihološki test nije toliko tačan da bi pojedinac na njemu trebao temeljiti svoj život, piše Super1.
Optimističnost u pogledu finansija može otkriti nešto o vašem načinu razmišljanja
Marx.ba Visoke kognitivne sposobnosti povezane su s nižim finansijskim optimizmom i boljim donošenjem odluka, sugerira najnovija studija. U nedavnoj studiji koju je vodio Chris Dawson, bihevioralni ekonomist sa Univerziteta Bath, utvrđeno je da je finansijski optimizam obrnuto povezan s kognitivnim sposobnostima. Ispitujući podatke 36.312 pojedinaca u Velikoj Britaniji, studija je usporedila njihova očekivanja u vezi s finansijama domaćinstva tokom 12 mjeseci, sa stvarnim rezultatima. Kognitivna sposobnost procijenjena je pomoću mjera kao što su prisjećanje riječi, verbalna tečnost, radna memorija, apstraktno mišljenje i matematička sposobnost. Nakon primjene sociodemografskih i socioekonomskih kontrola, rezultati su ukazali na značajnu korelaciju: pojedinci s višim kognitivnim sposobnostima imali su 38,4 posto manju vjerovatnost da će biti optimistični i 53,2 posto veću vjerovatnost da će biti pesimistični u usporedbi s onima s nižim rezultatima. Realizam nasuprot optimizma Štaviše, oni s višim rezultatima kognitivnih testova imali su 22 posto veću vjerovatnost da će pokazati realistično razmišljanje, izbjegavajući ekstremnu pozitivnost ili negativnost. Dawson je to istako, rekavši da negativne posljedice pretjerano optimističnog načina razmišljanja mogu djelomično biti sporedni proizvod pravog pokretača takvog razmišljanja, niske kognitivne sposobnosti. Dok je ljudska priroda sklona optimizmu, posebno u pogledu očekivanog životnog vijeka i zarade, taj način razmišljanja može dovesti do nepromišljenih odluka, poput neadekvatne mirovinske štednje. S druge strane, studija sugerira da bi pesimisti, koji se često povezuju s višom kognitivnom sposobnošću, mogli biti vještiji u objektivnom finansijskom planiranju. Nedostaci studije Podaci, iako nisu dovoljno sveobuhvatni da bi se utvrdila uzročnost, upućuju na intrigantnu povezanost. Studija, koja je objavljena u časopisu Personality and Social Psychology Bulletin, predlaže da se pojedinci s većim kognitivnim sposobnostima mogu istaći u ublažavanju nerealnog optimizma i objektivnom ocjenjivanju informacija, što dovodi do boljeg donošenja odluka. Dawson isto tako priznaje fokus studije na finansijski optimizam, ali predlaže i njene šire implikacije, napominjući da bi kognitivna sposobnost također mogla objasniti zašto optimisti ne poduzimaju mjere predostrožnosti izvan područja finansija, poput primjerice prestanka pušenja.
Rezultati istraživanja: Čak i stajanje bolje za srce od sjedenja
Marx.ba Bilo koja aktivnost, čak i spavanje ili stajanje, zapravo gotovo svaka fizička aktivnost u danu pokazala se boljom i korisnijom za zdravlje srca i krvotoka od dugog sjedenja, pokazalo je novo istraživanje međunarodnog tima naučnika. Daleko od toga da istraživanje sugerira kako bismo svi trebali zamijeniti svoje uredske stolce udobnim naslonjačima, naprotiv, njime su istraživači željeli ukazati na to da čak i sasvim male svakodnevne promjene u tjelesnoj aktivnosti rezultiraju velikim poboljšanjem kad je posrijedi zdravlje našega srca i krvotoka sustava. Pokazalo se da je cjelodnevno sjedenje najštetnije za zdravlje kardiovaskularnog sistema, za indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka, za nivo holesterola i glikirani hemoglobin (GHB), koji je marker za dijabetes tipa 2. Rezultati ukazuju na to da je čak i spavanje, odnosno dobar i kvalitetan san bolji i korisniji za naše zdravlje od sjedenja dugo u noć pred TV ekranom ili slično. Najnoviji dokazi idu u prilog tome da je sjedilački način života “ubica” našeg srca i zdravlja te upućuju na to da samo nekoliko minuta tjelesne aktivnosti dnevno pridonosi smanjenju rizika od razvoja srčanih bolesti i moždanog udara, manjem novu holesterola i pomaže u održanju zdrave tjelesne težine. – Konačan zaključak našeg istraživanja je da, koliko god malene bile promjene u načinu vašeg kretanja, one imaju pozitivan učinak na zdravlje srca, a u konačnici je važan i intenzitet kretanja. Najkorisnijim se pokazalo kada su ispitanici sjedenje zamijenili tjelesnom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta, poput trčanja, brzog hodanja ili penjanja uz stepenice, odnosno bilo kojom aktivnošću koja je ubrzala broj otkucaja srca i natjerala vas da brže dišete, čak i na minutu ili dvije, rekla je voditeljica studije, epidemiologinja s londonskog University Collegea, Jo Blodgett. I nivo šećera u krvi se smanjila kada su sudionici ispitivanja provodili više vremena vježbajući, stojeći ili spavajući u odnosu na sjedenje. Kao primjere umjerene tjelesne aktivnosti autori su naveli vrlo brzo hodanje (šest km/h ili brže), intenzivno čišćenje stana, poput pranja prozora, vožnju bicikla ili igranje badmintona. Ako radni sto na poslu zamijenimo visokim stolom za kojim ćemo raditi i stajati samo nekoliko sati dnevno, učinili smo dobro za svoj krvotok.
Amari spa wellness centar – Vaša oaza relaksacije za povećanu koncentraciju
Marx.ba U srcu Sarajeva, na Ferhadija ulici 10a, nalazi se Amari spa wellness centar, mjesto gdje poslovni ljudi i svako ko žudi za povećanom koncentracijom pronalazi svoju oazu relaksacije i revitalizacije. Marx.ba sa zadovoljstvom preporučuje Amari Spa kao neizostavnu destinaciju za sve koji žele poboljšati svoje poslovne performanse i opuštenost. Moderan i elegantan ambijent Amari spa wellness centra stvara idealnu atmosferu za bijeg od svakodnevnog stresa i briga. Od trenutka kada zakoračite u ovu oazu, bićete dočekani profesionalnim osobljem koje ima višegodišnje iskustvo u pružanju masaža i tretmana za opuštanje. Jedan od ključnih razloga zbog kojih bismo preporučili Amari spa svim poslovnim ljudima je činjenica da masaža i tretmani za opuštanje imaju nevjerovatne benefite za povećanje koncentracije. Stres i napetost mogu znatno smanjiti vašu sposobnost da se fokusirate i donosite jasne odluke. Masaža pomaže opuštanju mišića, oslobađanju napetosti i smanjenju stresa, čime se omogućava vašem umu da radi efikasnije. Amari Spa nudi širok izbor masaža i tretmana, uključujući klasične masaže, tretmane toplim kamenjem, tajlandske masaže i mnoge druge. Stručno osoblje će vam pomoći da izaberete tretman koji najbolje odgovara vašim potrebama i ciljevima. Posebno je važno napomenuti da Amari Spa trenutno ima posebnu akciju – do kraja novembra možete ostvariti popust od 10% na sve usluge! Ovo je odlična prilika da sebi i svojoj produktivnosti priuštite kvalitetan tretman po povoljnijoj cijeni. Za poslovne ljude u Sarajevu, Amari spa wellness centar postaje neprocjenjiv saveznik u očuvanju ravnoteže između posla i ličnog života. Povećana koncentracija, smanjen stres i opuštenost su ključni faktori koji će vam pomoći da ostvarite bolje rezultate i budete još uspešniji. Ne čekajte više – posetjete i vi ovu oazu relaksacije.
Lipa, kamilica, menta i đumbir: Ovu su četiri top čaja za hladnije dane
Marx.ba Došla je sezona toplih čajeva koji će nas ugrijati, ojačati nam imunitet, ali i pomoći kod izlječenja raznih prehlada i viroza, onih respiratornih, ali i probavnih. Čajevi su od pamtivijeka lijek koji nam pruža priroda, a jedino je važno znati koje koristiti kojom (ne)prilikom. No ne morate biti bolesni da biste uživali u okusu čajeva, a mi smo napravili izbor od svoja top četiri čaja za hladne dane koji su svima lako dostupni, jednostavni za pripremu, ali i ukusni da u njima možete uživati, piše Green. Čaj od đumbira Idealan za zimu, ukusan, pikantan, a uz to grije organizam. Čaj od đumbira pomaže u liječenju grlobolje, prehlade, probavnih tegoba, vrtoglavice i migrena, a možete ga piti kako biste preventivno utjecali na sprječavanje razvoja bolesti. Za pripremu čaja treba vam đumbir (svježi ili u prahu), limun i med, a recept je dovoljan za pripremu jedne šoljicee čaja. Naribajte očišćeni đumbir (1 žličicu) i stavite u šoljicu (2 dcl) pa prelijte vrućom vodom i stavite da odstoji 5 minuta pa procijedite. Po želji dodajte limun i med. Čaj od mente Čaj od mente sadrži veliku količinu mentola u sebi, spoja koji je poznat po svježem mirisu i po tome da aktivira receptore u organizmu osjetljive na hladnoću, zbog čega se javlja osjećaj hlađenja. Ovaj čaj je izvrstan kao sredstvo protiv nadimanja, a pomaže kod ublažavanja bolova u probavnom sistemu. Mnogi ga konzumiraju kod prehlade ili gripe jer je pun kalcija, vitamina B i kalija, koji mogu dati poticaj imunološkom sistemu. Čaj od kamilice Za smirenje i opuštanje u hladnim jesenskim i zimskim večerima svakako je najbolja kamilica. Ona pomaže prilikom smirivanja želuca, opuštanja, ali i smiruje bolno grlo kod prehlade ili gripe. Dobra je i prilikom ublažavanja zimske depresije ili tjeskobe. Čaj od lipe Čaj od lipe najčešće se prepisuje kod manjih problema sa spavanjem i manje nervoze. Cvjetovi lipe imaju i diuretički učinak, pa se preporučuju za liječenje visokoga krvnog pritiska, protiv masnih nakupina u krvnim žilama (jer šire krvne žile) te za smirivanje bolova kod migrena. Sluzi koje sadrži lipa ublažavaju nadraženost sluznice kod upale grla pa se ovaj čaj preporučuje kod povišene temperature, za ublažavanje kašlja, poticanje znojenja i povećavanje otpornosti prema infekcijama.
Želite živjeti duže: Ujutro radite ove četiri stvari, savjetuju stanovnici “Plavih zona”
Marx.ba Svi imamo neke jutarnje rutine, ali ako želite raditi nešto što će vam zaista koristiti i možda produžiti život,inspirirajte se onima koji od žive u Plavim zonama poput Loma Linde, Kalifornija; Ikare, Grčka; Okinawe, Japan; Nicoye, Kostarika; i Sardinije, Italija. Plave zone su područja svijeta gdje je uobičajeno da pojedinci dožive sto i više godina, a ovo su neke od najboljih jutarnjih navika najdugovječnijih ljudi na svijetu. Hranjivi doručak Obilan doručak poput zdjele zobi preporučuje saradnika National Geographica i nagrađivani novinar Dan Buettner. U videu na TikToku on otkriva da su zobene pahuljice savršen doručak u područjima Plave zone – posebno dok ulazimo u hladne mjesece. Buettner kaže da treba birati rezanu i sporo kuhanu zob i u njoj uživati sa nasjeckanim orašastim plodovima, točnije bademima. – Skuhajte to dvoje zajedno. Trebat ćete samo 10 minuta da omekšate bademe pa dodajte malo zobenog mlijeka. Ja volim slatko pa dodam i kašikicu javorovog sirupa i malo cimeta koji je antibakterijski i pojačava slatkoću bez dodavanja šećera, objasnio je. Kvalitetno vrijeme s voljenima Jutra mogu biti užurbana, ali prije nego što otvorite prijenosni računar ili započnete dan, odvojite kvalitetno vrijeme za povezivanje sa svojim partnerom i porodicom. – Stavljanje porodica na prvo mjesto nešto je u čemu su pojedinci u Plavim zonama profesionalci i jasno je da ubiru dobrobiti te navike koja hrani dušu. Temelj svake kulture dugovječnosti na svijetu je način na koji se povezuju. Trebate dati prednost porodici nad poslom i hobijima” kaže Buettner u videu na TikToku. Popijte kafu Ako je topla šoljica kafe već dio vašeg jutarnjeg rituala, radite isto što i stanovnici Plavih zona koji prakticiraju ovu naviku. Inače, naučni dokazi pokazuju da je ispijanje kafe izvrstan način da započnete dan. Kafa može poboljšati raspoloženje, pomoći kod depresije i smanjiti upalu te također sadrži i bitne antioksidanse. Postavite si dnevne ciljeve Istraživanja također pokazuju da starije osobe koje su si postavile jasnu svrhu i ciljeve imaju tendenciju živjeti duže od osoba koje to ne čine. Postavljanje ciljeva i određivanje svrhe za svaki dan pametna je jutarnja navika koju treba steći, a može pomoći produžiti život. – U mnogim Plavim zonama, ideja o svrsi i ono što motivira te pojedince da ujutro ustanu ključni je dio njihovog načina života. Stanovnici Okinawe to nazivaju ikigai, a stanovnici Nikoje plan de vida, objasnio je Buettner za EatThis.
Jesu li žene podložnije burnoutu zbog više uloga koje preuzimaju istovremeno
Marx.ba Ubrzani stil života, uz brojne izazove koje donosi, otežava održavanje ravnoteže između karijere i privatnog života. Iako su žene danas u ravnopravnijem položaju s muškarcima nego ikada prije u historiji, ogroman teret “žongliranja” između izgradnje karijere te brige o domaćinstvu, porodici i djeci još uvijek češće pada na njih nego na muškarce. Uračuna li se u svakodnevne obaveze i pokoji hobi ili interes, jasno je da vremena za sebe ostaje premalo. U prilog tomu ne ide ni sve češći rad od kuće koji, iako fleksibilan, može donijeti izazove poput pregorijevanja, gubitka fokusa, otuđenosti od kolega, pa i zdravstvenih poteškoća. Zato, nažalost, ne iznenađuje (ali itekako zabrinjava) podatak da najveći rizik od pregorijevanja imaju mlađi od 30 godina te – žene. Uz neravnopravnost u plaćama, jedan od najvećih problema neravnopravnosti, leži upravo u neplaćenom radu u domaćinstvu. Takvoj rodnoj pristranosti, na primjer, da su žene zadužene za brigu o djeci i domaćinstvu, doprinose i marketinški oglasi. Primjerice, istraživanje Ipsosa zvano A Woman‘s Worth otkrilo je da 58 posto oglasa prikazuje žene u tradicionalnim ulogama vezanima za porodicu. S druge strane, isto istraživanje ukazalo je i na činjenicu da predstavljanje žena u raznolikijim ulogama ima komercijalnu prednost. Rodna ravnopravnost čini oglase boljima. Konkretno, oglasi sa ženama u netradicionalnim ulogama imaju 24 posto veću vjerovatnost da će potaknuti kratkoročnu prodaju i 28 posto veću vjerovatnost da će potaknuti vrijednost robne marke. Međutim, brendovi to nedovoljno iskorištavaju. Više je nego jasno da prostora za napredak u tom području itekako ima. Osim brendova koji svojim marketinškim odlukama mogu pridonijeti rušenju rodnih stereotipa, rješenje pregorijevanja ili burnouta, jednog od najvećih izazova današnjice, posebno za žene, između ostaloga leži i u brizi za mentalno zdravlje, ponajprije uz traženje stručne pomoći. No prije toga potrebno je među ljudima razviti svijest da problem uopće postoji, kao i da postoji izlaz, prenosi Journal.
Savjet više iz Galenike: Ne zaboravite probiotike u toku liječenja antibioticima
Marx.ba/Galenika Sigurno da ne postoji čovjek koji u svom životu nije uzimao antibiotike u terapiji neke infekcije. Upalarespiratornih organa, infekcija rane, upala zuba – jednostavno ne postoji ni dijete, a ni odrastaočovjek koji se nije susreo sa ovim problemima, a prvi izbor u terapiji bakterijskih infekcija uvijek suantibiotici koje ciljano propisuje ljekar obzirom na uzročnika. Koliko je liječenje antibioticimaučestalo govori i Galenikino istraživanje o upotrebi lijekova u BiH koje je sprovedeneo prošle godine,a koje kaže da je od januara 2020. dvije trećine ispitanika koristilo antibiotike. Antibiotici će pomoći u rješavanju problema uzrokovanih bakterijama tako što će djelovati u pravcuuništavanja uzročnika infekcije i njegove eliminacije iz organizma. Ovakvi lijekovi su neophodni kadato ljekar procijeni i najbolji su mogući izbor za bakterijske infekcije. Ali pored toga što ubijajuuzročnike infekcija, antibiotici nažalost mogu oštetiti naš crijevni mikrobiom i time narušiti našimunitet. Kako? Obzirom na to da je u organima za varenje između 70 i 80 odsto našeg imunog sistema, to daljeimplicira da ukoliko se naša crijevna mikroflora poremeti, onda može doći i do narušavanjazdravstvenog stanja čovjeka. Objašnjenje leži u tome da je naše tijelo dom mnogih „dobrih“mikroorganizama koji obavljaju važne funkcije u našem organizmu i važni su za njegovo normalnofukcionisanje, a nalaze se svuda – u koži, sluznici usta, spolnim organima, ali su najbrojni uprobavnom traktu. Kada se antibiotik unese u organizam, on pored toga što ubija uzročnika infekcije,uništava i mikroorganizme u crijevima. Ovo se ispoljava neugodnom nuspojavom, a to je dijareja iliproljev. Kao akutna neugodna pojava, možda će se dijareja uspjeti brzo sanirati, ali imajte na umu dasvaka promjena u crijevnoj mikroflori narušava metaboličke procese u našem organizmu kojiostavljaju trag, a to se dalje manifestuje kroz pojavu različitih oboljenja, te postoji velika listaoboljenja povezana upravo sa ovim disbalansom. Kako prevenirati probleme koji se javljaju terapijom antibioticima? Odgovor je jednostavan – PROBIOTICIMA. Probiotici su preparati koji sadrže žive mikroorganizmekoji kada se daju u odgovarajućim količinama donose zdravstvene koristi organizmu čovjeka zato štosu to tranzitorni mikroorganizmi koji ostvaruju koristan uticaj prolaskom kroz digestivni takt. Ulogaprobiotika je da onemoguće stvaranje toksina, rast i prevladavanje loših bakterija, takmičeći se snjima za prostor i hranu. Preparat kompanije Galenika koji se predstavlja pravi izbor u svom sastavu ima 5 milijardi korisnihprobiotskih kultura Saccharomyces boulardii i Bifidobacterium bifidum, sa dodatkom Cinka u dozi od5mg je Flonivin® PLUS. Odličan je jer u svom sastavu sadrži kombinaciju gljivice, bakterije imikroelemenata, te je dobar za normalizaciju crijevne mikroflore zato što bakterije i gljivicesprječavaju naseljavanje štetnih bakterija, smanjuje nadutost i reguliše stolicu, a Cink dodatno jačaimunitet. Samim tim preparat je pogodan uz i nakon upotrebe antibiotika, za poboljšanje imunitetacijelog organizma, kod akutnih dijareja, ali i kod upornih zatvora. Sljedeći put kada vam ljekar prepiše antibiotik i kada dođete u apoteku nikako nemojte zanemaritisavjet ljekara ili farmaceuta da uz svoju terapiju primijenite i probiotik. Odabir pravog i efikasnogpreparata probiotika kao što je Flonivin Plus od velikog je značaja za vaš organizam, jer su probioticiod izuzetne važnosti za zdravlje naših crijeva, cijelog organizma, te same prevencije mnogih bolesti iočuvanje sveukupnog zdravlja. SAVJET VIŠE: Probiotike uvijek uzimajte u razmaku od najmanje 2 sata od primjene antibiotika, jer setako postiže njihov najbolji učinak. Probiotici koji su uzeti zajedno sa antibiotikom neće dati pozitivanučinak, jer će antibiotik uništiti dobre bakterije iz probiotičkog preparata koji smo unijeli u organizams namjerom da nas zaštiti od štetnog djelovanja antibiotika.