Znate li šta je “jesenji blues”: Postoje načini kako ga izbjeći
Marx.ba Kada su dani kraći, temperature niže, a otpalog je lišća sve više, osjećamo se sve tužnije, umornije i sjetnije. Vjerovali ili ne, ali godišnja doba značajno utječu na većinu nas. Evo zašto je to tako i što nam tačno donosi jesen. Jesenji blues ili jesenja anksioznost rezultat je fizičkih promjena koje utječu na mozak i okolišnih, koje se odražavaju na svakodnevni život. Premda se simptomi mogu razlikovati od osobe do osobe, obično je riječ o osjećajima tuge ili tjeskobe, lošoj koncentraciji, razdražljivosti, pospanosti ili umoru te gubitku interesa za svakodnevne aktivnosti. Mogući su i tjelesni simptomi, poput debljanja, izmijenjenog apetita, gladi, napetosti mišića, probavnih problema i smanjenog seksualnog nagona. Riječ je zapravo o sezonskom afektivnom poremećaju (SAD), obliku depresije koji se obično javlja tokom jesenjih i zimskih mjeseci, kad ima manje sunčeve svjetlosti, a dani postaju kraći. Zašto se to nekima događa, nije u potpunosti poznato, ali dio naučnika smatra da se promjenom vremena remeti naš biološki ritam, koji je povezan s količinom dnevnog svjetla koju primamo ili ne. Niže nivoe dnevnog svjetla uzrokuju i pojavu nižih razina serotonina, hormona koji je zaslužan za regulaciju raspoloženja, te veću proizvodnju melatonina, hormona koji pomaže kontrolirati ciklus spavanja. Da bi se uspostavila dijagnoza, SAD se mora javljati najmanje dvije uzastopne godine. Također, iako je mnogo češći na jesen, mogući su slučajevi ovog oblika depresije i ljeti. U Americi se čak 5% ljudi bori s ovim poremećajem, a među njima su i J. K. Rowling, Gwyneth Paltrow te Brad Pitt, koji su otvoreno govorili o svojoj borbi s njim. A kod nas od 2 do 8 posto odraslih Evropljana pati od tog stanja, s tim da su u većem riziku žene. Ako mislite da je jesenji blues uhvatio i vas, istražili smo kako možete sebi pomoći jer SAD može biti samo privremena nuspojava suočavanja s promjenom godišnjih doba, piše miss7. Međutim, ako osjećate da se ne možete samostalno nositi s tim, razmislite o tome da potražite profesionalnu pomoć. 1. Provodite više vremena izvan kuće Provođenje vremena na svježem zraku može ojačati imunološki sustav, smanjiti razinu stresa i pomoći kod psihičkih problema kao što su anksioznost i depresija. Utvrđeno je i da boravak u prirodi izoštrava kognitivne sposobnosti te poboljšava mentalno zdravlje. Dakle, odmaknite se od ekrana koji vas svakodnevno okružuju i uživajte u prirodi jer već samo i 20 minuta na otvorenome može značajno smanjiti razinu stresa, pa čak i ako samo mirno sjedite na travi i gledate u krošnje drveća ili na ste plaži i gledate u more. A s obzirom na to da svjetlost ima tako dubok utjecaj na mozak, ključno je svakodnevno se izlagati svjetlu. 2. Pokrenite se Iako postaje hladnije, nemojte zanemariti važnost pokreta jer je vježbanje najučinkovitiji način smanjenja razine stresa, a time i SAD-a. Čak i ako ne možete izaći, jednostavno hodanje gore-dolje po stepenicama ili vježbanje kod kuće može vam pomoći da malo smanjite napetost. Osim toga, studije su pokazale da su aktivni ljudi obično boljeg raspoloženja i u manjem riziku od prehlada nego neaktivni. 3. Vodite dnevnik Uzmite bilježnicu ili otvorite bilješke na mobitelu te se na kraju dana ušuškajte u krevet i počnite pisati jer vođenje dnevnika može pomoći u smanjenju simptoma tjeskobe i depresije, poboljšati pamćenje i čak ojačati imunitet. Ova aktivnost, kako prenosi Healthline, također poboljšava mentalno zdravlje i snižava stres jer pruža siguran prostor za oslobađanje suzdržanih misli i osjećaja. Pritom ne morate voditi dnevnik “po školski”, tako da zapisujete sve što vam se događa u danu, od jutra do večeri, nego, primjerice, napišite tri stvari na kojima ste zahvalni, priču svog života u šest riječi, tri želje koje želite ostvariti i slično. 4. Male promjene, veliki rezultati Uvedite u život jednostavne i male životne promjene kojima je lako upravljati. Recimo, promijenite namještaj u domu, očistite automobil, svaku nedjelju pripremite neko novo jelo za obiteljski ručak i slično. Ova strategija aktivira kreativne sokove i povećava šanse za veći osjećaj svrhe i vrijednosti u životu. 5. Prioritet dajte aktivnostima koje vas vesele Brinuti se o sebi znači raditi ono što vas čini sretnima. Bilo da je riječ o gledanju serija, svakodnevnom odlasku na kafu u obližnji kafić ili igranju društvenih igara s obitelji, važno je da što više radite ono što vas veseli – i to po mogućnosti bez osjećaja krivnje. Uzmemo li za primjer shopping, pokazalo se da ta aktivnost u nekima pobuđuje osjećaj kontrole i autonomije nad svojim izborima i preferencijama, što se može pretvoriti u poboljšano samopouzdanje i pozitivniji pogled na život. A kad se ta aktivnost prakticira na otvorenome, učinci na mentalno zdravlje sigurno su još bolji.
Svaki dan 50 stepenica za 20 posto manji rizik od srčanih bolesti
Marx.ba Svakodnevno penjanje uz 50 stepenica, otprilike na peti sprat zgrade, povezano je s 20 posto manjim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti, pokazalo je novo istraživanje međunarodnog tima naučnika, koji su rezultate studije objavili u časopisu Atherosclerosis. Otkriće je utemeljeno na proučavanju životnih navika 458.860 odraslih osoba iz UK Biobank, koja sadrži važne zdravstvene podatke, poput porodične historije bolesti, genetskih rizika i podataka o krvnom tlaku, a naučnici su ih sve uključili u svoju analizu, prenosi 24sata. Istraživanje je pokazalo da je uspinjanje uz stepenice smanjilo rizik kod svih ispitanika, osobito u onih koji nisu spadali u visokorizičnugrupu osoba sklonijih razvoju srčanih bolesti. Prednosti ove fizičke aktivnosti su sljedeće – besplatno je, ne zahtijeva odlazak u teretanu niti posjedovanje bilo kakve posebne sportske opreme, može se izvoditi neovisno o vremenskim uvjetima, a i nešto je što nas većina obično radi u sklopu svakodnevne rutine. Naučnici su podsjetili da je penjanje po stepenicama oblik intenzivne fizičke vježbe. Vrijedno je spomenuti i to da je u osoba koje su se prestale redovito penjati stepenicama tokom razdoblja istraživanja, a ono je trajalo u prosjeku 12,5 godina, zamijećen 32 posto veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti u odnosu na one koji se nikada nisu penjali stepenicama. Naučnici su posebno pratili osobe koje su bolovale od aterosklerotične kardiovaskularne bolesti (ASCVD). Karakteriziraju je stanja poput bolesti koronarnih arterija i ishemijskog moždanog udara, čestih uzroka smrti u cijelom svijetu. Tjelesna aktivnost odavno se promiče kao način smanjenja rizika od razvoja ASCVD-a, premda se ranije nije previše detaljno proučavala povezanost između penjanja uz stepenice i zdravlja srca. Ojačan srčani mišić pridonosi regulaciji krvnog pritiska i jačanju samog organa, održavajući ga zdravijim i duže zaštićenim od bolesti. Ovo nije prva studija koja promiče dobrobiti penjanja i spuštanja niz stepenice. Ta se fizička aktivnost ranije povezivala sa smanjenim rizikom od razvoja raka i poboljšanjem kardiorespiratorne kondicije, pa se sljedeći put, imate li priliku, radije odlučite za stepenice umjesto za lift. – Studija nam je ponudila nove dokaze o zaštitnim učincima penjanja stepenicama kada je posrijedi rizik od razvoja ASCVD-a, posebno za pojedince s višestrukim faktorima rizika od razvoja ASCVD, istakao je epidemiolog Lu Qi s američkog Univerziteta Tulane. Informacije su prenijeli brojni naučni portali poput Medical News Today i Science Alert.
Dajana Švraka Milutinović za Marx.ba: Utjecaj ishrane na nivo folikulostimulirajućeg hormona
Marx.ba Mnogi su izazovi koji nas prate na putu začeća, ali jedan od najčešćih je neuravnoteženost folikulostimulirajućeg hormona (FSH), koji nam često odlučuje da li će uopšte doći do željene trudnoće. Poznato nam je da kvalitet jajnih ćelija odlučujući faktor u postizanju trudnoće, a upravo nam to zavisi od uravnoteženosti FSH. Kada smo u postupku pripreme za trudnoću, nivo vašeg folikulostimulirajućeg hormona mora biti ispod 10 mIU/ml. Kada je nivo FSH previsok ili prenizak, postizanje trudnoće može postati mnogo teže jer utječe na vaš menstrualni ciklus i ovulaciju. Kako se kvalitet i količina jajnih ćelija smanjuju vaše tijelo će pokušati da to nadoknadi tako što će proizvoditi više FSH kako bi stimulisalo funkciju jajnika. Ovo se obično vidi kod žena koje doživljavaju preuranjenu menopauzu. Vrlo je važno da u ovom postupku slušate savjete endokrinologa, ginekologa, ali i da uz ishranu pomognete regulaciji nivoa FSH kao i drugih poremećaja hormona. Kako je ovo jedan od čestih izazova u postizanju trudnoće, podijeliću sa vama nekoliko savjeta kako ishranom da pomognete u regulaciji FSH. Moram da naglasim da određeni hranljivi sastojci i faktori u ishrani imaju ulogu u opštem hormonalnom zdravlju, što indirektno utječe i na nivoe FSH. Ovo su neki od hranljivih sastojaka i namirnica koje mogu podržati balans hormona: Omega-3 masne kiseline: Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, poput masnih riba (losos, sardine, pastrmke), oraha, lanenog sjemena i sjemena chia, poznata je po svojim protivupalnim svojstvima i podršci opštem hormonalnom zdravlju. Iako je potrebno više istraživanja da bi se uspostavile definitivne veze, omega-3 masne kiseline mogu pomoći u proizvodnji i ravnoteži hormona, uključujući one koji su uključeni u menstrualni ciklus i ovulaciju. Poboljšanje kvaliteta jajne ćelije, posebno DHA, može doprinijeti poboljšanju kvaliteta jajne ćelije, što je ključno za uspješno oplođenje i implantaciju. Omega-3 masne kiseline imaju svojstva protiv upala. Smanjenje hronične inflamacije u reproduktivnom sistemu može pozitivno utjecati na plodnost stvarajući povoljnije okruženje za začeće. Ako je teško unijeti dovoljno omega-3 masnih kiselina samo putem ishrane, možete razmotriti dodatke omega-3 masnih kiselina kao suplementa, ali uvijek savjetujem prethodnu konsultaciju sa stručnim licima. Uključite u ishranu mnogo voća i povrća, jer su bogati antioksidansima. Borovnice, lisnato povrće, citrusno voće i krstašasto povrće poput brokolija i karfiola pružaju esencijalne vitamine i minerale koji podržavaju balans hormona. Zdrave masti poput avokada, maslinovog ulja, kokosovog ulja i orašastih plodova (bademi, pistacije), jer su uključeni u proizvodnju i regulaciju hormona. Hrana bogata vlaknima pomaže regulaciju nivoa šećera u krvi i promoviše opšti balans hormona. Birajte integralne žitarice (ovas, smeđu rižu, kinoa), mahunarke (pasulj, leća) i povrće bogato vlaknima. Namirnice bogate fitoestrogenima: Neke biljne namirnice sadrže jedinjenja nazvana fitoestrogeni, koja imaju blago estrogeno dejstvo u organizmu. Sojini proizvodi (tofu, tempeh, edamame), laneno sjeme, slanutak i leća su primjeri namirnica koje sadrže fitoestrogene. Vitamin D je doživio svoju ekspanziju u istraživanju uloge u začeću. Istraživanja su pokazala da žene koje su imale normalan nivo vitamina D sui male mnogo veći uspjeh u VTO ili u željenoj trudnoći prirodnim putem. Namirnice bogate vitaminom D, poput masnih riba, obogaćenih mliječnih proizvoda i žumanaca, mogu imati pozitivan utjecaj na balans hormona. Vrlo je važno da spomenem, da vitamin D nikad ne uzimate kao suplement na svoju ruku, odnosno ako nemate nalaz koji pokazuje deficit. Mnogo slučajeva iz prakse pokazalo mi je da zbog viška vitamina D imali smo neuspjeh zbog različitih komplikacija. U ovim sunčanim danima, rijetkost je da imamo deficit, zato ga unosite samo kroz hranu. Uključite namirnice bogate cinkom, kao što su meso, perad, morski plodovi, mahunarke (pasulj, leća), orašaste plodove (bademi, indijski orasi) i sjemenke (bučine sjemenke, sjeme susama), jer cink ima ulogu u proizvodnji i regulaciji hormona, u regulisanju ovulacije ali i imunološke funkcije. Za ukupan balans hormona i pripremu za željenu trudnoću važna je cjelokupna uravnotežena ishrana i odgovarajući balans nutrijenata. Moj prvi savjet svakoj ženi je uvijek da vodite računa da unosite dovoljno proteina i masti, a ugljene hidrate uvijek svodite na manje količine i birajte one složene i kvalitetne. Uvijek se konsultujte sa stručnim licima i pratite njihove savjete kako biste postigli najbolje rezultate. U međuvremenu, uživajte u zdravoj ishrani i vjerujte u lijepe vijesti koje dolaze. Dajana Švraka Milutinović: Magistar farmacije, master ishrane i suplementacije @dashinasuperhrana
Psihologinja Alma Mahmutović Katica za Marx.ba: Za bolju produktivnost, oslobodite svoje resurse
N. D. Kako biti produktivan, bolje se organizirati i posložiti prioritete neka su od pitanja koja nas muče gotovo svakodnevno. Kad bih barem bio produktivniji. Kad bi barem više učio. Kad bi barem poduzimao stvari. Kad bih barem prestao odugovlačiti. Samo su neke dileme koje vam sigurno zvuče poznato. Ugledna psihologinja Alma Mahmutović Katica je za Marx.ba iznijela svoje viđenje na ovu temu i dala određene savjete koji vam svakako mogu biti od koristi. – Svaka ličnost posjeduje svoje resurse i potencijale koji su dovoljni za njeno funkcioniranje kako privatno, tako i socijalno, i u suštini ako je taj neki krug ravnoteže zadovoljen osoba će jednostavno biti samosvjesna, samoostvarena, samoaktuelizirana i na taj način će ustvari pronaći neke resurse i alate kojima će u suštini doprinijeti boljoj društvenoj zajednici, odnosno boljem društvenom stanju. Naime kada je osoba često izazvana negativnim reakcijama, odnosno nema dovoljno samopouzdanja u sebe, često se osjeća i neadekvatnom odgovoriti na neke radne zadatke i zahtjeve i ne mora se produktivnost odnositi samo na poslovnog. Produktivnost dakle može biti i na profesionalnom i na privatnom planu naravno, jer sam produktivan osjećaj u kući, kada se osjećamo vrijedno, kad osjećamo neku motivaciju i to znači da imamo definitivno energije, života i elana, kaže Mahmutović Katica. Prema njenim riječima, u životu svaka osoba apsolutno zavrijeđuje da sve svoje resurse i potencijale i one skrivene i otkrivene otkrije na vrijeme i da jednostavno pokuša da sve te svoje resurse ispolji u vidu svoje kreativnosti kojom će se osjećati vrijedno. – Samo na taj način, samovrijednovanje i potvrda drugih ljudi doprinijet će da jedinka bude zaista kvalitetna, svjesna sebe i da nastavi dalje. U slučaju da se nekada desi da imamo ponižavanje, mobing od strane nadređenih, dešava se da jedinka ne povjeruje u svoje potencijale više ili tu zablokira i na neki način postane kontraproduktivna. Tako da moj savjet jeste da se bavimo ljudima. Prije svega da se bavimo sobom, da proučimo sebe, da zavolimo sebe, da volimo svaki dio sebe. Samim tim kada budemo voljeli sebe, nećemo biti zavidni drugim ljudima, šta i koje oni potencijale posjeduju, odnosno koje resurse. Poticat ćemo druge ljude na bolje, poticat ćemo ljude da ne budu ograničeni u svojim resursima, nego da budu onako zaista sretni u tome, a prije svega moramo krenuti od sebe, naglašava psihologinja.
Koliko bi dnevno trebalo prehodati: Nova analiza kaže da priča o 10.000 koraka baš i nije tačna
Marx.ba Mnogo je onih koji su mjerili koliko im dnevno fali koraka do “čarobnih”’ 10.000. To zvuči puno. Prosječnoj osobi treba između 80 i 150 minuta kako bi dosegla taj prag, što zahtijeva podosta napora. Ipak, trebamo li uistinu toliko koračati kako bi pospješili zdravlje? Na temelju nove meta-analize koja sadrži 17 različitih istraživanja u kojima je sudjelovalo čak 227.000 ispitanika, odgovor je ne. Međunarodni tim naučnika objavio je u Evropskom časopisu za preventivnu kardiologiju potvrdu onoga u šta su mnogi sumnjali ili čemu su se nadali – zdravstvene koristi mogu se ostvariti s izrazito manjim brojem koraka. Analiza otkriva da je 4.000 koraka dnevno dovoljno da smanji prosječnu smrtnost, a samo 2.400 koraka je dovoljno da smanji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Naravno, što više koraka, to bolje. Doktorica Christine Joisten, voditeljica Zavoda za tjelesnu aktivnost i promicanje zdravlja na njemačkom sportskom univerzitetu (DSHS) sa sjedištem u Kolnu, odgovara na neka od bitnih pitanja vezana za hodanje, tjelovježbu i zdravlje. – Zapravo i nije zato što postoji više analiza koje pokazuju da je cilj od 10.000 koraka bitan preduvjet za uspjeh posebno za sniženje krvnog pritiska i indeksa tjelesne mase (BMI), kazala je Joisten. Također, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) trenutno preporučuje većini odraslih da teže cilju od 10.000 koraka zbog općeg zdravlja. – Ustvari, tih 10.000 koraka dolazi iz japanske marketinške kampanje za pedometar prije Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine, tvrdi Joisten. Naime, japanski simbol za broj 10.000 liči osobi koja hoda. Kako kaže, čak i mali napredak se mora uzeti u obzir. – Mala povećanja od 500 do 1.000 koraka dnevno ili 5 do 10 minuta hodanja više lako se mogu realizirati, kaže Joisten. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ljudima od 18 do 64 godine preporučuje minimalno 150 do 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično ili 75 do 150 minuta intenzivnije aerobne fizičke aktivnosti, uz vježbe jačanja velikih skupina mišića dvaput sedmično ili više. Isto vrijedi i za starije od 65 godina kojima se posebno preporučuju vježbe ravnoteže i koordinacije.
Kada svi govore uglas, nastaje haos: Primijenite ovu kratku frazu i doći ćete do uspjeha
Marx.ba – Mali razgovori mogu djelovati trivijalno, ali isto tako mogu dati velike rezultate. Mogu nam pomoći da uspostavimo nove ili dublje veze sa drugima, omogućavajući nam da otkrijemo neke, možda, neočekivane oblasti od zajedničkog interesa. Mogu nam omogućiti da uspostavimo ili ojačamo svoju ličnu reputaciju, dajući nam priliku da pokažemo toplinu i empatiju, priča Matt Abrahams, predavač na Stenfordu, voditelj podkasta i stručnjak za komunikaciju. On je, konkretno, kaže uvijek bio inspirisan manirima svoje punice i impresivnim međuljudskim vještinama. – Njena omiljena fraza bila je “Pričaj mi više o tome”, i dešava se da je uvijek koriste ljudi koji su dobri u tim tzv. malim razgovorima – ističe Abrahams za CNBC. – Većina članova moje uže porodice nije bila tako sjajna u dijalozima i aktivnom slušanju tokom razgovora. Svi smo govorili uglas, ne slušajući jedni druge. Čuo bi se onaj ko je najglasnije i najduže govorio, a ostali ne. Dakle, zamislite kako je bilo upečatljivo vidjeti moju punicu kako tako dobrovoljno ustupa riječ, dajući dozvolu drugoj osobi da govori. Djelovalo je to kao tako velikodušan, empatičan čin. Odmah sam osjetio koliko je veza stvorila sa tim jednostavnim riječima, i vidio sam koliko je naučila od ljudi sa kojima je razgovarala, piše dalje ovaj stručnjak za komunikaciju. Dakle, upravo ovaj savjet možete primijeniti i na radnom mjestu, kako biste izgradili bolje odnose sa kolegama, ali i sa šefom, klijentima, saradnicima. Najbolji komunikatori, smatra Maat, daju sagovorniku “reakcije podrške”. Fraza “Pričaj mi više o tome” podržava ono što druga osoba govori; suprotno tome je replika, što znači da je fokus ponovo na vama i vašoj priči. Ako se, recimo, vaš prijatelj požali na svog dosadnog komšiju sa sprata, ako kažete: “Da, ne bi vjerovao do kakvih situacija me moj komšija dovodi. Njegova sinoćna žurka je trajala i posle tri sata ujutro – ovom izjavom ste “prebacili” razgovor na sebe. Odgovor podrške, s druge strane, pokazuje da saosjećate sa svojim prijateljem ili da, jednostavno, želite da čujete više detalja o lošem ponašanju njegovog komšije i o tome kako se vaš prijatelj nosi sa tim.
Da li biste probali “odštampani” losos: Tvrde da je ukus identičan pravom, 130 grama košta 7 eura
Marx.ba Startup “Revo Foods” je prva kompanija koja prodaje 3D verziju fileta lososa u odabranim prodavnicama u Beču i putem online prodavnice, koja isporučuje proizvod u većinu evropskih zemalja. – Veoma se lijepo guli u slojeve baš kao losos – rekao je Robin Simsa, izvršni direktor startapa, za Bussines Insider. – Također ima sličan ukus, ali kao i svaka alternativa za meso, nije 100 posto isti, dodao je. Ovo označava prekretnicu za industriju alternativnih morskih plodova u nastajanju, koja testira niz sastojaka i tehnologija, kako bi napravila proizvode koji ne štete okeanskim ekosistemima. Neki startupi razvijaju opcije zasnovane na biljkama, dok drugi uzgajaju riblje ćelije u laboratoriji. Što se tiče ovog startupa, 3D štampač nanosi “mikoprotein” napravljen od korjena pečuraka sa biljnim mastima, kako bi oponašao teksturu pravog lososa. Investitori su posljednjih godina uložili više od 400 miliona dolara u startupove koji se bave alternativnim morskim plodovima, uključujući 7 miliona dolara u Revo Foods. Ali nijedna kompanija još ne pravi ogromne količine. A najveće pitanje ostaje uglavnom neprovjereno: da li će ljudi kupovati? Tokom prethodnih nekoliko sedmica, 3D filet lososa prodavao se u roku od nekoliko sati od postavljanja na police. Ali mnogi su kritikovali cijenu i ideju “odštampane hrane”. Naime, Revo Foods prodaje 130 grama lososa za 7 eura. – Zašto bih jeo lažnog lososa koji je skuplji od pravog, samo je jedan od komentara. Simsa je rekao da će cijena pasti, kada startup automatizuje više koraka u procesu. Također, tu je i održivi ugao. Losos se smatra jednom od najzdravijih namirnica za jelo, a riba uopšte ima mnogo niži ugljenični otisak od govedine, što dobro poznato doprinosi klimatskoj krizi, zbog emisije metana iz stoke i ogromne količine zemlje koja je potrebna za njihov uzgoj. Ipak, prema Ujedinjenim nacijama, oko jedne trećine globalnih ribljih fondova je prekomjerno iskorišteno. A mreže za pecanje su glavni izvor okeanske mikroplastike, za koju naučnici kažu da se sve više nalazi u ljudskim tijelima. – Kada bi ljudi donosili odluke na osnovu zdravlja i planete, svi bismo već jeli samo tofu, rekao je jedan od stručnjaka.
Koliko ste ovisni o internetu: Ovaj test signalizira kada se treba početi brinuti
Marx.ba Sada više nije moguće zamisliti svoj život bez interneta i bez društvenih mreža – posao, komunikacija, zabava, društveni odnosi – sve prolazi kroz internet i sve smo više zapetljani u njegove mreže. Ali koliko smo ovisni o webu i društvenim mrežama? Nova studija koju su proveli istraživači sa Univerziteta Surrey pokušala je odgovoriti na to pitanje, razvijajući pravi spektar ovisnosti o internetu podijeljen u pet kategorija. Prema podacima, prosječno vrijeme provedeno na internetu je četiri i po sata dnevno za odrasle (starije od 24 godine) i šest sati dnevno za mlade (ispod 24 godine). Ove su vrijednosti, međutim, generičke procjene, koje ne uzimaju u obzir različite svrhe vezane uz korištenje interneta (posao, učenje, zabava…) niti moguću prisutnost simptoma stvarne ovisnosti. Engleski su istraživači uključili gotovo 800 ljudi različite dobi i društvenog podrijekla te su kroz intervjue uspjeli definirati pet profila korisnika interneta. 1. Povremeni korisnik Internet koristi uglavnom za specifične aktivnosti, bilo da se radi o studiju ili poslu, i prekida vezu bez gubljenja vremena, nije zainteresiran za istraživanje novih stranica ili aplikacija i ne pokazuje znakove ovisnosti. Povremeni korisnik ima prosječnu dob od 33,4 godine i čini 14,86 posto uzorka ispitanika. 2. Početni korisnik Osim što internet koristi u obrazovne ili profesionalne svrhe, nalazi se na mreži duže nego što se očekuje i ponekad zanemaruje obavljanje kućanskih poslova ili posla, ali se ne smatra ovisnim. Umjereno zainteresiran za korištenje novih aplikacija, ovaj korisnik ima prosječnu dob od 26,1 godina, te predstavlja 22,86 posto uzorka ispitanika. 3. Eksperimentator Počinjete se osjećati nelagodno ili tjeskobno ako se ne možete spojiti na internet – možda zato što nema pokrivenosti mrežom ili zato što je vaš telefon prazan, tjeskoba nestaje kada se vratite na internet. Voli eksperimentirati s novim aplikacijama i novim tehnologijama, a prosječna mu je dob između 22,8 i 24,3 godine. Eksperimentator predstavlja 21,98 posto uzorka ispitanika. 4. Ovisnik u poricanju Iako jasno pokazuje simptome ovisnosti o internetu (ne zanima ga stvaranje novih odnosa u stvarnom svijetu, zanemaruje svoje obveze…), ovaj korisnik negira svoju moguću ovisnost i ne priznaje nelagodu koju osjeća kada je nije spojen na internet. Pokazuje se kao vrlo zainteresiran za tehnologiju i korištenje aplikacija za pametne telefone te predstavlja 17,96 posto ispitanika. 5. Ovisnik Posljednji profil je profil ovisnika o internetu: on otvoreno prepoznaje svoju ovisnost o internetu i negativan utjecaj te ovisnosti na njegov život. Vrijeme provedeno online značajno je veće od onog koje provode povremeni korisnici (prvi profil). Ukupno 22,36 posto ispitanih definiralo se kao ovisnici. Zaključci Tehnologija povezana s korištenjem interneta dragocjena je i omogućuje nam mnoge stvari koje bi u prošlosti bile nemoguće (ili bi nam trebalo puno više vremena). Međutim, rizik od ovisnosti ne može se podcijeniti – osobito kada je riječ o mladim ili vrlo mladim korisnicima. – Naša studija naglašava potrebu za prilagođenim intervencijama i podrškom za ljude u različitim fazama ovisnosti o internetu, objasnio je dr. Stangl, autor studije. Nalazi će zasigurno utjecati na dizajn i razvoj digitalnih usluga i aplikacija kako bi se zadovoljile različite potrebe korisnika u današnjem digitalnom okruženju.
Kako biti pozitivniji: Tri stvari koje svakodnevno prakticiraju optimisti
Marx.ba Zaista je moguće promijeniti svoje razmišljanje. Isplati se uložiti trud i posvetiti nekoliko minuta na dan praksama koje će vam vratiti radost i vedrinu u život. Biti pozitivan znači imati optimističan pogled na život. Biti vedar i pun nade, čak i kad se suočavate s izazovima. Pozitivni ljudi traže dobro u svakoj situaciji i zahvalni su na onome što imaju. Skloni su vidjeti čašu kao polupunu umjesto polupraznu, piše Ljepota i zdravlje. No biti pozitivan ne znači da nikad ne osjećate negativne emocije ili se ne borite s pesimističnim mislima. Svako ima dane kad se osjeća potišteno ili obeshrabreno. Razlika je u tome što oni koji pozitivno razmišljaju ne dopuštaju da ih negativne emocije kontroliraju. Ne kukaju unedogled o svojim problemima, već se usredotočuju na pronalaženje rješenja. Ne padaju u kovitlac negativnih emocija već uvijek pokušavaju gledati vedriju stranu života. Srećom, postoje strategije koje možete poduzeti kako biste krenuli putem njegovanja sreće u svom svakodnevnom životu. Ako želite biti pozitivniji, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti. 1. Ne silite sreću Umjesto da se osjećate frustrirano ako niste onako dobro kako što biste željeli, isplanirajte dane tako da potiču pozitivne emocije. Prema američkoj psihologinji Barbari Fredrickson, to znači da biste trebali isplanirati život i donositi odluke koje će rezultirati pozitivnim iskustvima. Psiholozi su otkrili da oni koji tako žive imaju veću dobrobit od onih koji se forsiraju da budu sretni ili onih koji čekaju da ih sreća pronađe. Dakle, nemojte se siliti da budete sretni. Istraživanja pokazuju da vam se to može obiti u glavu pa da se, u konačnici, možete osjećate lošije. Radije razmislite o tome koje vam aktivnosti i iskustva donose sreću i zadovoljstvo. Ko su ljudi koji vas inspiriraju i podižu vam raspoloženje? Svaki dan uzmite par trenutaka da biste napravili mjesta u svom rasporedu za te pozitivne aktivnosti i druženje s ljudima koji vas potiču da budete bolja osoba. 2. Trenirajte pozitivnost Kaže se da je dobro uvijek razmišljati pozitivno, čak i u izazovnim i problematičnim situacijama, ali to je katkad lakše reći nego učiniti. Jenetta Haim, australska blogerica i autorica knjige “Stress-Free Health Management” kaže da je pozitivan pogled na život potrebno trenirati. Prema njenom savjetu, jedna od metoda vježbanja “ružičastijeg“ razmišljanja jest sjetiti se nečega što smatramo da ne možemo pa da razmotrimo to svoje uvjerenje – zašto mislimo da nešto ne možemo. Postupno će vam ovakav način razmišljanja preći u naviku, kako tvrdi Haim. Pojašnjava da, usprkos strahovima i negativnostima, u svima nama postoje i pozitivni elementi i inspiracija koji nam mogu promijeniti život samo ako po njima malo dublje zagrebemo. 3. Pišite dnevnik zahvalnosti Jedan jednostavan način vježbanja pozitivnosti jest redovito vođenje dnevnika zahvalnosti. Držite blok za pisanje blizu sebe i barem jednom dnevno zapišite pet stvari koje su se dogodile na kojima ste zahvalni. Možda se čini neobičnim, ali ako vam ovo postane redovna navika, možete pomaknuti fokus svoje pažnje s nedostataka i negativnih stvari na one pozitivne. Aktivno nastojanje da budete zahvalni za stvari koje imate može biti moćan alat za izlazak iz začaranog kruga negativnih misli.
Ovo je najskuplja kutija tjestenine na svijetu: Vrijedi li toliko para?
Marx.ba Tjesteninu mnogi svrstavaju u omiljenu hranu. Bilo bi zaista teško prebrojati sve oblike tjestenine koje postoje širom svijeta, ali nam je pažnju privukao jedan homemade proizvođač veoma zanimljivog dizajna tjestenine. Predstavljamo vam Fionu Afshar iz Kalifornije i njenu Gucci pastu, tjestininu koju smatraju najskupljom na svijetu. Fiona Afshar je amaterska kuharica iz Malibua. Karijeru je započela kao programerka, zatim se okušala u cvjećarstvu, a nakon toga je odlučila ostvariti svoj san i postati kuharica. Usporedno, svoju je kreativnost odlučila usmjeriti i na osnivanje vlastitog biznisa. Kulinarstvo je zavoljela još kao djevojčica, no tek je 2019. godine započela snimati video tutorijale o kuhanju, s naglaskom na tjesteninu, za Youtube kanal Cooking with Fiona. Željela je motivirati ljude da se i sami okušaju u ručnom rađenju tjestenine, dočaravši im jednostavnost ovog procesa. Upravo zahvaljujući YouTube tutorijalima i sama je postala stručnjak u ovom području, a omiljeni dio ovog procesa joj je da tjestenina koju sprema za svoje najbliže. Prema vlastitim riječima, Fiona inspiraciju za dizajn nalazi u šetnji po lokalnoj tržnici ili na društvenim mrežama. Svaki dizajn tjestenine koji napravi, djeluje kao pravo malo umjetničko djelo. Kako bi obojila tijesto u jarke boje, eksperimentira s različitim namirnicama, poput pečenog povrća, voća, začinskog bilja i algi. Tako su sve boje koje koristi prirodnog porijekla i trudi se da što više iskoristi sastojke koje već ima kod kuće. Iako je odustala od cvjećarstva kao profesije, ona koristi jestivo cvijeće u svojim kreacijama. Njezin najpoznatiji proizvod zasigurno šarena kutija tjestenine inspirirana Gucci brendom, koja je slavu stekla na društvenim mrežama. U pojedinačne komade tjestenine, utisnut je Gucci logo, a boje tjesta su usklađene sa vizualnim identitetom brenda. Na službenoj stranici Fiona’s pasta, naveden je spisak namirnica koje su korištene za bojanje Gucci paste. Također, navode da sve sastojke nabavljaju s lokalnih organskih farmi, a brašno i maslinovo ulje uvoze iz Italije. Uz pasta box dolaze i instrukcije o pripremi i skladištenju tjestenine, a jedan box dovoljan je za pet osoba. Paketi se šalju uz suhi led, kako bi tjestenina ostala svježa, a cijena jedne kutije je 240 dolara (230 eura). Fiona koristi ove namirnice u obliku paste, soka, ili suhog praha, a zatim ih kao pigment, pomješa u tijesto i sve sjedini dok ne dobije željenu boju, a boje ujedno tijestu daju i aromu. A evo i liste sastojaka koje koristi za Gucci pastu: Žuta – kurkumaZelena – peršun i špinatPlava – čaj od plavog graškaLjubičasta – hibiskus i cveklaCrvena – cveklaCrna – aktivni ugljenNarančasta – harisa