Kako znati je li vrijeme za novi početak?
Marx.ba Ponekad u životu dođemo do tačke kada više ne vidimo izlaz iz trenutne situacije. Svjesni smo da moramo nešto mijenjati, ali nismo sigurni zašto i kako. Pitamo se je li to samo nekoliko zaredanih loših dana koji nikako da završe ili je uistinu vrijeme za potpuno novi početak. Novi početak simbolizira ponovno rođenje, obnovu i snagu, rađanje novih potencijala. Novi početak ne treba promatrati kao nešto loše, kao nešto na što smo prisiljeni jer ne vidimo drugi izlaz. Novi početak može biti nešto najbolje što nam se dogodilo, i to u bilo kojoj sferi života. No kako znati je li vrijeme za novi početak? Kako znati da nam naša intuicija uistinu govori da je dosta i da moramo nešto mijenjati? 1. Vaši rezultati se mijenjaju Primijetit ćete da ono što je nekada funkcioniralo naprosto više ne funkcionira, ne donosi vam nikakve rezultate. Nemojte ignorirati takvu situaciju i misliti da se samo morate još malo jače potruditi. Naprosto je došlo do zasićenja, a ovo su vanjski pokazatelji da vaš um i tijelo više ne rezoniraju s načinom na koji ste do sada nešto radili. Pokušajte prihvatiti to. Što se više opiremo tome, to više pati naš um i tijelo. 2. Ljudi odlaze iz vašeg života Zbog bilo kojeg razloga, primjećujete da ljudi naprosto „nestaju“ iz vašeg života. I ne govorimo o smrti. Jednostavno više niste u kontaktu s ljudima s kojima ste do prije nekoliko sedmica ili mjeseci provodili vrijeme. Jednostavno se više ne možete poistovjetiti s njima, pa time više ni nemate želju družiti se s njima. Osjećate kao da su vam se putevi razišli. Nije došlo ni do kakve velike svađe, naprosto osjećate da to više nisu vaši ljudi. No oni koji su ostali tu, ostali su s razlogom koji ćete uskoro otkriti. 3. Vaša dnevna rutina postala je nepodnošljiva Ujutro, s prvom šoljicom kafe u ruci, gledate oko sebe i shvatate da vam život nije onako kako bi trebalo biti. Možda ste u gradu u kojem uopće ne želite živjeti, možda ste u vezi koja vas guši i više ne možete ni zamisliti lijegati svaki dan kraj svog partnera. Možda više ne možete podnijeti put do posla. Svaki dio vas osjeća da morate nešto učiniti, nešto promijeniti, i to odmah sad. Ne za nekoliko mjeseci nego baš sada. 4. Osjećate da morate započeti novi projekt Bilo da se radilo o promjeni posla, preuređenju stana ili nečem sasvim drugom, odjednom osjećate jaku potrebu da to i napravite. Možda čak i usred noći imate potrebu ustati, otići do računara i zapisati ono što želite započeti. U tom procesu započinjanja nečeg novog leži nevjerovatna snaga koja će vas odmah osnažiti za putovanje koje je pred vama. 5. Ljudi oko vas počinju imati nove interese Ovo je jedan od najboljih pokazatelja da promjena nije potrebna samo vama, nego svima nama. Kada počnete primjećivati da su ljudi koji su ostali uz vas željni također novih promjena ili pak oni koje pratite na društvenim mrežama, a osobno ih ne poznajete, uronjavaju u nove ideje i nove projekte, osjećate kao da je to taj posljednji „poguranac“ koji se trebao dogoditi da unesete promjenu u svoj život. Zato ujedinite svoj glas s drugima i krenite za onim što vas uistinu čini sretnima. Jesen je kao stvorena za to.
Sleep Wellness: Sve više gostiju bukira luksuzne hotele samo da bi se dobro naspavali
Marx.ba Čovjek bi rekao da za spavanje nisu potrebe nikakve posebne upute – dovoljno je leći i zaklopiti oči. No, ako je suditi prema globalnim trendovima, za neke je ljude spavanje vještina s kojom nije lako izaći na kraj. Prema podacima Google Trendsa, pojmovi u vezi sa spavanjem ove su godine traženiji više nego ikad prije. Korisnike zanima kako uspostaviti kvalitetnu rutinu, u kakvim pozama spavati i – zašto sam, stalno umoran? S izazovom (ne)spavanja upoznati su, izgleda, brendovi i to posebno oni koji posluju u turističkom ili hotelijerskom sektoru koji su počeli u svoju ponudu uvoditi usluge koje gostima pomažu da zaspu i konačno se dobro odmore. Upravo o njima je nedavno pisao i CNBC u nadi da će njihov doprinos spavanju motivirati i druge igrače da se pobrinu za kvalitetan san svojih gostiju. Tako, primjerice, Zedwell Hotel u Londonu pomaže gostima da potpune isključe vanjski svijet, jer, kako je svima poznato, dostupnost uređaja u krevetu i spavaćim sobama je praktična, ali odmaže odmoru. Oni su nedavno u ponudu svojih hotela uvrstili dvije sobe koje su minimalistički uređene i u njima se ne mogu pronaći telefoni, televizori, pa čak ni prozori. I ne, ne izgledaju kao kutije već su uređene kao zen zone s namještajem od prirodnog drveta, ambijentalnim svjetlom, zvučnom izolacijom i pročišćenim zrakom. Izmorene duše koje borave u Six Senses Lamuu mogu sudjelovati u višednevnom wellness programu koji je usredotočen isključivo na – spavanje. Bez obzira odabere li se trodnevni ili desetodnevni program, gostima se, uz pomoć napredne tehnologije, prati kvaliteta sna i spavanja, mjeri opće zdravstveno stanje, a na raspolaganju su im različiti spa tretmani, vježbe disanja, meditacije, joga, ayurvedski tretmani i zdravi obroci. Osim što te pakete mogu kupiti gosti na njihovoj lokaciji u Maldivima, ona su dostupni i u Švicarskoj, Indiji, Tajlandu i Turskoj. Sličan koncept reklamira Sha Wellness Clinic u Španiji gdje gosti mogu rezervirati “Sleep Medicine” program koji uključuje analize, stres-terapije, hidroterapije i konzultacije s ljekarima i stručnjacima za spavanje. U gradu koji nikad ne spava, New Yorku, lanac Park Hyatt svoja je tri apartmana za spavanje “Sleep Suites” osvježio novim, pametnim krevetima “Balance” brenda Byrte. Ti madraci gosta uspavljuju nježnim kretanjima i zvukovima, bude pomicanjem koje traje 15 minuta i skrivaju AI tehnologiju koja se prilagođava pokretima tijela u stvarnom vremenu. U apartmanima se nalaze i difuzeri koji ispuštaju smirujuće mirise, ali i kolekcija knjiga koja se bavi spavanjem. Londonski Cadogan je otišao korak dalje i ponudio uslugu “Concierge za spavanje” koja uključuje meditaciju hipnoterapeuta Malmindera Gilla, specijalne dekice i jastuke, čajnu mješavinu za smirenje i mirisnu maglicu za posteljinu. Za one koji žele više, hipnoterapeut može s gostom odraditi i sesiju uživo, jedan na jedan te mu tako pomoći da zaspe. Carillon Miami Wellness Resort u Miamiju pak nije mogao odabrati koju će od spomenutih usluga ponuditi pa su odlučili uvrstiti – sve. Osim što nude krevete s Bryte madracima, gosti mogu naručiti hipnozu ili pak uroniti u slanu kupku i uživati u futurističkoj meditaciji koja kombinira boju sa zvukom. Ako je suditi prema primjerima koje istaknuo CNBC, wellness i hotelijerski brendovi veću će pažnju u budućnosti morati posvetiti sadržajima za spavanje nego onim zabavnim.
Za napredak na radnom mjestu važna je rutina poslije posla: Tri bitna večernja rituala
Marx.ba Ako želite da budete produktivniji na poslu, možda ćete morati da promijenite svoju rutinu poslije posla. Tako bar savjetuje James Kleer, stručnjak za donošenje odluka i autor bestselera New York Timesa “Atomske navike”. Kleer, koji je proučavao formiranje navika i lično poboljšanje više od jedne decenije, kaže da vaše navike 17 do 9 sati mogu imati značajan utjecaj na vaš učinak u periodu od 9 do 17 sati. – Svi imamo neke navike i ponašanja koja utječu na to kako se osjećamo i kako funkcionišemo. Stvari koje radite kod kuće, određuju vam dan na poslu, rekao je Kleer. On objašnjava da je sve povezano. – Ako ne spavate dobro kod kuće, teško je dobro raditi na poslu. Ako ste rasijani kod kuće i vaše vrijeme je podijeljeno, nemate toliko kapaciteta posao, kaže on. Kleer kaže da je moguće optimizovati navike kod kuće uz neke jednostavne promjene u načinu života. Napravite zone sa svrhom Pokušaj da odgovorite na mejlove iz kreveta nije sjajna ideja – povezivanje spavanja i rada sa krevetom otežava vašem mozgu da analizira koju radnju treba da uradi kada ste u krevetu. – Recimo da pokušavate da izgradite novu naviku čitanja. Ali kad god sjednete na kauč, shvatite da nemate fokus i uključujete TV. Umjesto toga, pokušajte da napravite “zonu za čitanje” tako što ćete postaviti stolicu ili kutak koji je udoban, primamljiv i okrenut od ekrana. Možete da primjenite istu vrstu filozofije na bilo koju naviku koju pokušavate da izgradite. Što je navika više vezana za određeni kontekst, što je više vezana za namjensku zonu u kojoj to radite, veća je vjerovatnoća da će se ta navika zadržati, rekao je Kleer. Ograničite vrijeme pred ekranom Ako provodite previše vremena na telefonu, niste jedini. Trideset i jedan posto odraslih u SAD, više od 80 miliona ljudi, je na mreži “skoro stalno”, kaže se u istraživanju Pev Research Centera iz 2021. godine. Ali povećana upotreba telefona može usporiti vaš profesionalni uspjeh. Većina ljudi provjerava svoj telefon svakih 15 minuta ili manje, čak i ako nemaju upozorenja ili obavještenja. – Izbori koje donosite na telefonu dok ste kod kuće često na kraju oblikuju mjesto na kojem provodite vrijeme tokom radnog dana. Izgradili smo ovaj sloj anksioznosti oko upotrebe tehnologije, da ako ne pogledamo šta se dešava onoliko često koliko mislimo da bi trebalo – propuštamo, kaže on. Da biste skratili vrijeme ispred ekrana, odredite određeno vrijeme za korištenje mobilnog telefona, isključite nepotrebna obavještenja, odložite svoj uređaj dalje od kreveta noću i skinite aplikacije koje vas ometaju. Fokusirajte se na osnove Ako želite da uspijete na poslu, ne preskačite osnove – dobar san, zdrava hrana i vježbanje. Ovo može izgledati smiješno, ali više od jedne trećine odraslih u SAD spava manje od sedam sati po noći. Manje od 15 posto odraslih u SAD ispunjava preporučeni unos voća i povrća, pokazao je izvještaj iz 2019. godine. A samo 28,3 posto muškaraca i 20,4 posto žena redovno vježba, pokazuju podaci Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku za 2020. godinu. Unošenje “malih promjena”, poput dodavanja drugog voća ili povrća u tanjir, ili odlazak u desetominutne šetnje, može vam pomoći da stalno napredujete ka dobrim navikama i zdravijim rutinama.
Šest najvećih finansijskih strahova: Kako se s njima nositi i kako izaći na kraj
Marx.ba Prema ispitivanju PWC wellness survey, oko 60 posto ljudi je u stresu oko svojih finansija i novac im predstavlja glavni izvor stresa. Rastuća inflacija, nestabilna ekonomija, rast kamatnih stopa, premalo štednje, samo su neke od stvari koje nam svima mogu izazvati finansijsku tjeskobu i stres. Koji su nam to najčešći finansijski strahovi i kako se s njima nositi? 1. Neplanirani troškovi Kažu da je jedino što je sigurno u životu da moramo umrijeti i platiti porez. No nekako često se dogode i razni neplanirani troškovi. Kako tome doskočiti. Dobro je automatski odvajati određenu sumu i kreirati hitan fond koji će nam pokriti sitne neplanirane troškove za popravke i slično. Dobro je imati i jedan veći fond koji će nam pokriti 3 do 6 mjeseci troškova našeg života. Taj nam novac treba biti brzo i lako dostupan, za slučaj bolesti, otkaza, bilo kakve nemogućnosti rada ili pokretanja vlastitog posla i slično. 2. Strah od gubitka posla Nema sigurnog posla. Uvijek radite za sebe bez obzira gdje ste zaposleni. Oko 85 posto poslova koje danas radimo neće postojati za par godina, ali pojavit će se novi. Zato je presudno i uvijek najbolje investirati u svoje znanje, edukaciju i stjecati konkretne vještine. A znati dobro prodavati uvijek je vještina koja se i da naučiti i svi uvijek traže nekoga tko zna prodavati. Tako da dobri prodavači ne mogu biti gladni. 3. Strah od gubitka imovine Sva ulaganja sa sobom nose rizik. Poduzmite sve što je moguće da osigurate svoju imovinu. Ako ste kupili nekretninu, nemojte zaboraviti osigurati istu kao što to najčešće napravimo za auto. Pazite gdje i kako štedite i gdje ulažete. Ulažite samo višak sredstava koji ste spremni eventualno izgubiti, ali isto tako dobro se raspitajte jer postoji niz sigurnijih ulaganja. 4. Strah od bankrota Pitajte se i suočite s tim što je najgore što se može dogoditi. Da propast će vam firma, pokrenut ćete novu ili se negdje zaposliti. Račun će vam biti blokiran, ali uvijek se možete snaći. Posla uvijek ima. Gdje ima volje ima i načina. Ulažite u odnose, da uvijek imate nekoga ko će se biti spreman pobrinuti za vas i vi za njega. Uvijek je važnije koga znamo, uz ono što znamo. 5. Strah od prevelikog i nepremostivog duga Uvijek možete i umrijeti u dugu, pa će ga uz vašu imovinu naslijediti vaša djeca i nekako će to riješiti, a ako ipak želite biti odgovorni i prema sebi i prema njima, prestat ćete trošiti iznad mogućnosti, odrezat ćete sebi kreditne kartice ako se ne možete kontrolirati, otići ćete u banku i zamoliti da vam ukinu minus po tekućem računu i sve će vas to prisiliti da trošite samo onoliko koliko imate. Isto i kad ste na dijeti, ako nemate slatkiša u kući, nećete ih pojesti. 6. Strah od siromaštva Da nećemo imati dovoljno za preživjeti, da nećemo imati dovoljno novaca u penziji, da nećemo moći platiti račune i sve što nam treba do kraja mjeseca. Nema drugog načina nego trošiti manje nego zarađujemo, početi zarađivati više, trošiti manje, razliku uštedjeti te istovremeno osvijestiti sve što utječe na naš odnos s novcem i zaradu i polako promijeniti sve obrasce i navike koja nam štete. Nije lako, ali jest jednostavno.
Kultura ispijanja kafe u Italiji: Šta odabrati ako se nađete u ovoj zemlji
Marx.ba Kultura kafe u Italiji postoji od kada su zrna kafe prvi put uvedena u Italiju, 1500-ih godina. To je jednaki dio kulture ove nacije kao i hrana. Od tada su Italijani usavršili vještinu pravljenja i ispijanja kafe, sa toliko vrsta, da na kraju ne možete ni da se odlučite za omiljeni napitak. Italijani, naime, uživaju u kafi tokom cijelog dana, a najčešće tokom pauze na radnom mjestu. Čut ćete i poznatu italijansku frazu „Ci prendiamo un caffe?“ usred dana, koja kaže da je znak da se napravi pauza za espreso ili neku drugu vrstu kafe. Prvo, tu je jutarnja šoljica kafe uz doručak. Ovo je, uglavnom, mliječnija verzija kafe, kao što je kapućino, late makijato ili kafe late. Italijani, naime, ne piju kafu sa mlijekom poslije 11 sati ujutro, jer konzumiranje mlijeka uz glavni obrok – prema naučnim dokazima – može usporiti varenje i ponekad izazove želučane tegobe. Jedna od najboljih italijanskih kafa je popodnevna “šolja radosti”, a zanimljivo je da Italijani vole da uživaju u šoljici kafe i poslije deserta. Ali, kultura kafe u Italiji je više od samih zrna, ukusa i doba dana. Tu je li lokacija. Da biste dobili najbolju kafu u ovoj zemlji, zapravo ćete želeti da se uputite u autentičan italijanski kafić, koji više liči na “bar u komšiluku”. I onda, kako kao stranaca imati najbolji izbor. Evo preporuka nekih kafa koje možete dobiti u Italiji, a da niste progriješili. 1. Caffe Italijanska espreso kafa se naručuje jednostavno kao „caffe“, dakle, ne kao “espreso” – kao u većem dielu sveta, pa i kod nas. Italijanski espreso je “glavna kafa”, u kojoj se uživa u svako doba dana. 2. Caffe Doppio (dupli espreso) Jednostavno, dupla doza espresa i ne možete pogriješiti. 3. Cappuccino Vjerovatno najpopularnija vrsta kafe u Italiji, koja uključuje mlijeko. Pravi se na osnovu jednakih razmjera italijanskog espresa, mlijeka na pari i mliječne pjene. Naravno, postoji i više vrsta kapućina u Italiji. 4. Caffe Macchiato U Italiji postoje dvije vrste makijata i svakako treba da navedete koji želite. Ako tražite nešto jako, odlučite se za Caffe Macchiato. Ovo piće je u osnovi espreso sa malo zagrijanog mlijeka. 5. Latte Macchiato Druga italijanska opcija makijata je Latte Macchiato. Ovo je u suštini sušta suprotnost “klasičnom” makijatu. Umjesto espresa sa malo zagrijanog, poprskanog mlijeka, ovdje se u većoj količini zagrijanog mlijeka poprska malo espresa. 6. Caffe Con Panna (espreso sa šlagom) Jedno od najboljih napitaka od kafe u Italiji za one koji vole slatko, jer se servira sa punom kašičicom domaćeg šlaga. 7. Caffe Latte Ovaj mliječni napitak je savršena jutarnja kafa i voljena je i od strane Italijana i od strane turista. Međutim, ne želite da naručite jednostavno „latte“ u Italiji, jer „latte“ znači mleko. Ako pokušate to da uradite, dobićete samo čašu mlijeka. Važno je napomenuti da će italijanski Caffe Latte verovatno biti manji od lattea na koji ste navikli kod nas. 8. Caffe Ristretto Ovo je u osnovi jača verzija kafe, napravljena od iste količine zrna koja se koristi za pravljenje jedne doze italijanskog espresa, ali sa samo pola količine vode. Drugim riječima, ristretto je praktično jedan gutljaj, tako da je savršen ako ste u žurbi, ali, ipak, želite nešto jaču dozu kofeina.
Svaka karijera ima svojih pozitivnih i negativnih strana: Neki su poslovi zdraviji od drugih
Marx.ba Dugo radno vrijeme, manjak odmora, sjedilački tip posla, stres, duga putovanja na posao… Ovo su samo neki od faktora koji loše utječu na vaše fizičko i psihičko stanje. Svaka karijera ima svojih pozitivnih i negativnih strana, ali postoje i poslovi koji su ipak zdraviji od drugih. 1. Fitness trener U ovom ćete poslu sigurno odvojiti više vremena na zdrav način života nego osoba koja radi u primjerice računovodstvu – redovita tjelovježba i zdrava prehrana postat će vaša svakodnevica. Upravo zbog toga posao fitness trenera jedan je od “zdravijih” poslova kojima se možete baviti. 2. Softverski inženjer Iako se na prvu možda čini kao dosta nezdrava profesija jer iziskuje puno vremena provedenog pred računarom te malo fizičke aktivnosti, upravo ga njegova fleksibilnost čini poželjnim poslom. Imate veću slobodu kreiranja svojeg slobodnog vremena, posao možete raditi od kuće, iz parka ili s plaže, a mnoge IT firme imaju i teretane ili sobe za opuštanje. 3. Poštar Poštari dnevno prijeđu i po nekoliko kilometara, stoga ne čudi zašto je njihov posao pripao kategoriji zdravih poslova. U ovoj je profesiji svaki dan novi izazov, a izravan kontakt s ljudima posao poštara čini još zanimljivijim. 4. Nutricionist Kao što je već poznato, hrana je gorivo, ali ujedno i najbolji lijek koji čovjek ima, a upravo su nutricionisti ti koji proučavaju njene blagodati i učinke na organizam. Prednost je ove profesije ta što znate na koji način hrana djeluje unutar tijela te s lakoćom možete pripremati zdrave obroke za sebe i svoju porodicu. 5. Vrtlarstvo Može se reći kako su osobe koje se bave ovom profesijom pravi sretnici! Oni svoj posao obavljaju u prirodi, a jasno je koje dobrobiti ona ima na čovjekovo zdravlje, poput smanjenja stresa, krvnog pritiska, rizika od pojedinih bolesti i slično. 6. Kiropraktičar Kiropraktičari ne sjede cijeli dan za radnim stolom, nego se neprestanu kreću i ostaju aktivni dok rade. Isto tako, imaju holistički pristup medicini u odnosu na kolege iz sličnih profesija te medicinskim stanjima pristupaju na prirodniji način. Skloniji su samozapošljavanju te su kao takvi pod manjim stresom, a upravo se zbog toga mogu više posvetiti porodici i prijateljima. 7. Instruktor joge Joga je zasigurno jedan od rijetkih poslova u kojima je “radna” atmosfera opuštajuća i umirujuća. Osim toga, instruktori joge moraju biti usredotočeni na smirivanje uma i poboljšavanje psihičkog, ali i fizičkog zdravlja drugih. Ovaj posao zahtijeva i dobru kondiciju, tako da je joga idealan posao jer uključuje fizičku aktivnost, ali i nizak nivo stresa.
Prehrana i stres: Klasičnim zamkama dođite do željenog stanja
Marx.ba Postoji li prehrambeni obrazac, prakticiran uz sve ostale modifikacije životnog stila, od kojeg mogu očekivati bolje nošenje sa stresom ili barem ne pogoršavanje trenutne razine stresa? Odgovor je – da. Prije svega, treba istaći nekoliko ne nutritivnih faktora koji će svakako pomoći u pripremi za uspješnu primjenu bilo koje od nutritivnih strategija. Važnost sna Naspavajte se. Osim što ćete učiniti uslugu vašim razinama stresa, itekako ćete si učiniti uslugu u kuhinji. Jasno, uz današnji dinamičan način života lakše je reći nego učiniti, no prioritizirajte san. Naime, kad smo neispavani i iscrpljeni, organizam ima tendenciju podići razine hormona gladi. To nas pak potiče na odabir hiperkalorične hrane kako bismo imali energiju za sve što nas taj dan čeka. Kratkoročno će nam možda dati zamah u izvršavanju nekog zadatka, no dugoročno možemo očekivati probleme s viškom kilograma. Ako je vaš stres kroničan i nije kratkotrajne prirode, te se uz sve moguće alate ne možete nositi sa svakodnevicom, a da pri tome ne žrtvujete ne samo fizičko, već i psihološko zdravlje, preporuka je posjeta psihologu. Nutritivne strategije Jedna od stvari koju ljudi često rade dok su pod stresom jest grickanje. Iako je ono vjerovatno rezultat psihološke navike za vrijeme stresnih situacija, nije isključeno da je jednim dijelom i stvarna fiziološka potreba zbog osjećaja gladi. Ovo zadnje se može spriječiti adekvatnim obrokom. Ako govorimo o doručku, preporuka je organizirati ga oko kvalitetnih izvora proteina s prisutnom dozom cjelovitih ugljikohidrata. Naime, proteini i vlakna imaju izraziti utjecaj na prolongiranje sitosti i mogu spriječiti brzu pojavu gladi pa time i grickanja. Dobri primjeri su kajgana s nemasnom salamom uz dodatak povrća i raženog kruha ili primjerice proteinski smoothie sa sjemenkama i zobenim pahuljicama. Suprotno svemu navedenome stoje pekarski proizvodi i nekakvi slatki doručci koji nipošto nisu zabranjeni, no kao takvi ne nude visoku nutritivnu vrijednost, a štoviše otvaraju vrata skorom grickanju. I to identičnih visokokaloričnih, a nutritivno siromašnih namirnica. Međutim, grickanje nije uvijek samo po sebi loše. Slobodni ste za vrijeme radnog vremena “grickati” voćku, pola šake orašastih plodova ili primjerice proteinsku pločicu unaprijed isjeckanu na kockice kako biste imali osjećaj da ste si priuštili puno kockica čokolada. Međuobrok kupuje vrijeme Međuobrok će vam pomoći do ručka i potencijalno smanjiti stres koji je povezan s gladi kako biste na miru izvršili sve zadatke i isto tako u miru ručali. To nas dovodi do novog glavnog obroka odnosno ručka. Pronađite vrijeme za ručak i odvojite ga kako biste jeli u miru. Nerijetko imate ograničeno vrijeme za obrok, no ako je moguće, oduzmite sebi vrijeme od nečeg drugog i posvetite ga ručku. Polaganim i svjesnim jedenjem, u opuštenijoj atmosferi umjesto s nogu, postoji šansa i da ćete pojesti manje što će se dugoročno pozitivno odraziti i na vašu tjelesnu masu. Kvalitetni proteini kao baza Što se konkretnih preporuka tiče, slične su kao i kod doručka. Izgradite obrok oko kvalitetnih proteina i obilja lisnatog povrća. Ne zaboravite na sedmičnoj bazi uključiti i masnu ribu, no ako vam ona baš ne odgovara, preporučuje se svakako suplementirati omega 3 masne kiseline. Omega 3 masne kiseline igraju ulogu regulacije dopamina i serotonina koji ipak imaju umirujuće djelovanje. Slična je priča i s magnezijem čiji deficiti koreliraju s kroničnim stresom, a naći ćete ga upravo u gore spomenutom lisnatom povrću, ali i sjemenkama i orašastim plodovima. Slatki trikovi i “comfort food“ Nakon ručka većina nas ima želju za slatkim. Postoje šanse da ako je ručak dobro izbalansiran, ta želja će biti manje izražena. Dajte priliku tamnoj čokoladi čiji antioksidansi djeluju na sličan način kao i prethodno spomenute omege, a naći ćemo u njoj i nešto magnezija. Isto tako, popodnevnu kafu zamijenite s biljnim čajem. Zeleni ili crni će također imati blaga stimulativna svojstva, no pružit će svojevrsno osvježenje, dok će za primjer kamilica imati nešto umirujuća svojstva. Kofein, u vidu kafe, svakako izbjegavajte u kasnim popodnevnim satima jer će vam umanjiti kvalitetu i trajanje sna. Isto vrijedi i za alkohol. Koliko god nakon napornog radnog dana zvuči primamljivo sjesti na kauč, otvoriti limenku piva i prepustiti se grickalicama i hrani koja donosi zadovoljstvo (comfort food), tako ulazite u kolotečinu iscrpljenosti i novog stresa koji će vas dočekati sutradan. Izaberite drugačije Pojedite večeru sastavom sličnu ručku i to u opuštajućoj atmosferi bez ekrana. Odaberite običnu vodu ili neki od biljnih čajeva, a alkohol ostavite za posebne prigode. Naspavajte se i učinili ste veliki korak ka promjenama, piše nutricionizam.hr.
Zašto uspješni ljudi postavljaju nove ciljeve u septembru, a ne u januaru
Marx.ba Bilo da ste odlučili krenuti na dijetu, trčati prije odlaska na posao ili pokrenuti vlastiti posao, septembar je idealan mjesec za ispisivanje prve stranice vašeg novog životnog poglavlja. No, da ne biste odustali pri prvom spoticanju, tu je nekoliko savjeta. Nije samo januar rezerviran za nove početke. Odmalena septembar doživljavamo kao friški start. Djeca i mladi vraćaju se u školske klupe. Život se vraća u poslovno-porodičnu u rutinu. Takvo emocionalno programiranje čini ovaj mjesec izvrsnim trenutkom da se usredotočite na nove projekte, odvažne korake i zdrave navike. Iskoristite ljetni elan i postanite svoja najbolja verzija još ove godine. Kako ostvariti svoje ciljeve Ako smatrate kako je vrijeme da se distancirate od svojih prošlih verzija i usredotočite na svoje sadašnje “ja“, pomoću sljedećih koraka možete uspješno izgraditi temelje za svoje novo, buduće “ja“ i postići sve što želite. Razmislite gdje ste griješili Kad se prihvatite neke obveze ili projekta bilo kojeg razmjera, neuspjeh je uvijek moguć. Da biste u budućnosti preskočili pitanje: “Gdje je greška?”, u samom startu budite iskreni sami prema sebi pa prvo preispitajte svoje pogreške u prošlosti. Vraćanjem na početak, gradite nove temelje za budućnost. Preispitajte svoje ciljeve Zbog loše odabranog cilja, trećina planova pada u vodu do kraja mjeseca. Stoga se pobrinite za to da je vaš realan, s jasno i precizno definiranim koracima izvedbe. Budite sigurni i da je vaš cilj u skladu s vašim vrijednostima i istinskim željama, a ne samo aktuelna opsesija. Skupite hrabrost Kad želite učiniti promjenu, u redu je osjećati nelagodu i strah jer izlazite iz zone komfora. Sve što trebate učiniti jest naučiti se osjećati ugodno u nepoznatom situacijama. Razmišljajte (realno) pozitivno te vjerujte u sebe i svoje sposobnosti. Pogledajte izazovu u oči Na putu do cilja, sigurno je da ćete se u jednom trenutku naći u izazovnoj situaciji. Neuspjeh, umor, dosada, tračevi, nedostatak novca samo su neke od prepreka zbog kojih vaša motivacija može opasti. Tada je vrijeme da procijenite novonastalu situaciju, podignete se, obrišete koljena, i krenete dalje. Jedini neuspjeh jest odustajanje, sve ostalo su lekcije. Uklonite prepreke Kada ste dijagnosticirali što ometa i blokira vaš napredak, vaš sljedeći korak je uklanjanje prepreke s vašeg puta do cilja. Znači li to da trebate zatražiti dodatnu pomoć, eliminirati nešto ili nekoga iz vašeg života, promjeniti svoju dnevnu rutinu? Pobijedite strah od pogrešaka Donijeli ste krivu odluku i opasno ste se opekli. Sada se bojite da ćete ponovno pogriješiti, sumnjate u sebe i “smrznuti” ste. Ljudsko ste biće, a ljudi griješe. Prepustili se strahu ili ne, pogreške se neće prestati pojavljivati. Pitajte se biste li radije kročili za svojim snom unatoč mogućnosti pogreške. Pronađite mentora Kad pokušavate usvojiti nove navike ili izgraditi nove temelje za svoj novi život, trebat će vam sva moguća pomoć i podrška, a ona najbolja dolazi u obliku ljudi koji su već bili na vašem putu. Čitajte knjige o ljudima koji vas inspiriraju, okružite se ljudima koji vas nadahnjuju, pronađite mentora…
Svi traže pravi odgovor: Kako biti produktivan
Marx.ba Na Googleu ćete sigurno pronaći gomilu tekstova na ovu temu. Na kursevima ličnog razvoja još i više, a korisne savjete čut ćete i od mnogih uspješnih ljudi… I svi su važni i značajni. Svaki savjet koji dobijete, a koji dolazi iz bogato proživljenog iskustva ili od osobe širokog uma, treba barem uzeti u obzir, ako ne i primijeniti, pa čak i usvojiti. Međutim, ono što jednu osobu čini produktivnom nužno ne pridonosi rezultatu druge osobe. Zvuči kao klišej, možda i jest, ali je jednostavno – istina. Točan odgovor nalazi se u tački koja poput klackalice balansira naša iskustva, odnosno broj pokušaja i pogrešaka, s jedne strane, i naše znanje o vlastitom biću s druge strane. Ako nešto od toga prevlada, nećemo doći do točnog odgovora, ići ćemo u krajnost, a evo i zašto. Kada se vodimo samo vlastitim iskustvima, nemamo objektivnu sliku, jer iznova i iznova ponavljamo proživljene metode i vjerujemo ako jednom ili dvaput uspijemo na jedan način, da će nas isti način dovesti do uspjeha i u novoj situaciji. A što se ovdje događa – vezali smo se za određenu metodu, usvojili smo uvjerenje da nas je ona dovela do cilja i uvjereni smo da je to istina za nas. To je možda istina, ali ne znači da je konačna ili jedina moguća. Pred nama je uvijek izobilje mogućnosti i beskonačni niz načina kako možemo nešto učiniti i pri tome biti uspješni. Iskustva su važna jer donose i razvijaju samopouzdanje, ali ponekad mogu biti jako ograničavajuća, ako vjerujemo da su jedina relevantna. Tako da, prva strana koja balansira našu produktivnost je ona koja poštuje iskustva, ali shvata da ona nisu ni konačna ni zacrtana. S druge strane imamo osobni razvoj. Kad sebi neko postavi pitanje – kako biti produktivniji, već znamo da je to osoba koja je sama sebi važna. Osoba je to koja želi biti bolja verzija sebe i koja ne želi biti kamen spoticanja na putu napretka. Tada nam je fokus razumjeti sebe, sagledati se sa strane i vidjeti odakle dolaze naše riječi, djela i iskustva. Da znamo zašto reagiramo na određene načine, što nas inspirira, što nas pokreće i što nas tjera da ustanemo ranije, ostanemo sat duže na poslu, odemo na trening, jedemo zdravije, pomažemo drugima, razumijevamo gdje griješimo i zašto se držimo ponavljanja ovih pogrešaka iako smo ih svjesni. A kada sve to uvažimo, možemo bolje upravljati vlastitom energijom, vremenom i resursima, što svakako pridonosi našoj produktivnosti. Međutim, i ova strana može ići u krajnost. Ako se samo i isključivo posvetimo osobnom razvoju ne ulazeći u iskustva i odnose s drugima, počinjemo živjeti život koji nije toliko obojen stvarnošću. Takav nas život čini pomalo usamljenima jer se sužava krug onih koji nas mogu pratiti i razumjeti. Tako da, osobni razvoj je vrlo poželjna stavka na putu do veće produktivnosti, ali treba imati na umu da je to i segment našeg života koji nije konačan i da njemu također trebaju iskustva. Zdrava produktivnost je upravo ona koja uravnotežuje naša proživljena iskustva i rad na sebi. Ona je oslobođena ambicije i dolazi iz srži naše ličnosti. Ona nas ne može umoriti, od nje se ne možemo osjećati loše, može nas samo voditi u smjeru napretka.
Zbog posla trenirate samo vikendom: Nema razloga za brigu jer i to donosi benefite
Marx.ba Fizička aktivnost bez sumnje je korisna za dobrobit kardiovaskularnog sistema, ali s obzirom na današnji ubrzani način života i okupiranost poslom pojedincima je često teško redovno se baviti nekom aktivnošću tokom radne sedmice. Istraživači su podsjetili da preporuka za fizičku aktivnost iznosi oko 150 minuta umjerene do žešće tjelesne aktivnosti sedmično. Željeli su ustanoviti ima li razlika u zdravstvenoj dobrobiti kod dvije grupe vježbača – osoba koje su umjerenu do žestoku fizičku aktivnost sažele u dva dana u sedmici (takozvani vikend vježbači) i onih koji su ravnomjernije rasporedili svoju fizičku aktivnost kroz sedmicu. Da bi napravili preciznu usporedbu u studiju su uključili i grupu vježbača čija je fizička aktivnost iznosila manje od 150 minuta sedmično. Ova grupa nije dosegla prag preporučene sedmične tjelovježbe i stoga se smatrala neaktivnom. U studiji je učestvovalo gotovo 90.000 ljudi od prosječno 63 godine života. Svi su učesnici sedam dana nosili akcelerometre na ruci da bi se evidentirao nivo njihove fizičke aktivnosti. Istraživači su, na temelju nivoa aktivnosti sudionike klasificirali kao vikend vježbače, one koji redovno vježbaju pod sedmicom ili neaktivne. Grupu vikend vježbača činilo je oko 42 posto ispitanika, 24 posto ih je bilo u grupi koja redovno vježba, a 33,7 posto ih je ocijenjeno neaktivnima. Naučnici su pri analizi podataka uzeli u obzir faktore poput životne dobi, stepena obrazovanja i pušenje. Nakon šestogodišjeg praćenja sudionika studije pokazalo se da je rizik za razvoj srčanog infarkta, u odnosu na fizički neaktivne osobe bio za 35 posto manji kod svakodnevno aktivnih, a 27 posto manji u vikend vježbača. Rizik od razvoja fibrilacije atrija i zatajenja srca u objema grupama bio je isti – 20 do 27 posto manji. Slični su rezultati otkriveni i u osoba koje su sedmično prosječno vježbale oko 230 minuta. Autor studije dr. Shaan Khurshid iz Demoulas centra za srčane aritmije u Općoj bolnici Massachusetts za Medical News Today je pojasnio da rezultati upućuju na to kako su “i obrazac aktivnosti vikend vježbača i ujednačeniji obrazac sedmične aktivnosti povezani sa sličnim smanjenjem rizika od srčanog udara, zatajenja srca, fibrilacije atrija i moždanog udara u usporedbi s neaktivnim pojedincima”. Kako je rekao “čini se da je za poboljšanje zdravlja krvotoka važna ukupna aktivnost, a ne njezin raspored”. Dr. John Bahadorani, interventni kardiolog u Institutu za kardiovaskularno zdravlje Medicinskog centra Saddleback u kalifornijskom Laguna Hillsu, koji nije učestvovao u studiji, za MNT je istakao ključne prednosti vježbanja i fizičke aktivnosti. – Vježbanje je ključno za zdravlje kardiovaskularnog sistema jer pozitivno utječe na srce i krvne žile. Redovna tjelesna aktivnost jača srčani mišić, snižava krvni pritisak, smanjuje loš kolesterol (LDL), a povećava dobar kolesterol (HDL). Istodobno pomaže u održavanju zdrave težine, poboljšava cirkulaciju krvi i sposobnost organizma da učinkovito koristi kisik, naglasio je.