Pretjerano izvinjavanje na poslu: Postoje i drugi načini
Marx.ba Za mnoge ljude izgovaranje riječi „Izvini“ nakon određenih situacija, čak i onih koje ne zahtjevaju izvinjenje, predstavlja njihovu drugu prirodu. Pretjerano izvinjavanje može da ima suprotne rezultate, posebno na radnom mjestu – može da natjera druge da manje misle o vama, da vam snizi samopoštovanje i ublaži utjecaj budućih izvinjenja. Ta navika može da proizađe iz nesigurnosti, a može da bude posebno česta među ženama, istakla je Patrice Williams Lindo, izvršni direktor Career Nomad, konsultantske firme za karijeru. – Naučeni smo da budemo super skromni i da umanjujemo svoje pobjede. Tako sam odgajana. Bio je problem biti ponosan na način na koji govoriš o sebi i svojim dostignućima. Tako da se osjećamo neadekvatno i nesigurno, dodala je ona, piše CNBC. – Potreba za pretjeranim izvinjavanjem se rađa iz obrasca sumnje u sebe. Prepoznavanje situacija kada treba i ne treba da kažete „izvini“ je jedan od prvih koraka ka pronalaženju boljih fraza koje ćete da koristite umesto toga, objasnila je Lindo. Ona je iznijela tri uobičajena scenarija u kojima biste mogli da budete u iskušenju da se pretjerano izvinjavate. Ako imate tehničkih poteškoća Hibridni i rad na daljinu su postali popularni u posljednjih nekoliko godina, što je dovelo do toga da ljudi koriste svoje elektronske uređaje više nego ikada. Nažalost, bez obzira koliko ste tehnički potkovani, poteškoće će se sigurno pojaviti. I obično nisu vaša krivica. Zamislite, na primjer, video poziv sa greškom. Možda ćete se osjećati primoranim da se izvinite ako je potrebno mnogo vremena da se prezentacija učita, ako dugmad ne funkcioniše ili ako postoji još jedno tehničko kašnjenje. – Žao mi je često je fraza koju ljudi koriste kada treba da popune prostor. Nije im prijatna šutnja, kazala je Lindo. Umjesto da se izvinjavate za stvari koje su van vaše kontrole, koristite fraze kao što su – Cijenim vaše strpljenje“ i „Hvala vam što radite sa mnom“, da biste prevazišli nespretnost i vratili samopouzdanje. Ako treba da se pridružite sastanku Pretpostavimo da prisustvujete sastanku koji vodi kolega. Neko iznese tačku sa kojom ste saglasni ili ne, a vi želite da podijelite svoje gledište. Možda ćete odlučiti da se ubacite tako što ćete reći: „Izvinite, ali želio bih da se izjasnim“. Ova situacija ne zahtjeva izvinjenje, napomenula je Lindo. – Ako imate informacije koje treba da dodate ili suprotnu tačku gledišta, to je sasvim u redu. Ljudi koriste “žao mi je” u ovim situacijama da bi ušli u razgovor, objasnila je. Umjesto da se izvinjavate, koristite fraze poput “Voleo bih da dodam“, “Mislim da to“ ili “Ovo je drugačija perspektiva“. One vam pomažu da doprinesete, a da ne zvučite uplašeno da to učinite. – Procijenite situaciju prije nego što progovorite pomoću metode STAR (Situacija, zadatak, akcija i rezultat), koja može da ublaži potrebu za izvinjenjem, navela je Lindo. Recimo da želite da predstavite suprotno gledište. Prvo razmislite o situaciji i zapitajte se: „Da li je ovo pravo vrijeme?“ Ako nije, razmislite o tome koji zadatak možete da uradite. – Možda je potrebno da se prethodno obratite menadžeru, prije nego što kažete nešto za šta ćete možda morati da se izvinite, objasnila je. Odlučite koju akciju želite da preduzmete i zapitajte se: „Kakav rezultat tražim nakon ovog razgovora?“ Ako ste napravili grešku Svi pravimo greške, posebno na poslu. Ako ste pogrešno uradili zadatak ili ste nekoga slučajno uvrijedili, riječ “izvini“ ne bi nužno bila pogrešan odgovor, ali ne bi bila ni najsnažniji odgovor. – Kada uradite nešto pogrešno, odgovor ne mora da bude “žao mi je”’”. Možete da razgovarate o radnji koju ćete da preduzmete da biste istražili ili rešili problem, rekla je ona. Druge fraze mogu bolje da pokažu da ste spremni da učinite sve što je potrebno da ispravite situaciju. To može da uključuje rečenice poput: “Hvala na povratnim informacijama“, “„”Preuzimam punu odgovornost“ i “Cijenim što ste mi skrenuli pažnju na to – kako da se popravim?“ Iskreno izvinjenje nije loše, napomenula je Lindo, ali idealno je reći “izvini“ samo kada to zaista mislite.
Šta je „burnout sindrom“ i kako ga izbjeći: Pomoću ovog pravila posao vas neće potpuno izmoriti
Marx.ba Bez obzira kakav posao obavljate, bio on manje ili više zahtjevan, kad tad ćete doći do stepena kada se osjećate u potpunosti iznemoglo i izmoreno. Ovakva pojava još se naziva i burnout sindrom ili sindrom izgaranja na poslu. On nije „rezerviran“ samo za korporativne poslove, već ga na svojoj koži može osjetiti gotovo svako ko se, ponekad i previše, posvećuje svom poslu. Možda upravo ovo čitate i shvatate da ste i sami prošli takav period ili ga upravo prolazite, ali bez brige! Uz primjenu pravila 85:15 osjećat ćete se odmornije, a posao ćete odraditi s lakoćom. Ova teorija tvrdi da je ulaganje 85 posto truda u zadatke, umjesto maksimalnih 100, ključ za dugoročnu sreću i optimalnu produktivnost na poslu te izbjegavanje problema kao što su izgaranje ili nizak nivo motivacije. Ako se svaki dan iz petnih žila truditi obaviti svoje zadatke, to bi vas moglo koštati. „Dati 100 posto“ svaki dan iscrpilo bi i najveće radoholičare. Ne treba raditi nešto bez da to bude kvalitetno ili bez da te potrudite, ali dugoročno ćete postati produktivniji. Čak se i cijenjeni poduzetnici, poput Tima Martina, osnivača JD Wetherspoona, slažu da je ovakav pristup radnom danu optimalan, prenosi Gaziadaily. Tim navodi kako je zaposlenje maratonska utrka, a ne sprint, zbog čega je uvijek dobro razmišljati o dugoročnoj izvedbi na poslu. – Na zidu našeg ureda nalazi se slika Sizifa, kojeg su bogovi osudili da zauvijek gura gromadu uzbrdo. Vođenje preduzeća je takvo. Morate imati nešto u rezervi jer je zadatak neprestan, poručuju. Prema Anji McGrandles, stručnjakinji za mentalno zdravlje na radnom mjestu, funkcioniranje po ovom pravilu ne znači da ljenčarite. – Neuroznanstvene studije sugeriraju da mozak najbolje funkcionira kada ulažemo 85 posto našeg truda. U vaš radni dan morate ugraditi malo brige o sebi. Šefovi bi trebali shvatiti kako izvući najbolje iz svog tima i pomoći im da rade pametnije, a ne više. Kad vam je um opušten, produktivniji ste i postižete bolje rezultate, kaže ona. McGrandles također ističe važnost uzimanja potrebnih pauza, postavljanja granica i dnevnog planiranja obaveza.
Ugledni stručnjak dao korisne savjete: Kako da budete sretni na poslu
Marx.ba Srikumar Rao je proveo svoju karijeru podučavajući direktore Fortune 500 i studente u vodećim svjetskim poslovnim školama kako da budu sretniji na poslu. Otkrio je da veliki deo stresa i frustracije koje ljudi doživljavaju na svom radnom mjestu dolazi iz istog izvora – ometanja. – Ljudi me stalno pitaju, koji je savjet broj jedan koji mi možete dati da budem sretniji na poslu ili u životu? I uvijek kažem: “Šta god da radiš, uradi to. Samo budi prisutan”, kazao je Rao za CNBC Make It. Rao, koji ima doktorat na Columbia Business School, predavao je u London Business School, Haas School of Business na Univerzitetu Kalifornije, u Columbia Business School i drugde. Također je uradio pionirsko istraživanje motivacije na radnom mjestu i vodio radionice za zaposlene u Googleu, Microsoftu i Merill Lynchu. Stalna ometanja – Bilo da ste student ili izvršni direktor, „suočavanje sa stalnim ometanjima na poslu doprinosi nesreći u vašem životu“, objasnio je on. Uzmite tehnologiju, na primjer – imamo sve ove aplikacije koje bi trebalo da nam olakšaju živote, ali umjesto toga, one skreću pažnju na različite izvore, iscrpljuju i čine nas nesretnim. Uklanjanje ometanja je također istraživački poduhvat za sreću. Nekoliko studija je pokazalo da je sposobnost osobe da se fokusira i bude prisutna povezana sa brojnim zdravstvenim prednostima, uključujući niži nivo stresa, poboljšanu kognitivnu fleksibilnost i veće zadovoljstvo. – Povećanje vaše sreće je od suštinskog značaja za sve aspekte života, ali je posebno važno na poslu, primjećuje Rao, jer „tamo provodimo mnogo vremena“. Ako ste nesretni na poslu, to se može preliti na druge sfere života, povrediti vaše odnose, vaš san i opšte mentalno zdravlje. Rao preporučuje dvije taktike kako biste smanjili ometanja i postali sreniji na poslu. Prva se zove „prekidanje vašeg mentalnog brbljanja“. Posmatrajte koje god misli i osjećanja doživljavate, prepoznajte negativne i nametljive misli kao ometanja i ponovo fokusirajte svoju pažnju na aktivnosti koje obavljate u sadašnjem trenutku. – Zamislite da sjedite za svojim stolom i odgovarate na e-poruke, možda ćete otkriti da vam um ide u milion različitih pravaca, razmišljajući o sastanku koji je upravo dodat u vaš kalendar ili o tekstualnom obavještenju na vašem telefonu. Odjednom ćete možda pomisliti: “O moj Bože, toliko toga moram da uradim, ne mogu sve ovo da uradim za 24 sata”. Različite misli Kada vas preplave različite misli na poslu, zastanite, duboko udahnite i pokušajte da vratite pažnju na zadatak koji je pred vama, prenosi CNBC. – Ako postanete dobri u posmatranju svog mentalnog brbljanja, stvarate distancu između sebe i negativnih misli, dajući tom brbljanju mnogo manje moći da vas učini nesretnim i da vas mentalno odvede na mjesta na koja ne želite da idete. Pomaže vam da izgradite svoju samosvijest i povratite samopouzdanje, rekao je Rao. Ne možete uvijek da izbegnete sukobe i stresna radnom mjestu – možda imate toksičnog šefa ili raspored koji zahtijeva smjene od 12 sati. Međutim, fokusiranje na smanjenje ometanja i stresova koji su pod vašom kontrolom također vam može pomoći da se osjećate sretnije i smirenije na poslu. – Možda ne možete da kažete “ne” svom šefu, ali možete da podesite vremenske blokove u svom kalendaru tako da imate pauze između sastanaka ili da isključite privatni telefon tokom radnog vremena, naveo je on. Jednom kada uvježbate ove dvije navike, „brzo ćete otkriti da svaki zadatak koji radite postaje mnogo manje neprijatan, a u nekim slučajevima zapravo postaje prijatan“.
Ništa ne treba prepustiti slučaju: I mozak trenirajte svakodnevno
Marx.ba Mozak nas čini onim što jesmo, primarni je pokretač naših misli i naših akcija, a s vremenom postaje jedinstvena arhiva iskustava. Ali, ipak, mozak nije ništa drugačiji od ostalih organa u fizičkom smislu. Stanice u mozgu stare podjednako kao na bilo kojem drugom dijelu tijela, na srcu ili kukovima. – Kada govorimo o starenju mozga, ne prihvatamo to toliko teško kao na primjer bore. Zreli mozak je poželjna stvar, kaže Susan Greenfield, jedna od vodećih britanskih naučnica iz područja neurologije. Najučestalija indikacija starenja mozga je gubitak pamćenja, a što osobe žive duže senilnost je sve uobičajenija. Ipak, mozak se može zaštiti i procesi starenja se mogu usporiti. Oko 20 posto ljudi nosi u sebi gen koji značajno povećava rizik od oboljevanja od Alchajmerove bolesti, ali kod ostalih razvoj te bolesti zavisi od načina na koji su proveli život. Mnogi procesi mogu doprineti gubitku pamćenja. Krvne žile u mozgu postaju uže, a to usporava protok krvi u mozgu i otežava snabdijevanje kiseonikom. Drugi proces, iako još uvijek nije potpuno istražen, govori o neproporcionalnom nakupljanju amiloida u moždanim stanicama. Također, postoje neki dokazi kako su osobe oboljele od Alchajmerove bolesti imale kroz život manji moždani udar, koji nije morao da bude primjećen. Ponekad dođe do manjeg izliva krvi u mozak, a da osoba uopšte ne primijeti to stanje. Iako se senilnost pojavljuje najčešće kod ljudi starijih od 80 godina, naučnici vjeruju kako taj proces počinje puno ranije, u četrdesetim. A tada je i potrebno započeti s prevencijom. Kako starimo naš sastav slabi pa je potrebno pomoći mu ishranom. Važno je uključiti u ishranu mnogo namirnica koji sadrže antioksidante poput šumskog voća i svih drugih koje sadrže vitamin C i vitamin E. Dodaci ishrani s ribljim uljem bogatim omega-3 masnim kiselinama također pomažu jer smanjuju rizike kardiovaskularnih oboljenja. Ne smije se podcijeniti ni važnost vježbanja. Postoje dokazi kako vježbanje ojačava mozak, jer do njega u tim trenucima dopire više krvi. Ali najvažnije od svega je vježbati sam mozak. Mozak je kao bilo koji drugi mišić, što ga više trenirate to će on biti jači. Trebali bi stalno da učite nove stvari, jezike, igrate šah… Važno je da izaberete aktivnost u kojoj uživate, ali koja i povoljno djeluje. Važno je da ne zapustite i ne ulijenjite mozak.
Imati previše slobodnog vremena jednako je loše kao i nemati ga nikako
Marx.ba (Izvor: Pixels) Svi čeznemo za tim da pobjegnemo od posla ili od hiljadu aktivnosti koje nas svakodnevno opterećuju kako bismo si konačno priuštili nekoliko sati zasluženog besposličarenja ili se posvetili svojim omiljenim hobijima bez pritiska rokova. Ipak, usprkos onome što mislimo, previše odmora šteti našem zdravlju – ako je naše blagostanje isprva osnaženo odmorom i mogućnošću bavljenja razigranim aktivnostima, taj trend opada ako se previše opuštamo. Tajna je u tome da si s vremena na vrijeme dopustite umjereni odmor, tvrde autori istraživanja koje je proveo Univerzitet Pennsylvania, a koje je saželo prethodna dva u kojima je učestvovalo više od 35.000 volontera. Istraživači su istraživali kako ljudi provode svoj tipičan dan. Nakon što su podijelili vrijeme provedeno na korisne aktivnosti i slobodno vrijeme, pokazalo se da, dok se sve veći osjećaj ugode osjećao u prva dva sata slobodnog vremena, on se drastično smanjio ako je vrijeme posvećeno besposličarenju premašilo pet sati. Nije samo količina provedenog slobodnog vremena ono što čini razliku, već i način na koji se to vrijeme koristi. Provođenje slobodnog vremena nasamo u aktivnostima koje nisu nimalo produktivne (kao što je biti satima na društvenim mrežama) proizvodi lošiji učinak od aktivnosti koje su produktivnije ili na drugi način zahtijevaju interakciju s drugim ljudima. Tim istraživača također je proveo online intervjue, tražeći od sudionika da zamisle određenu količinu slobodnog vremena dnevno i da razmisle o tome što bi s tim radili – posebno navodeći jesu li to korisne aktivnosti ili puko izgubljeno vrijeme. Na više slobodnog vremena nije se nužno gledalo pozitivnije, naprotiv, većina ljudi odabire male količine vremena za slobodno vrijeme. Stoga bi bilo dobro svaki dan pronaći nekoliko sati koje biste posvetili slobodnom vremenu i aktivnostima koje najviše volite, umjesto da svo svoje slobodno vrijeme koncentrirate u jedan dan. Na kraju bi vam bilo dosadno, bili biste potišteniji i gubili bi vrijeme. Ako imate jedan ili dva potpuno slobodna dana, provedite ih u dobrom društvu, posvetite se aktivnostima koje su također korisne i produktivne. Tako se nećete osjećati kao da ste uzalud izgubili vrijeme, a odmor će ispuniti svoju dragocjenu funkciju.
Otkrijte četiri navike zajedničke najsretnijim ljudima
Marx.ba Mnogi ljudi u vječnoj su potrazi za srećom. No stvar je mnogo jednostavnija, samo što mi ljudi često volimo zakomplicirati. Iduće četiri navike zajedničke su najsretnijim ljudima, a zaista ih nije teško primijeniti i u vlastitom životu. Tajna najsretnijih ljudi zapravo je u načinu na koji razmišljaju i aktivnostima kojima se bave. 1. Fokusiraju se na to da budu aktivni Gradovi u Danskoj i Švicarskoj, gdje žive najsretniji ljudi, odlično su prilagođeni pješacima i biciklistima. U Kopenhagenu, glavnom gradu Danske, 50 posto ljudi svakodnevno putuje na posao i fakultet biciklom. U mjestima gdje žive najsretniji ljudi stanovnici se svakodnevno bave fizičkom aktivnošću koja nije povezana s tjelovježbom, odnosno ne odlaze nužno u teretanu ili na druge vrste treninga da bi ostali aktivni. Vožnja bicikla za njih je jednostavno način života, a ne tjelovježba koju “moraju” odraditi. Vježbanje u teretani odlično je ako je to nešto što volite, ali čini se da je općenito više kretanja u svakodnevnom životu ključ za sretniji život. 2. Cijene ljepotu prirode Zeleno okruženje i sreća snažno su povezani. Istraživanja pokazuju da hodanje prirodom može smanjiti osjećaj tjeskobe i brige te povećati kognitivne sposobnosti. Izlazak u prirodu ne mora značiti da trebate sjesti u automobil i voziti sat vremena do nekog osamljenog mjesta. Obična šetnja kroz obližnji park može vam popraviti raspoloženje. Ključ je u tome da te zdrave svakodnevne navike budu jednostavne i lako izvedive kako biste ih što lakše uklopili u život. 3. Uvijek nađu vremena za prijatelje Danci imaju i naziv za vrijeme provedeno s porodicom i prijateljima – hygge. Ta riječ koja se proširila svijetom zapravo znači ugodno zajedništvo s prijateljima i porodicom. U našim užurbanim životima nije jednostavno planirati redovna druženja s dragim ljudima, no možete pokušati ugurati malo vremena za druženje u već postojeći raspored. Nazovite prijatelje umjesto da otvorite Facebook. Zastanite kako biste kratko pročavrljali s kolegom pored aparata za kafu. Pitajte svog komšiju kako je kada ga sretnete na cesti. Uz ova sitna djela, društvenost postaje najnormalniji dio vašeg dana. 4. Minimalno vremena provode pred TV-om Druženje s porodicom, obavljanje svakodnevnih obveza biciklom, ručak u parku – sve to ostavlja malo vremena za provođenje vremena pred TV-om. Prema jednom istraživanju, najsretniji ljudi gledaju TV 45 minuta dnevno. Umjesto gledanja TV-a prednost daju druženju s dragim ljudima, fizičkoj aktivnosti i aktivnostima poput volontiranja. Drugim riječima, iako vam se čini da vas gledanje televizije opušta u tom trenutku, dugoročno vam neće donijeti puno dobrog. Igranje sa psom u parku ili druženje s prijateljem uz čaj – to su mali, ali bitni koraci ka sreći.
Pronađite način da uživate i imate korist: Šetnja sigurno može dati rezultate
Marx.ba O prednostima hodanja za zdravlje, ali i za liniju stalno se govori. Ipak, koliko god hodanje bilo jednostavno, nije uvijek lako pronaći motivaciju za izlazak u šetnju. Problem se često poveća u hladnijem periodu godine, kada su dani kratki, a temperature niske, pa se lakše zavući pod dekicu nego se zaputiti u šetnju. Ipak, postoje načini, mali trikovi koji vam mogu pomoći da ne odustanete, odnosno da odradite zacrtanih pet, deset ili više kilometara. Redovna aktivnost donijeti će i bolje rezultate. 1. Pronađite društvo Ako obično hodate sami, da vam šetnja ne bi dosadila, barem povremeno povedite društvo. To može biti vaš partner ili partnerica, kućni ljubimac, prijatelj, prijateljica… Bilo ko s kim ćete uživati u ugodnom razgovoru koji će vam poslužiti kao izvrsna motivacija za nastavak aktivnosti. 2. Slušajte muziku ili nešto drugo Ako ste ipak tip koji uživa u solo šetnjama, ponekad tišinu možete razbiti omiljenom muzikom, zanimljivim podcastima ili audioknjigama. Naravno, muziku i sve drugo što odlučite slušati ne slušajte preglasno kako biste mogli pratiti što se događa oko vas, posebno ako šetate dijelovima na kojima se odvija promet. 3. Odaberite lijepu rutu Proučite lokacije u blizini svog doma i za šetnju birajte lijepe i zanimljive rute. To ovisno o vašem mjestu stanovanja mogu biti šetnje oko jezera, uz rijeku, kroz šumu, lijepe ulice… Lijepe rute također su odlična motivacija jer ćete, osim u šetnji, uživati i u predivnim prizorima. 4. Lovite rekord na određenoj ruti Ako imate omiljenu lokaciju za šetnju, da vam ne bi dosadila, zadajte si cilj da je kroz određeno vrijeme prolazite brže nego trenutno. Primjerice, zadajte si cilj da u mjesec dana skratite potrebno vrijeme za prolazak rute za pet minuta. Svaki pomak veseli, a vi ćete imati odličnu motivaciju za svaki novi izlazak u šetnju.. 5. Pratite broj koraka i kilometara Većina mobitela u današnje vrijeme ima opciju praćenja broja koraka, a tu su i pametni satovi i ostala pomagala. I tu sebi možete zadati cilj, primjerice često spominjanih deset hiljada koraka, zbog čega nećete odustati od šetnje dok ih ne pređete. 6. Ravne rute povremeno zamijeniti brdima Šetnje u slobodne dane možete iskoristiti za odlazak u brda. Hodanje uzbrdo, između ostalog, povećava potrošnju kalorija, a veći nagibi znače i veći izazov za vaše mišiće. Osim što ćete potrošiti više kalorija, promijenit ćete i rutinu i izbjeći potencijalno zasićenje šetnjama. Osim što će vam pomoći u gubitku kalorija, hodanje po brdima odlično je i za učvršćivanje mišića. Ako imate problema s koljenima i/ili leđima, prije odlaska u brda posavjetujte se s liječnikom. 7. Uključite intervale Uvođenje intervalnog treninga još je jedna mogućnost koja će vam pomoći da vam šetnja ne dosadi. Umjesto da hodate istim tempom cijelo vrijeme, uključite intervale. Primjerice, tokom 30 minuta pješačenja pet minuta hodajte umjerenim tempom, a onda jednu minutu najbrže što možete. Radite izmjene do kraja šetnje. Zahvaljujući intervalima i vrijeme će vam brže proletjeti jer ćete biti više fokusirani na izmjene, a manje na napor. 8. Dodajte stepenice Ako uz rutu kojom šetate postoje stepenice, iskoristite ih za svoju rutinu kako biste je začinili i izbjegli dosadu. Penjanje stepenicama, između ostalog, odlično je za oblikovanje mišića u nogama i stražnjici. Napominjemo da ova inače sjajna kardiovježba nije prikladna za sve, a među onima koji bi trebali izbjegavati ovu vježbu su osobe koje imaju problema s kostima, koljenima i prekomjernom težinom. 9. Takmičite se s prijateljima Prijatelji, partneri, kolege… ne moraju biti samo dobar poticaj ako hodaju s vama. Možete, primjerice, organizirati međusobno takmičenje u hodanju. Zadajte sebi kilometre koje morate odraditi, broj koraka, broj šetnji u sedmici… Sve možete začiniti i sitnim nagrada kako bi motivacija bila još veća. 10. U redu je preskočiti Možda ste odlučili šetati pet dana u sedmici, ali taj peti dan baš vam se ne da. Možda ste umjesto do 17 radili do 19 sati i jednostavno ste preumorni. Možda vas boli glava. Možda samo ipak želite ostati pod onom dekicom. U redu je nekad preskočiti i isplaniranu aktivnost i idući put izaći u šetnju s dodatnom motivacijom. Jedna preskočena šetnja nikome neće nanijeti štetu. Potrudite se samo da se preskakanje ne pretvori u pravilo.
Kako povratiti motivaciju koja je pala: Jednostavni, ali efikasni savjeti
Marx.ba Nije lako ostati motivisan u vrijeme velike konkurencije, pojačanih pritisaka na radnike, stagnaciju plaća i povećanje rashoda… Mnogi, posebno oni koji su se “učahurili” na jednom poslu godinama, željni su promjena ili im, jednostavno, nedostaje neki pokretač, motor. Možda ste i razočarani, jer vam posao koji radite više ne nudi ono što je nudio ili ne ispunjava vaša očekivanja u startu. Ali, bez obzira na razlog nedostatka motivacije, dobra vijest je da je možete prevazići. Ovo su neki od načina. Vizuelizirajte ciljeve Postavljanje ciljeva nije dovoljno da vas motiviše, piše Bankar.me. Poput vrhunskog sportiste, morate zamisliti kako da postignete određene ciljeve. Detaljno razmislite kako će stvari izgledati kada dostignete cilj, kako biste bolje razumjeli konkretne korake koje treba preduzeti. Takva vrsta vizualizacije pomoći će vam da održite pozitivan način razmišljanja. Nagradite sebe Pored dugoročnih planova za godinu ili pet godina, postavite i kratkoročne ciljeve, te nagradite sebe svaki put kada ih ostvarite. Vaš mozak pozitivno reaguje na česte uspjehe i nagrade – svaki put kada postignete nešto, mozak oslobađa dopamin, hormon sreće i motivacije. Zabavniji rad Svi znamo da je lako biti motivisan za vrijeme zabavnih aktivnosti, ali nije uvijek lako posao učiniti zabavnim. Često nam nedostaje motivacije za dosadne, ponavljajuće ili prekomjerno složene zadatke; u tom slučaju, pokušajte da pronađete način da teške dijelove posla učinite prijatnijim. Na primjer, radite u društvu prijatelja ili kolege. To ne znači nužno da morate raditi na istom zadatku ili mnogo razgovarati, ali vjerovatno ćete se osjećati komfornije ako radite sa nekim, možda će se razviti i zdrava konkurencija. Pitajte sebe Pitajte sebe – zašto želite da obavite posao? Unutrašnja motivacija može proizaći iz različitih razloga. Možda želite dobro obaviti posao kako biste dobili unaprjeđenje, možda morate brinuti o porodici ili, jednostavno, cijenite dobro obavljen zadatak, čak i ako to nije “posao iz vaših snova”. Kada znate zašto radite određeni posao, motivacija dolazi iznutra i niko vam je ne može oduzeti, bez obzira na izazove. Problem kontrole Bilo da radite sami ili u grupi, uvijek postoje stvari koje su izvan vaše kontrole. Fokusirajte se na ono što možete kontrolisati i usmjerite svu svoju energiju na ta područja. Na primjer, napravite najbolju prezentaciju koju možete, čak i ako nekim klijentima možda neće biti po volji (obično ne zbog vaše prezentacije, već zbog njihovog raspoloženja). Usmjeravajući svoju energiju samo na bitne stvari, nećete se iscrpljivati brinući o stvarima koje su van vaše moći. Jedna opcija Motivacija opada onda kada imate osjećaj da niste uspjeli u nečemu – posebno na poslu. Umjesto da projekte koji nisu uspjeli posmatrate kao neuspjeh, posmatrajte ih kao samo jednu opciju koja nije dala rezultate. Svaki novi pokušaj vas približava pravom putu. Neuspjeh ne znači da je cijela vaša ideja loša. Ako jedan pristup ne uspije, izbrišite ga sa liste i pokušajte nešto novo. Kada gledate svijet kroz taj ugao, bićete motivisaniji i prestaćete da lično shvatate neuspjeh. Mentalni sklop Motivacija na radnom mjestu u velikoj meri zavisi i od vašeg mentalnog sklopa i načina na koji percipirate stvari. Kada promijenite pristup zadacima, efikasnije ćete se angažovati, bićete sretniji i značajno više motivisani na poslu.
Kako znati je li vrijeme za novi početak?
Marx.ba Ponekad u životu dođemo do tačke kada više ne vidimo izlaz iz trenutne situacije. Svjesni smo da moramo nešto mijenjati, ali nismo sigurni zašto i kako. Pitamo se je li to samo nekoliko zaredanih loših dana koji nikako da završe ili je uistinu vrijeme za potpuno novi početak. Novi početak simbolizira ponovno rođenje, obnovu i snagu, rađanje novih potencijala. Novi početak ne treba promatrati kao nešto loše, kao nešto na što smo prisiljeni jer ne vidimo drugi izlaz. Novi početak može biti nešto najbolje što nam se dogodilo, i to u bilo kojoj sferi života. No kako znati je li vrijeme za novi početak? Kako znati da nam naša intuicija uistinu govori da je dosta i da moramo nešto mijenjati? 1. Vaši rezultati se mijenjaju Primijetit ćete da ono što je nekada funkcioniralo naprosto više ne funkcionira, ne donosi vam nikakve rezultate. Nemojte ignorirati takvu situaciju i misliti da se samo morate još malo jače potruditi. Naprosto je došlo do zasićenja, a ovo su vanjski pokazatelji da vaš um i tijelo više ne rezoniraju s načinom na koji ste do sada nešto radili. Pokušajte prihvatiti to. Što se više opiremo tome, to više pati naš um i tijelo. 2. Ljudi odlaze iz vašeg života Zbog bilo kojeg razloga, primjećujete da ljudi naprosto „nestaju“ iz vašeg života. I ne govorimo o smrti. Jednostavno više niste u kontaktu s ljudima s kojima ste do prije nekoliko sedmica ili mjeseci provodili vrijeme. Jednostavno se više ne možete poistovjetiti s njima, pa time više ni nemate želju družiti se s njima. Osjećate kao da su vam se putevi razišli. Nije došlo ni do kakve velike svađe, naprosto osjećate da to više nisu vaši ljudi. No oni koji su ostali tu, ostali su s razlogom koji ćete uskoro otkriti. 3. Vaša dnevna rutina postala je nepodnošljiva Ujutro, s prvom šoljicom kafe u ruci, gledate oko sebe i shvatate da vam život nije onako kako bi trebalo biti. Možda ste u gradu u kojem uopće ne želite živjeti, možda ste u vezi koja vas guši i više ne možete ni zamisliti lijegati svaki dan kraj svog partnera. Možda više ne možete podnijeti put do posla. Svaki dio vas osjeća da morate nešto učiniti, nešto promijeniti, i to odmah sad. Ne za nekoliko mjeseci nego baš sada. 4. Osjećate da morate započeti novi projekt Bilo da se radilo o promjeni posla, preuređenju stana ili nečem sasvim drugom, odjednom osjećate jaku potrebu da to i napravite. Možda čak i usred noći imate potrebu ustati, otići do računara i zapisati ono što želite započeti. U tom procesu započinjanja nečeg novog leži nevjerovatna snaga koja će vas odmah osnažiti za putovanje koje je pred vama. 5. Ljudi oko vas počinju imati nove interese Ovo je jedan od najboljih pokazatelja da promjena nije potrebna samo vama, nego svima nama. Kada počnete primjećivati da su ljudi koji su ostali uz vas željni također novih promjena ili pak oni koje pratite na društvenim mrežama, a osobno ih ne poznajete, uronjavaju u nove ideje i nove projekte, osjećate kao da je to taj posljednji „poguranac“ koji se trebao dogoditi da unesete promjenu u svoj život. Zato ujedinite svoj glas s drugima i krenite za onim što vas uistinu čini sretnima. Jesen je kao stvorena za to.
Sleep Wellness: Sve više gostiju bukira luksuzne hotele samo da bi se dobro naspavali
Marx.ba Čovjek bi rekao da za spavanje nisu potrebe nikakve posebne upute – dovoljno je leći i zaklopiti oči. No, ako je suditi prema globalnim trendovima, za neke je ljude spavanje vještina s kojom nije lako izaći na kraj. Prema podacima Google Trendsa, pojmovi u vezi sa spavanjem ove su godine traženiji više nego ikad prije. Korisnike zanima kako uspostaviti kvalitetnu rutinu, u kakvim pozama spavati i – zašto sam, stalno umoran? S izazovom (ne)spavanja upoznati su, izgleda, brendovi i to posebno oni koji posluju u turističkom ili hotelijerskom sektoru koji su počeli u svoju ponudu uvoditi usluge koje gostima pomažu da zaspu i konačno se dobro odmore. Upravo o njima je nedavno pisao i CNBC u nadi da će njihov doprinos spavanju motivirati i druge igrače da se pobrinu za kvalitetan san svojih gostiju. Tako, primjerice, Zedwell Hotel u Londonu pomaže gostima da potpune isključe vanjski svijet, jer, kako je svima poznato, dostupnost uređaja u krevetu i spavaćim sobama je praktična, ali odmaže odmoru. Oni su nedavno u ponudu svojih hotela uvrstili dvije sobe koje su minimalistički uređene i u njima se ne mogu pronaći telefoni, televizori, pa čak ni prozori. I ne, ne izgledaju kao kutije već su uređene kao zen zone s namještajem od prirodnog drveta, ambijentalnim svjetlom, zvučnom izolacijom i pročišćenim zrakom. Izmorene duše koje borave u Six Senses Lamuu mogu sudjelovati u višednevnom wellness programu koji je usredotočen isključivo na – spavanje. Bez obzira odabere li se trodnevni ili desetodnevni program, gostima se, uz pomoć napredne tehnologije, prati kvaliteta sna i spavanja, mjeri opće zdravstveno stanje, a na raspolaganju su im različiti spa tretmani, vježbe disanja, meditacije, joga, ayurvedski tretmani i zdravi obroci. Osim što te pakete mogu kupiti gosti na njihovoj lokaciji u Maldivima, ona su dostupni i u Švicarskoj, Indiji, Tajlandu i Turskoj. Sličan koncept reklamira Sha Wellness Clinic u Španiji gdje gosti mogu rezervirati “Sleep Medicine” program koji uključuje analize, stres-terapije, hidroterapije i konzultacije s ljekarima i stručnjacima za spavanje. U gradu koji nikad ne spava, New Yorku, lanac Park Hyatt svoja je tri apartmana za spavanje “Sleep Suites” osvježio novim, pametnim krevetima “Balance” brenda Byrte. Ti madraci gosta uspavljuju nježnim kretanjima i zvukovima, bude pomicanjem koje traje 15 minuta i skrivaju AI tehnologiju koja se prilagođava pokretima tijela u stvarnom vremenu. U apartmanima se nalaze i difuzeri koji ispuštaju smirujuće mirise, ali i kolekcija knjiga koja se bavi spavanjem. Londonski Cadogan je otišao korak dalje i ponudio uslugu “Concierge za spavanje” koja uključuje meditaciju hipnoterapeuta Malmindera Gilla, specijalne dekice i jastuke, čajnu mješavinu za smirenje i mirisnu maglicu za posteljinu. Za one koji žele više, hipnoterapeut može s gostom odraditi i sesiju uživo, jedan na jedan te mu tako pomoći da zaspe. Carillon Miami Wellness Resort u Miamiju pak nije mogao odabrati koju će od spomenutih usluga ponuditi pa su odlučili uvrstiti – sve. Osim što nude krevete s Bryte madracima, gosti mogu naručiti hipnozu ili pak uroniti u slanu kupku i uživati u futurističkoj meditaciji koja kombinira boju sa zvukom. Ako je suditi prema primjerima koje istaknuo CNBC, wellness i hotelijerski brendovi veću će pažnju u budućnosti morati posvetiti sadržajima za spavanje nego onim zabavnim.