N. D.
Na osnovu raspoloživih zvaničnih statističkih podataka, i informacija s međunarodnih tržišta objavljenih do 11. septembra, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a u drugom kvartalu 2023. godine na 0,8 posto, što je identično prethodnoj procjeni iz juna, kada su raspolagali podacima visoke frekvencije za april.
– Procjenjujemo kako je uslužni sektor, prvenstveno djelatnosti vezane za turizam, dao značajan doprinos ekonomskoj aktivnosti u trećem kvartalu. Posljedično, a u kontekstu slabljenja inflatornih pritisaka, procjenjujemo nešto viši rast realnog BDP-a u trećem u odnosu na prethodni kvartal. Imajući u vidu kako je trend pada industrijske proizvodnje i izvoza, na godišnjem nivou, nastavljen i u julu, izvjestan je nastavak trenda skromne ekonomske aktivnosti i u trećem kvartalu. Naša prva procjena godišnjeg rasta realnog BDP-a u trećem kvartalu iznosi 0,9 posto.
Ukoliko lična potrošnja i izvoz usluga ne budu kompenzirali pad vanjske potražnje u preostala dva mjeseca trećeg kvartala i u posljednjem kvartalu, u jesenskom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija vrlo je izvjesno korigiranje realne ekonomske aktivnosti za 2023. godinu naniže u odnosu na proljetni krug. U proljetnom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija objavili smo kako u 2023. godini očekujemo skroman rast realnog BDP-a, od 1,6 posto, poručili su iz Centralne banke BiH.
Kako su naglasili, njihove procjene ukazuju na ublažavanje inflatornih pritisaka.
– Ipak, očekujemo kako će inflacija u kratkoročnom periodu i dalje biti znatno viša od prosjeka za period otkada se službeno prikupljaju podaci o potrošačkim cijenama u BiH. Zvanično objavljena inflacija u BiH, od svega 4 posto u julu, ukazuje na neočekivano brzo usporavanje inflacije. Prosječan rast cijena posmatran po entitetima je bitno različit. Prema podacima entitetskih agencija za statistiku, u Republici Srpskoj je u julu zabilježena godišnja inflacija od 5,2 posto, dok je u Federaciji BiH zabilježena inflacija od 2,8 posto, prema čemu je ova stopa inflacije daleko najniža u okruženju. Znatno usporavanje inflacije, prema zvaničnim podacima, u junu i julu rezultiralo je revidiranjem naniže naših očekivanja vezanih za inflaciju u drugom polugodištu, rekli su di dodali:
– Trenutno procjenjujemo da bi godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u drugom polugodištu mogao iznositi 3,7 posto. Na osnovu preliminarne procjene cjenovnih odjeljaka za preostalih pet mjeseci tekuće godine, projiciramo da bi temeljna inflacija mogla iznositi 6,1 posto i ukupna inflacija 6,4 posto u 2023. godini. U proljetnom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija CBBiH, projicirana je inflacija od 7,7 posto za 2023. godinu, dakle 1,3 postotna poena više u odnosu na trenutnu prognozu iz ovog izvještajnog perioda. Inflacija u BiH je, trenutno, primarno pod uticajem promjena u nivou temeljne inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, te energenata, što ukazuje na sve izraženiji rast domaćih cijena.
Odjeljak režijskih troškova ima sve značajniji uticaj na domaću inflaciju, prvenstveno zbog rasta cijena plina, najamnina i komunalnih troškova. Uz to, cijene električne energije, kao najvažniji pododjeljak ukupnih režijskih troškova, u prvih sedam mjeseci tekuće godine bilježe značajan rast (6,8 posto), dok je njihov uticaj na inflaciju u prošloj godini bio neznatan. Rast cijena električne energije, uz već prisutno povećanje cijena nafte i naftnih derivata, mogu dodatno povećati inflatorni pritisak u narednom periodu.
