Marx.ba

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice oštro pale jer se očekuje daljnje usporavanje rasta svjetske ekonomije, s obzirom da centralne banke neće žuriti sa smanjenjem kamata.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice potonula 7,4 posto, na 77,33 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,3 posto, na 72,28 dolara.

Nakon što su sedam dana prije cijene skočile više od 6 posto, prošle sedmice su izgubile sve te dobitke.

Posljedica je to splasnulih nada da će centralne banke zapadnih zemalja uskoro početi smanjivati kamatne stope, što bi podržalo rast ekonomije.

Na sjednici prošle sedmice čelnici američke središnje banke ostavili su, kao što se očekivalo, kamatne stope nepromijenjene u rasponu od 5,25 do 5,50 posto.

No, u saopćenju su naveli da ne očekuju smanjenje kamata dok ne budu čvrsto uvjereni da se inflacija stabilno spušta prema ciljanom nivou od 2 posto. Zbog toga su sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamate već u martu.

Čini se i da će kamate ostati povišene duži period nego što se očekivalo, s obzirom na najnovije podatke koji pokazuju da je američko tržište rada i dalje snažno. To, naime, znači da će potrošnja, a time i pritisci na inflaciju i dalje biti pojačani.

I funkcioneri Evropske centralne banke poručuju da neće žuriti sa snižavanjem kamatnih stopa jer je inflacija u eurozoni i dalje iznad ciljanih nivoa.

Zbog toga se očekuje daljnje usporavanje rasta američke i ekonomije eurozone, pa je teško za očekivati jačanje potražnje za naftom.

Tim više što se usporava i rast kineske ekonomije, najvećeg svjetskog uvoznika nafte. Prošle sedmice je Međunarodni monetarni fond objavio procjenu da će se rast kineske ekonomije u ovoj godini usporiti na 4,6 posto, s lanjskih 5 posto.

Sukobi na Bliskom istoku prošle sedmice nisu osjetnije utjecali na cijene nafte jer nije došlo do dodatnih poremećaja u opskrbi “crnim zlatom”.