Marx.ba

Za razliku od katastrofične 2022., svjetska finansijska tržišta u ovoj godini pružila su mnoštvo prilika za dobru zaradu. Ulagači u dionice bez problema su mogli ostvariti dvoznamenkaste prinose, a oni najvještiji su na pojedinim dionicama i kriptovalutama mogli višestruko povećati uloženi novac. Znatno manje prilika bilo je na robnim berzama, na kojima su prevladavali negativni trendovi.

Svjetska dionička tržišta u 2023. pulsirala su pod različitim utjecajima. S jedne strane pesimizam su pothranjivale rekordno visoke kamatne stope i usporavanje svjetske ekonomije, a s druge su optimistične tonove poticali uspješna borba protiv inflacije i izbjegavanje recesije u glavnim svjetskim ekonomijama, piše Tportal.

U konačnici, na vodećim svjetskim berzama pobijedili su optimisti, o čemu svjedoče pozitivna kretanja glavnih dioničkih indeksa.

Nakon problematične 2022., američka tržišta doživjela su brz oporavak. Indeks S&P 500 na godišnjem nivou ojačao je 23,6 posto zahvaljujući u prvom redu oporavku dionica tehnoloških divova.

Primjerice, dionice Nvidije i Mete (Facebook) uzletjele su gotovo 200 posto, a jako snažan rast bilježe Apple (46,8 posto), Microsoft (51,5 posto), Amazon (70,7 posto), Tesla (68,7 posto) i Google (47,3 posto). Tehnološke dionice rasle su na krilima novih spoznaja na području umjetne inteligencije koji bi trebali donijeti rast profita u narednim godinama.

Evropske dionice pratile su oporavak američkih, ali slabijim tempom. Indeks vodećih dionica eurozone STOXX 600 ojačao je na godišnjem nivou 11,8 posto, njemački DAX skočio je za 19,7 posto, francuski CAC za 16,8 posto, a glavni indeks italijanske berze (IT40) za 27,7 posto. Podbacila je Londonska berza s rastom indeksa FTSE od svega 3,2 posto.

Kraj godine većina svjetskih berzi dočekuje u pozitivnom ozračju. Wall Street bilježi višesedmični rast zahvaljujući slabljenju inflacije u SAD, zbog čega su ulagači uvjereni da je američka centralna banka završila ciklus povećanja kamatnih stopa. Uz to, američka ekonomija stabilno raste, pa se procjenjuje da će izbjeći recesiju, unatoč oštrom povećanju kamata Feda u posljednjih godinu i po.

Optimizam se vratio i na evropske berze otkako je procjena Eurostata pokazala da je inflacija u eurozoni u novembru skliznula na 2,4 posto, najnižu razinu od polovice 2021. godine. To je podržalo tezu da je Evropska centralna banka (ECB) završila ciklus povećanja kamata i da se uskoro može očekivati smanjenje kamatnih stopa, s obzirom na to da ekonomija eurozone slabi.

Ulagači na robnim berzama nisu imali puno prilika za zaradu. CRB, indeks koji prati kretanje terminskih cijena 19 glavnih energenata, poljoprivrednih proizvoda te plemenitih i industrijskih metala, na godišnjem nivou porastao je za 2,8 posto, ali cijene većine roba bilježe negativan predznak.

Pad cijena predvode glavni energenti. Najveći pad bilježe cijene električne energije te su u evropskim zemljama potonule između 40 i 75 posto. Za plin su pale više od 50 posto, a za naftu oko šest posto.

Cijene prehrambenih sirovina pale su na najniži nivo u zadnje dvije i po godine, pri čemu su najviše potonule one za biljna ulja (-32,3 posto), kukuruz (-25,7 posto) i mlijeko (-21,2 posto).

Među industrijskim metalima najveći gubitnik je litij. Nakon dramatičnog rasta cijene 2022., tokom ove godine cijena litijevog karbonata, neophodnog za proizvodnju baterija, potonula je više od 80 posto.

U moru gubitnika na robnim berzama našlo se i nekoliko istaknutih dobitnika. U energetskom sektoru dobro se moglo zaraditi na nuklearnoj energiji jer doživljava pravi procvat. Indeks nuklearne energije, koji prati poslovanje kompanija vezanih uz ovaj sektor, porastao je za gotovo 40 posto. Istaknuti dobitnik je i uran, korišten kao gorivo u nuklearnim elektranama, čija je cijena skočila za 69 posto.

Među plemenitim metalima povjerenje ulagača opravdalo je zlato s godišnjim rastom cijene za 13,2 posto.

U segmentu prehrambenih sirovina najviše su porasle cijene kakaa (+72,3 posto), soka narandže (+76,5 posto) i kafe (+22,9 posto).

Unatoč prošlogodišnjoj propasti nekoliko velikih kriptoburzi i brojnih prevara na nereguliranom tržištu kriptoimovine, u ovoj je godini tržište kriptovaluta zabilježilo snažan oporavak nakon crne 2022. godine. Kapitalizacija tržišta vratila je više od 800 milijardi dolara izgubljenih nakon kolapsa kriptoburze FTX i uhićenja njezinog osnivača Sama Bankman-Frieda.

Ulagači su najviše “tipovali” na bitcoin kao pouzdano utočište u prevrtljivom svijetu kriptovaluta. Cijena najpoznatije valute na godišnjem nivou skočila je 127 posto, najviše od zlatne 2020. godine. Poticaj rastu pružala je najava da će Američka komisija za vrijednosne papire i burze (SEC) uskoro odobriti osnivanje fondova (ETF) koji prate vrijednost bitcoina.

Drugoj kriptovaluti po tržišnoj snazi, ethereumu, koja je dugo bila miljenikom agresivnijih ulagača, cijena je porasla respektabilnih 81,4 posto, ali ipak manje nego bitcoinu.

Među 10 tržišno najaktivnijih valuta najveći skok ostvarila je solana, jedna od najvećih žrtava kolapsa FTX-a prije godinu dana. Cijena ove valute uzletjela je 471 posto, dosegnuvši 69 dolara, što je još uvijek znatno ispod rekorda iz novembra 2021. od 259,96 dolara.