N. D.
Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, trećeg zaredom, jer je trgovce zabrinula slabost potražnje u najvećim svjetskim ekonomijama.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 4,1 posto, na 81,43 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,2 posto, na 77,17 dolara.
Pad cijena posljedica je zabrinutosti trgovaca zbog naznaka slabljenja potražnje u SAD i Kini, najvećim svjetskim potrošačima “crnog zlata”.
Zalihe u SAD porasle su za gotovo 13 miliona barela, a američka vlada poručila je kako, prema novim procjenama, očekuje pad potrošnje u ovoj godini za 300 hiljada barela dnevno, dok je donedavno očekivala rast za 100 hiljada barela.
S druge strane, kineski uvoz nafte snažno je porastao u oktobru, ali je sve zabrinula vijest da su rafinerije u najvećem kupcu sirove nafte u svijetu zatražile od najvećeg svjetskog izvoznika Saudijske Arabije manje nafte za decembar.0
Šta ovo znači, kada se gleda iz perspektive ekonomije Bosne i Hercegovine pitali smo ekonomskog stručnjaka Željka Šaina.
– Cijena nafte je uvijek promjenjiva berzanska kategorija i njen trend se ne može srednjoročno ni dugoročno odrediti. To što je treću sedmicu zaredom cijena nafte u padu, to samo znači da postoji takav odnos u ponudi i potražnji da jednostavno dolazi do smanjivanja cijena. Ovo ne znači da će to biti srednjoročni, a pogotovo dugoročni trend i mi se tako trebamo na cijene prilagođavati tekuće dnevno. Uglavnom, ne možemo napraviti pravilo da će cijene u srednjoročnom periodu, čak ni mjesečnom periodu imati isti trend kao do sada, poručio je bh. ekonomski stručnjak.
Kako kaže, promjena u trendu se može dogoditi u svakom trenutku.
– Sve to je jako varljivo, dovoljno je da se nešto novo desi, pa da odmah cijena nafte promijeni trend, jer pazite, cijena nafte je jedan od oblika ili bolje rečeno instrument utjecaja svjetskih moćnika na ekonomske i političke tokove. To je pod navodnicima vrsta oružja, pa je jasno zašto je teško predvidjeti stvari, naglasio je za Marx.ba profesor Šain.
