Bloomberg Adria

Evropska centralna banka je u junu, poslije skoro dvije godine zaoštravanja monetarne politike, počela da obara kamatne stope. Zajedno s referentnim kamatnim stopama počele su da padaju i euribor stope, koje su najpoznatije po tome što direktno određuju kolika će biti naša sljedeća rata kredita ako smo se zadužili u evrima.

Prema mišljenju većine analitičara, pad kamata bi trebalo da bude postepen, a euribor stope bi sljedećeg ljeta mogle biti niže za oko jedan postotni poen.

Analitičari koje je anketirao Bloomberg u prethodnoj anketi su predvidjeli da bi tromjesečni euribor na kraju drugog kvartala mogao da iznosi 2,67 posto (srednja vrijednost), što bi bio pad od oko 100 baznih poena u odnosu na trenutnih 3,7 posto.

Sličnu procjenu ima i Artem Kochnev, ekonomista na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji tromjesečni euribor vidi na 2,7 posto u drugom kvartalu sljedeće godine.

– Pad od 100 baznih poena je moguć ako padne tražnja u sektoru usluga u evrozoni, a cijene energije ostanu otprilike tu gdje su sada. Takođe je potrebno da u najvećim privredama evrozone ne dođe do usvajanja velikih fiskalnih davanja, rekao je ekonomista za Bloomberg Adriju u odgovorima poslatim mailom.

Anketa takođe pokazuje da ekonomisti očekuju po jedno smanjenje kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) po kvartalu u sljedeća četiri tromjesečja.

Međutim, i dalje postoji neizvjesnost u pogledu odluka ECB-a, a njemački predstavnik u centralnoj banci evrozone Joachim Nagel rekao je da “banka nije na autopilotu po pitanju smanjenja kamatnih stopa”.

– Odlučićemo na osnovu dostupnih podataka, a to znači da će se naš stav preispitivati na svakom sastanku, rekao je centralni bankar za Tagesspiegel.

Kochnev pored sličnih projekcija (po jedno smanjenje po kvartalu) upozorava na još jednu nepoznanicu koja postaje faktor u septembru.

– Očekujem četiri smanjenja stopa od po 25 baznih poena u svakom kvartalu počev od septembra ove godine. S druge strane, ECB će u septembru pokušati da kroz promjenu okvira oživi međubankarsko tržište kredita. Ovo bi moglo da donese novu volatilnost po pitanju kamata i još ostaje da se vidi koji će biti efekti, kaže ekonomista.

Iako je inflacija u eurozoni usporila na 2,5 posto, što je relativno blizu cilja od dva posto, rast cijena u sektoru usluga i dalje iznosi visokih 4,1 posto, zbog čega neki zvaničnici ECB-a nisu sigurni da bi trebalo da se upuste u brzi ciklus pada kamata.

Više zvaničnika je od tada pokušalo da ublaži značaj visoke inflacije u uslugama, a predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je da nije neophodno da ova stopa padne na dva posto, jer brži rast cijena u ovom sektoru mogu da nadomjeste druge oblasti.

Sljedeći potezi centralne banke će najviše zavisiti od inflacionih očekivanja kompanija i domaćinstava, kaže Kochnev.

– Posljednji izvještaji o očekivanjima potrošača pokazuju pad očekivanje potrošnje i stope inflacije. Zbog ovoga mislim da su strahovi od uporne inflacije samo privremena stvar. S druge strane, ako dođe do rasta očekivanja potrošača, ECB će možda morati da uspori sa smanjenjima, rekao je ekonomista.

Zbog toga je važna i stabilnost cijena energije. Upravo ove cijene mogu brzo da preokrenu inflaciona očekivanja jer se rast cijena energenata brzo shvata kao rizik, dodaje.

Poseban rizik ove godine predstavlja i veliki broj redovnih i vanrednih izbora u Evropi i svijetu, a koji često sa sobom nose obećanja i veća fiskalna davanja i potrošnju.

– Ova izborna sezona je dala vjetar u leđa populističkim partijama koje bi mogle da počnu da sprovode ekspanzivne fiskalne politike. Trenutno su sve oči uprte u Francusku. Ako bi populisti uspjeli da proguraju svoje programe socijalnih davanja, ovo bi moglo da ubrza inflaciju, i to sa strane tražnje. To bi ECB moglo da natjera da ponovo zauzme restriktivan monetarni stav, kaže Kochnev.

Iako SAD i evrozonu razdvaja okean, ne mogu se ignorisati ni politička zbivanja u SAD, gdje se Donald Trump bori za još jedan mandat u Bijeloj kući.

– S jedne strane, Trump bi vjerovatno podržao svoje sponzore – velike američke kompanije – što bi dovelo do privrednog rasta. S druge strane, geopolitički rizici njegovog povratka (naročito novi trgovinski ratovi i aktivne intervencije na Bliskom istoku) mogli bi da naruše raspoloženje investitora i da podignu uvozne cijene u SAD. Efekti i jednog i drugog bi se vjerovatno prelili i na eurozonu i natjerali ECB da se nosi s posljedicama, zaključuje ekonomista.

Euribor je kamatna stopa po kojoj poslovne banke širom Evrope međusobno pozajmljuju novac i koju banke koriste za formiranje kamatne stope na kredite koje odobravaju klijentima.

Stope se formiraju na osnovu kamata koje na međubankarskom tržištu jedna od druge pozajmljuju najveće evropske banke. Ročnosti pet euribor kamatnih stopa variraju od jedne sedmice do jedne godine. Pored stambenih kredita, te stope igraju važnu ulogu u određivanju kamata na kamatne svopove, kamatne fjučerse, kao i deviznu štednju.

Euribor i euro su nastali otprilike u isto vrijeme, krajem 1998. i početkom 1999. godine. U godinama koje su prethodile upotrebi te kamatne stope, države su koristile zasebne kamatne stope (Francuska je koristila stopu pibor, a Njemačka fibor).