Marketing X Business

Finansiranje zelene tranzicije u BiH i potencijal zelenih obveznica

Bloomberg Adria

(Foto: Revicon)

Banke su ključni akteri u finansiranju zelene tranzicije koja je postala ključni element u naporima mnogih zemalja da smanje emisije ugljendioksida, unaprijede energetsku efikasnost i pređu na obnovljive izvore energije, kaže za Bloomberg Adriju Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).

– Bosna i Hercegovina, kao zemlja u tranziciji sa specifičnim političkim i ekonomskim izazovima, može značajno koristiti zelene obveznice kako bi mobilisala potrebna sredstva za ekološke projekte. Iako je tržište zelenih obveznica u BiH još u začetku, postoji veliki potencijal za rast, ističe Mahmuzić.

Zelena tranzicija zahtijeva značajna ulaganja, a okvir za finansiranje te tranzicije varira od zemlje do zemlje, zavisno od ekonomskih mogućnosti, političkih prioriteta i specifičnih potreba. Finansiranje zelene tranzicije je složen proces koji zahtijeva koordinaciju između vlada, privatnog sektora i međunarodnih organizacija.

– se pristupi razlikuju od zemlje do zemlje, smatramo da niti jedna od šest zemalja Zapadnog Balkana, koje su potpisale Sofijsku deklaraciju, nema prednost u toj tranziciji. Svaka država koristi različite instrumente i strategije u skladu sa svojim ekonomskim mogućnostima i specifičnim izazovima, ali generalni napori su usmjereni ka održivoj budućnosti za sve, naglašava Mahmuzić.

Teret zelene tranzicije, prema njegovom mišljenju, ne može se u potpunosti prebaciti na domaćinstva ili privredu. Da bi tranzicija bila uspješna, potrebna je značajna podrška iz različitih izvora.

– Banke su fokusirane na održivu profitabilnost i ključni su akteri u finansiranju zelene tranzicije, ali, na primjer, finansiranje domaćinstava od strane banaka nosi kreditni rizik prilikom zaduženja za projekte energetske efikasnosti i obnovljive izvore energije, kaže Mahmuzić.

Zbog toga je državna podrška ključna za smanjenje kreditnog rizika za domaćinstva, s obzirom na to da ista imaju ograničene platežne sposobnosti.

– Kroz različite mehanizme kao što su državne garancije, subvencije, porezne olakšice, fondove za zelene projekte i partnerstva sa privatnim sektorom, država može olakšati pristup finansiranju i učiniti zelene investicije pristupačnijim za građane. Time se ne samo umanjuje finansijski teret za domaćinstva, već se i ubrzava prelazak na održiviju ekonomiju, ističe Mahmuzić.

Bankarski regulatori takođe imaju značajnu ulogu u zelenoj tranziciji, ali Mahmuzić kaže da su oni dominantno fokusirani na propisivanje regulatornog okvira, superviziju i objavljivanje podataka i informacija.

Iako je tržište zelenih obveznica u BiH još u začetku, Mahmuzić ističe da postoji veliki potencijal za rast, s obzirom na potrebu za modernizacijom energetske infrastrukture i unapređenjem održivosti.

– Emitovanje zelenih obveznica može pružiti BiH potrebna sredstva za podršku zelenoj tranziciji i održivom razvoju. Kroz adekvatne regulatorne okvire, identifikaciju prioritetnih projekata i saradnju sa međunarodnim partnerima, BiH može efikasno iskoristiti ovaj finansijski instrument za unapređenje svoje ekonomske i ekološke održivosti, navodi on.

O okviru za finansiranje zelene tranzijcije te obavezama koje je BiH preuzela po pitanju smanjenja emisije ugljendioksida Mahmuzić je pisao za zbornik radova za 23. Međunarodni simpozij Bri(d)ge koji je nedavno održan u Neumu u organizaciji konsultantske kuće za istraživačko-razvojne usluge i poslovni konsalting Revicon.

Klimatske promjene i tranzicija na zelenu, manje ugljično intenzivnu ekonomiju su procesi koji imaju veliki uticaj na privrednu aktivnost, a time i na finansijski sistem svake zemlje.

– U skladu sa dostupnim podacima iz relevantnih međunarodnih izvora, vezanim za klimatske promjene i njihov uticaj, BiH je okarakterisana kao zemlja povećanog rizika od prirodnih opasnosti i katastrofa (suše, toplotni udari, klizišta, poplave i sl.), a što će posljedično imati uticaj na određene ekonomske sektore (poljoprivreda, vodoprivreda, energetski sektor, građevinski sektor, transport, industrija, turizam), navodi Mahmuzić.

S obzirom na dominantnu ulogu koju bankarski sektor ima u finansijskom posredovanju, banke će imati ključnu ulogu u ekologizaciji finansijskog sektora.

– Rizici povezani sa klimatskim promjenama i okolišni rizici postaju sve relevantniji za banke i njihovo poslovno okruženje, te se isti moraju uzeti u obzir u procesu upravljanja rizicima. Banke su izložene finansijskim rizicima povezanim s klimom kroz dva ključna kanala i to: fizičke rizike i prelazne rizike. Fizički rizici proizlaze direktno iz klimatskih promjena, dok prelazni (tranzicioni) rizici proizlaze iz odgovora – kreatora politika, inovatora ili potrošača s ciljem sprečavanja i/ili borbe protiv klimatskih promjena i isti u najvećoj mjeri brinu regulatore, ističe Mahmuzić.

Nadležnost bankarskih regulatora je da osiguraju da banke uzimaju u obzir sve rizike kojima su izložene ili mogu biti izložene kod utvrđivanja rizičnog profila, pa tako i rizike povezane sa klimatskim promjenama i okolišne rizike,

– Smatramo da uloga regulatora nije aktivno podsticanje finansijskih tokova prema održivijim investicijama, već izrada regulatornog i supervizorskog okvira koji će osigurati da banke pravilno pristupaju rješavanju klimatskih rizika i budu spremne da se suoče s izazovima uzrokovanim klimatskim promjenama. U tom procesu izgradnje otpornosti banaka na finansijske rizike u nastajanju koji proizlaze iz klimatskih promjena, regulatori treba da preuzmu proaktivnu ulogu, a u okviru propisanih nadležnosti, naglašava Mahmuzić.

 

Šta je do sada uradila Agencija? Agencija je u februaru 2022. godine provela analizu trenutnog stanja u bankarskom sektoru sa aspekta klimatskih i okolišnih rizika putem Upitnika o klimatskim i okolišnim rizicima u FBiH. Upitnik je kreiran s ciljem dobivanja ilustrovanog pregleda pripremljenosti, sposobnosti i kapaciteta banaka, tako da uključuju rizike povezane sa klimatskim promjenama u svoje strategije, upravljanje i praksu upravljanja rizicima.

Uzimajući u obzir da je jedan od strateških ciljeva Agencije približavanje EU regulativi i međunarodnim principima u svim oblastima supervizije i restrukturiranja banaka, u decembru 2022. godine je usvojen dokument Strateški prioriteti o upravljanju i nadzoru rizika povezanih sa klimatskim promjenama i okolišnim rizicima u bankarskom sektoru za period 2023.  2025. godina. Strategijom se utvrđuju principi na kojima počiva mapa puta i konkretne mjere koje će se provesti u periodu od dvije godine, u četiri oblasti: regulatorne mjere, procjena rizika, supervizorske mjere i mjere u pogledu saradnje/razvoja znanja.

Agencija je u julu 2023. godine usvojila podzakonski akt čiji je osnovni cilj usmjeravanje bankarskog sektora u pogledu utvrđivanja, mjerenja, upravljanja i kontrole klimatskih i okolišnih rizika i objava podataka i informacija povezanih s tim rizicima, kao i integracija segmenta ekološke održivosti u poslovne aktivnosti banke.

Plan za usklađivanje sa Smjernicama, sa jasno specificiranim rokovima za implementaciju i aktivnostima koje banke trebaju poduze ti u narednom periodu s ciljem usklađivanja sa očekivanjima definisanim u Smjernicama, usvojen je od strane Agencije u julu 2023. godine.

Agencija sprovodi i aktivnosti na evaluaciji procjena materijalnosti urađenih od strane pojedinačnih banaka, s ciljem utvrđivanja stepena razumijevanja i postupanja banaka u ovom segmentu.

U martu 2024. godine urađena je Analiza izloženosti kreditnog portfolija bankarskog sektora FBiH rizicima povezanim sa klimatskim promjenama i okolišnim rizicima, kao sveobuhvatna analiza izloženosti bankarskog sektora visoko osjetljivim sektorima tj. prelaznim i fizičkim rizicima, kao i analiza vezana za segment “zelenih” proizvoda koje banke nude svojim klijentima.

Povezani članci