Marx.ba
Globalna ekonomija ulazi u 2026. godinu s umjerenim, ali neujednačenim zamahom. Prema najnovijoj procjeni osiguravatelja potraživanja Coface, svjetski BDP trebao bi porasti 2,6 posto, tek neznatno sporije nego 2025., unatoč okruženju obilježenom geopolitičkim napetostima, finansijskim neravnotežama i rastućim društvenim pritiscima.
Godina iza nas potvrdila je otpornost globalizirane ekonomije. Iako su političke napetosti i prijetnje trgovinskim sukobima stvarale nesigurnost, stvarni šokovi bili su blaži od očekivanja, podebno u području carina. Preduzeća su se pritom pokazala jako prilagodljivim, posebno ona s međunarodnim operacijama, potvrđujući da globalne ekonomske veze ostaju snažne i duboko isprepletene.
Geopolitičke napetosti
Ulazak u 2026. obilježava znatno veći nivo rizika. Geopolitičke napetosti ponovno su izbile na površinu u nekoliko regija, dok finansijske prijetnje proizlaze iz visokih nivoa duga i precijenjene imovine u okruženju dugotrajno povišenih kamatnih stopa. Makroekonomsku sliku dodatno opterećuju nepredvidivi potezi američke ekonomske politike i trajna mogućnost novih trgovinskih sukoba, dok društvena i politička nezadovoljstva rastu u nizu zemalja, posebno u Evropi. U pozadini ostaju i zdravstveni te klimatski rizici.
Unatoč tome, globalni rast ostaje stabilan. U Sjedinjenim Državama očekuje se rast od oko 2,2 posto, poduprt snažnom potrošnjom domaćinstava, iako je insolventnost preduzeća u drugoj polovici 2025. porasla za 15 posto. Eurozona bi trebala rasti oko jedan posto, pri čemu se oporavak Njemačka temelji na velikom investicijskom planu, dok bi Francuska, opterećena deficitom iznad pet posto BDP-a, trebala ostati ispod jednog postotka rasta. Centralna Evropa pokazuje snažniju dinamiku, predvođena Poljska s očekivanih 3,8 posto.
Kina usporava
U Aziji se kineski rast usporava na 4,4 posto, što slabi regionalni zamah, dok jugoistočne Azijske ekonomije pokazuju neujednačenu otpornost. Nasuprot tome, Indija potvrđuje status jednog od glavnih pokretača globalnog rasta, uz očekivanu ekspanziju od 6,1 posto potaknutu snažnom domaćom potražnjom i aktivnom državnom politikom.
Na energetskim tržištima očekuje se pad cijene nafte, s prosječnih 68 dolara po barelu Brenta u 2025. na oko 60 dolara, zahvaljujući rastu ponude i umjerenijoj potražnji. Iako geopolitički događaji mogu uzrokovati kratkotrajnu volatilnost, energija bi u 2026. trebala imati neutralan učinak na inflaciju, koja u većini regija nastavlja slabiti.
Globalna trgovina u 2025. nadmašila je očekivanja, zabilježivši rast obima od 3,9 posto. Snažan američki uvoz i carinske stope niže od strahovanih ublažili su negativne scenarije. Prosječna efektivna carinska stopa u novembru iznosila je 9,4 posto, daleko ispod predviđanja iz perioda najvećih napetosti između Sjedinjene Američke Države i Kina. Reorganizacija opskrbnih lanaca posebno je pogodovala Vijetnam, koji je zabilježio snažan rast izvoza u SAD, dok je Evropa stabilizirala vanjskotrgovinsku razmjenu. Tokom 2026. očekuje se postupno usporavanje trgovinske dinamike, uz pad vozarina zbog prekapacitiranosti i mogućeg povratka tradicionalnim pomorskim rutama.
Poboljšane ocjene za šest zemalja
U takvom okruženju Coface je revidirao procjene rizika zemalja, pri čemu je poboljšao ocjene za šest država, uključujući Čile, Švedska i Kipar, zahvaljujući investicijama, fiskalnim politikama i snažnoj domaćoj potražnji. S druge strane, Senegal bilježi pogoršanje ocjene zbog fiskalnih odstupanja i rastućeg duga.
Zaključno, svjetska ekonomija ostaje stabilno, ali krhko. Rast se nastavlja, globalna trgovina ostaje vitalna, a globalizacija se pokazuje otpornijom nego što se često pretpostavlja. No slojeviti rizici – od geopolitike do društvenih napetosti – sugeriraju da će 2026. biti godina u kojoj će otpornost ekonomija i prilagodljivost preduzeća ponovno biti na ozbiljnom ispitu.
