Marx.ba

Tržište hotelskih nekretnina u Evropi ušlo je u 2025. godinu sa pozitivnim zamahom, dok se kapital polako ali sigurno vraća u sektor koji pokazuje otpornost, stabilan rast i potencijal za generisanje konkurentnog prinosa. Evropski sektor komercijalnih nekretnina prolazi kroz fazu redefinisanja prioriteta i prilagođavanja makroekonomskim kretanjima, ali hotelski segment ostaje jedan od najočuvanijih stubova investicionog povjerenja.

Izvještaj kompanije CBRE – „European Hotel Investor Intentions Survey 2025“, koji sumira stavove 110 ključnih tržišnih aktera, ukazuje na nastavak investicionog optimizma, uprkos geopolitičkim i operativnim izazovima koji oblikuju tržište. Ipak, napominje se da je istraživanje sprovedeno u četvrtom kvartalu prošle godine.

Više od 90 posto investitora planira da zadrži isti nivo ili poveća ulaganja u hotele tokom 2025. godine. Dok je udio onih koji planiraju velike alokacije pao sa 42 posto na 26 posto, broj investitora koji namjeravaju realizovati manje povećanje kapitala porastao je sa 28 na 39 procenata, što ukazuje na stabilizaciju tržišta nakon snažnog oporavka u 2024. Izvještaj CBRE zapravo sugeriše zrelije tržište, gde je impuls rasta iz 2024. već velikim dijelom realizovan, a tekuća godina donosi fino podešavanje pozicija.

Glavni motivi za nova ulaganja uključuju optimistične projekcije ukupnih prinosa (29 odsto), relativnu nadmoć nad drugim klasama nekretnina (17 posto) i očekivano smanjenje troškova duga (15 posto). Tu je i oporavak turističke potražnje i jača avio-povezanost.

Strategije dodavanja vrijednosti – poput renoviranja, rebrendiranja i optimizacije operacija – ostaju ključni investicioni pristup, sa čak 66 posto investitora koji ih favorizuju, što je znatno više u odnosu na 51 procenat u 2024. godini. Ulaganje u „core“ strategije bilježi manji rast, dok se interes za oportunističke i distressed investicije smanjuje.

Španija je zadržala status najpoželjnijeg tržišta drugu godinu zaredom, dok je Italija preskočila Veliku Britaniju i zauzela drugo mjesto – zahvaljujući bogatom hotelijerskom portfelju i ograničenoj novoj ponudi. Portugal sada dijeli treće mjesto sa Britanijom, dok Francuska i Grčka ostaju snažni kandidati, a Norveška i Danska se prvi put pojavljuju u top 10.

Kada je reč o gradovima, London i dalje vodi ispred Madrida, dok Rim, Lisabon i Barcelona pokazuju rast atraktivnosti, što potvrđuje trend preusmjeravanja kapitala ka tržištima sa visokim potencijalom, ali još uvijek nedovoljno iskorištenim.

Tržište pokazuje jasnu polarizaciju – veliki kapital ostaje na primarnim tržištima, dok agilni investitori istražuju sekundarna tržišta i rezort destinacije kao slijedeći stepenik.

Gornji srednji i luksuzni segmenti ostaju najprivlačniji za investitore, sa 48, odnosno 40 posto udjela među „najatraktivnijim“ opcijama. Iako luksuz dominira po performansama i potražnji određenih grupa turista, ograničena dostupnost imovine i visoke cijene predstavljaju izazov. Istovremeno, raste interes za „limited service“ modele zbog nižih operativnih troškova i brze operativne skalabilnosti.

Modeli sa „slobodnim posjedom“ („vacant possession“) i kombinovanim zakupima omogućavaju investitorima veću kontrolu i fleksibilnost u sprovođenju strategija dodatne vrednosti. Zanimljivo, raste interes za nezavisne hotele (40 posto), dok „soft-branded“ modeli gube na popularnosti.

VEZANO

Investicione prilike: Evropska komisija objavila poziv i kompanijama Zapadnog Balkana