Marx.ba

Hrvatskoj nedostaje radnika u gotovo svim segmentima ekonomije, od radno intenzivnih djelatnosti do visokokvalificiranih stručnjaka.

S jedne su tu negativni demografski trendovi, niski prirodni prirast te iseljavanje stanovništva, pri čemu u velikom broju iseljavaju visokoobrazovani koji su se školovali u Hrvatskoj, ali očito za tuđe tržište rada, a s druge je, posljedično, sve veći uvoz radne snage jer bez stranih radnika mnogi bi poslovni procesi naprosto stali.

Lani je u Hrvatskoj izdano više od 172 hiljade radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, najviše za Zagreb i priobalne županije, a najviše se traže radnici u građevini i turizmu. Potrebe za stranom radnom snagom samo rastu, a tako će vjerovatno biti i ove godine. No, iz MUP-a su sada najavili da će se postrožiti uvjeti za izdavanje radnih dozvola na način da će se uvesti novi uvjeti za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, piše Novi list.

Prema Zakonu o strancima, pozitivno mišljenje HZZ-a temelj je naime na kojemu MUP izdaje radne dozvole. Dodatno će, poručuju, provjeravati poslodavce i uvjete rada koje nude, pojačat će se nadzor poslodavaca kako bi detektirali one koji “zloupotrebljavaju sistem”, s ciljem da ih se isključi iz sistema zapošljavanja.

Kako će se sve to odraziti na tekuća kretanja na tržištu radne snage u ovoj godini, ostaje da se vidi, ali dugoročno trend je jasan. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca nedavno su primjerice izračunali da će u Hrvatskoj do 2030., uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, biti između 400 i 500 hiljhada stranih radnika pa bi svaki četvrti radnik u Hrvatskoj tada mogao biti stranac. Strani radnici, predviđa HUP, tada bi činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj.