Bloomberg Adria
U proteklom razdoblju svjedoci smo stabilizacije inflacije kako na domaćem tako i na globalnom tržištu. S obzirom na postojeću dinamiku u Bosni i Hercegovini, očekuje se daljnje stabiliziranje, ali s nekim varijacijama koje zahtijevaju pažnju.
Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kazao je za Bloomberg Adriju da unatoč tom općem trendu postoje izolirani džepovi gdje inflacija i dalje predstavlja izazov, ali da se u našoj zemlji poprilično stabilizirala.
Na domaćem terenu, BiH je već prošla kroz izazovno razdoblje koje je rezultiralo znatnim pritiskom na ekonomiju. Stoga je ključno da se zadrži postojeći nivo stabilnosti, a Karamujićeva očekivanja su da će se inflacija kretati unutar raspona od dva do tri posto.
– Tu smo mi već – manje-više. Ja očekujem da to i ostane tako. U nekom rasponu od dva do tri posto, kazao je Karamujić.
John Kenneth Galbraith je znao reći da je jedina funkcija ekonomskog predviđanja da učini da astrologija izgleda kao respektabilna stvar, kaže nam na početku svoje prognoze Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu.
– Ne smatram da sa zadovoljavajućom dozom pouzdanosti mogu predvidjeti kretanje inflacije u BiH i zemljama regije u 2024., ali ako bih se morao kladiti na nešto, bile bi to stope inflacije između tri i 4,5 posto, kaže on te dodaje da pri tome polazi od pretpostavke da neće doći do dramatične promjene u ratu u Ukrajini, što bi izazvalo neki novi šok ponude i da će Evropa nastaviti odolijevati pozivima iz SAD da se uključi u njen trgovinski rat s Kinom.
Dodaje kako bi s druge strane smanjenje inflacije ispod ovog nivoa podrazumijevalo da u BiH dođe do ozbiljne recesije koja ne bi bila izazvana šokovima ponude, a da radnoj snazi ne bude dozvoljen odlazak.
– Kako, ako ne dođe do novih šokova ponude, ne vidim razlog za izbijanje ozbiljne recesije u Evropi (štaviše očekujem nešto brži oporavak evropske ekonomije u 2024.), dok građani BiH nastavljaju nesmetano napuštati našu zemlju, ne vidim da je realno da se inflacija spusti ispod dva posto, zaključuje on.
Potrošačke cijene u BiH u oktobru su zabilježile blagi rast od 0,1 posto u poređenju sa septembrom. Godišnja inflacija usporila je na 2,1 posto zahvaljujući padu cijena energenata i prijevoza.
– Eksterni faktori inflacije poput nižih cijena energije (ponajviše nafte) i globalnih sirovina ključni su uzrok pada inflacije na najniže razine u posljednje dvije godine. Niže cijene nafte najbolje se oslikavaju u padu cijena transporta osmi mjesec zaredom, što ima pozitivan učinak na pad ukupne inflacije u BiH, kaže Mihael Blažeković, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije.
Što se tiče hrane, inflacija je smanjena na ispod pet posto (4,9 posto) zahvaljujući padu cijena globalnih poljoprivrednih sirovina i rješavanju problema u globalnim lancima opskrbe.
Najava povećanja minimalne plate u Federaciji BiH mogla bi dodatno pridonijeti pritisku na rast cijena. Unatoč tim faktorima, Blažeković očekuje daljnje smirivanje inflacije na niskim jednocifrenim brojkama s obzirom na globalnu situaciju i efekte monetarne restriktivnosti.
Prema projekcijama Centralne banke BiH, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena trebala bi nastaviti usporavati, te bi, nakon 14 posto ostvarenih u prošloj godini, mogla usporiti na procijenjenih 6,3 posto u 2023. godini. Zvanična inflacija u prvih devet mjeseci 2023. godine iznosila je 7,6 posto.
– U naredne dvije godine projekcijskog horizonta očekujemo daljnje slabljenje inflacije, do nivoa od 2,9 posto u 2024. godini, te 2,3 posto u 2025. godini. Ovakva očekivanja ukazuju na to da će inflacija u kratkoročnom periodu i dalje biti znatno viša od prosjeka za period otkad se službeno prikupljaju podaci o potrošačkim cijenama u BiH, objavila je CB BiH.
Potrošačke cijene u oktobru 2023. godine u Federaciji BiH u prosjeku su porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je godišnja inflacija pala na 0,1 posto usljed manjih troškova energenata, odjeće i obuće i prijevoza. Na godišnjem nivou cijene su u oktobru više za 0,1 posto u odnosu na oktobar prošle godine, što je pad u odnosu na inflaciju od 2,4 posto u septembru ove godine.
Na pad je najviše utjecao pad troškova električne energije, plina i drugih energenata u odjeljku stanovanja, kao i pad cijena odjeće i obuće te prijevoza.
I dok je Federacija BiH pobijedila inflaciju i na mjesečnom i na godišnjem nivou, to nije slučaj s Republikom Srpskom, gdje cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju stagniraju u oktobru u odnosu na septembar ove godine, a inflacija na godišnjem nivou iznosi 3,8 posto. Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u deset, a niže cijene u dva odjeljka.
Inflacija je opće povećanje cijena dobara i usluga, a ne poskupljenje pojedinih proizvoda. Inflacija smanjuje vrijednost novca tokom određenog vremena, definicija je Evropske centralne banke (ECB). Tako za određenu svotu novca danas možete kupiti manje nego što ste za isti iznos mogli kupiti jučer.
