Marx.ba

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi cijene nafte do kraja godine podići iznad 100 dolara i preokrenuti silazni trend, koji je proizišao iz posustajanja potražnje zbog slabe ekonomije, upozorila je Svjetska banka.

Barel bi u četvrtom tromjesečju trebao u prosjeku iznositi 90 dolara, prognozirala je Svjetska banka u izvještaju o tržištima robe, a u cijeloj godini u prosjeku 81 dolar.

Od početka rata Izraela i palestinskog Hamasa cijene nafte su porasle samo oko šest posto, a cijene poljoprivrednih proizvoda, većine metala i drugih proizvoda “jedva su se pomakle”, utvrdili su u Svjetskoj banci.

Skiciraju tri scenarija rizika, na temelju historijskihh epizoda u razdoblju od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, koje uključuju i regionalne sukobe, prenosi Index.

Scenarij “blagih poremećaja”, ekvivalentan smanjenju proizvodnje nafte za vrijeme oružanih sukoba u Libiji 2011. za oko 500.000 barela dnevno, na dva miliona barela dnevno, pokazuje rast cijene nafte u četvrtom tromjesečju na 93 do 102 dolara po barelu.

Scenarij “umjerenih poremećaja”, poput rata u Iraku 2003. godine, smanjio bi globalnu opskrbu za tri do pet miliona barela dnevno, što bi podiglo cijenu nafte na 109 do i 121 dolar po barelu.

Scenarij “velikih poremećaja” približno odražava učinak arapskog naftnog embarga iz 1973. godine i skicira pad opskrbe za šest do osam miliona barela dnevno. 

U tom bi slučaju cijena nafte u početnoj fazi porasla i do 75 posto, na 140 do 157 dolara po barelu.

– Više cijene nafte kroz duže vremensko razdoblje neizbježno bi značile i više cijene hrane, rekao je Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke, naglasivši da bi naftni cjenovni šok značio još snažnije poskupljenje hrane u prvom redu u brojnim zemljama u razvoju.