Marx.ba

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, druge zaredom, jer opskrba s Bliskog istoka nije narušena, a potražnja bi mogla pasti zbog slabosti najvećih svjetskih ekonomija.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 6,2 posto, na 84,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,9 posto, na 80,50 dolara. Premda zaoštren, sukob između palestinske organizacije Hamas i Izraela zasad nije narušio opskrbu naftom s Bliskog istoka.

– Tržište nafte pažljivo će pratiti hoće li se pojaviti nagovještaji eskalacije napetosti na Bliskom istoku, posebno na libanonskoj granici, s obzirom na učestale napade Hezbollaha, rekla je Fiona Cincotta iz City Indexa.

Ako se sukob proširi u toj regiji, opskrba naftom mogla bi biti narušena. No, to zasad nije slučaj.

– Tržištu je taj sukob trenutno u drugom planu jer nije značajnije utjecao ni ni na potražnju, ni na narušavanje opskrbe, kaže John Kilduff, partner u kompaniji Again Capital.

U fokusu trgovaca prošle sedmice je bila monetarna politika. Nakon agresivnog povećanja kamata u posljednjih godinu i po dana, američka centralna banka Fed, kao i britanska ostavile su prošle sedmice kamate nepromijenjene.

S obzirom da inflacija u zemljama zapada postupno popušta, na tržištima je prevladala teza da je ciklus povećanja kamata završen. To je polovicom sedmice podržalo rast cijena nafte, ali kasnije su cijene pale jer je niz podataka pokazao da se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava, što će oslabiti potražnju za “crnim zlatom”.

Tako je izvještaj, objavljeno u petak, pokazao da je zapošljavanje u SAD-u u oktobru posustalo, dok su plaće porasle slabije nego u septembru, što najavljuje slabljenje potražnje. To najavljuju i podaci koji ukazuju na usporavanje rasta ekonomije eurozone.

Trgovce je zabrinuo i neočekivani pad aktivnosti u kineskoj industriji u oktobru. I niz drugih podataka pokazao je da kinesko gospodarstvo, najveći svjetski uvoznik nafte, raste sporije nego što se procjenjivalo.