Marx.ba
Na Wall Streetu je ove sedmice S&P 500 indeks dosegao rekordni nivo, kao i Nasdaq, što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru, dok su evropski ulagači bili oprezniji.
Na Wall Streetu je Dow Jones oslabio 0,1 posto, na 39.087 bodova, no S&P 500 porastao je 0,95 posto, na 5.137 bodova, a Nasdaq indeks 1,7 posto, na 16.274 boda.
Na početku sedmice ulagači su bili na oprezu jer nisu željeli riskirati uoči novog izvještaja o inflaciji u SAD, pa su indeksi stagnirali. Novi podaci o inflaciji bili su u skladu s očekivanjima.
U januaru je indeks cijena za ličnu potrošnju, uključujući energiju i hranu, porastao za 0,3 posto na mjesečnoj i 2,4 posto na godišnjem nivou.
To je donekle učvrstilo procjene na tržištu da bi američka centralna banka mogla početi smanjivati kamatne stope u junu, dok čelnici Feda poručuju da nema razloga žuriti s rezom kamata.
Ponajviše zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, nove rekordne nivoe S&P 500 i Nasdaq indeks dosegnuli su krajem sedmice jer su porasle cijene dionica tehnoloških divova, kao što su proizvođači čipova Nvidia i Advanced Micro Devices.
I dok dio analitičara smatra da tržište ima još prostora za rast, zahvaljujući zamahu tehnološkog sektora, neki upozoravaju da su valuacije u tome sektoru izuzetno visoke, pa bi mogla uslijediti korekcija cijena dionica na niže.
A na evropskim se berzama trgovalo opreznije. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,3 posto, na 7.682 boda, a pariški CAC 0,4 posto, na 7.934 boda. Frankfurtski DAX skočio je, pak, 1,8 posto, na 17.735 bodova.
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta ostala je gotovo nepromijenjena, dok ulagači procjenjuju kada bi centralne banke zapadnih zemalja mogle početi smanjivati kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je 0,02 posto, na 103,87 bodova. Pritom je vrijednost dolara prema evropskoj valuti pala 0,2 posto, pa je cijena eura dosegla 1,0840 dolara.
Dolar je oslabio i prema japanskoj valuti, za 0,3 posto, pa je njegov kurs skliznuo na 150,10 jena. Jurs najznačajnijih svjetskih valuta nisu osjetnije oscilirali, a u fokusu ulagača bili su novi podaci o inflaciji.
U SAD-u je u januaru indeks cijena za osobnu potrošnju, uključujući energiju i hranu, porastao za 0,3 posto na mjesečnoj i 2,4 posto na godišnjem nivou. To je donekle učvrstilo procjene na tržištu da bi američka centralna banka mogla početi smanjivati kamatne stope u junu. A kako čelnici Feda poručuju da nema razloga žuriti s rezom kamata, dolarov indeks porastao je polovicom sedmice iznad nivoa od 104 boda. Ipak, krajem sedmice skliznuo je ispod tog nivoa.
S druge strane, u petak je Eurostat objavio da je inflacija u eurozoni u februaru skliznula na 2,6 posto na godišnje, nivou, s 2,8 posto mjesec dana prije.
Ti podaci učvrstili su procjene na tržištu da će Evropska centralna banka zadržati kamatne stope na rekordnim nivoima do polovice godine, piše Hina.