Marx.ba

Razmotrivši energetski scenarij Evrope do 2050. kada će energije sunca i vjetra dominirati u proizvodnji električne energije na Starom kontinentu i u potpunosti istisnuti fosilna goriva, Međunarodna energetska organizacija (IEA) upozorila je na velike izazove koje će takva promjena donijeti energetskim sistemima evropskih zemalja u osiguranju sigurne opskrbe strujom. Riječ je, prema nedavno objavljenom izvještaju IEA pod nazivom “Upravljanje sezonalnošću ponude i potražnje električne energije”, prije svega o tome da će se Evropa 2050. istodobno suočiti s rastom potražnje za električnom energijom od 80 posto i potrebom povećanja fleksibilnosti elektroenergetskog sistema od 60 posto u odnosu na sadašnje stanje zbog spomenutih promjena u “energetskom miksu” i činjenice da proizvodnja struje iz sunca i vjetra ovisi o vremenskim uvjetima, piše Jutarnji.

– Trenutno hidroelektrane i termoelektrane koje se mogu isključiti i uključiti na zahtjev ispunjavaju gotovo sve zahtjeve fleksibilnosti ili sposobnosti sistema da osigura dovoljno električne energije kao odgovor na nagle poremećaje u sistemu. Smatramo da će do 2030. u Evropi 80 posto sezonske fleksibilnosti i dalje pružati hidroelektrane i termoelektrane. Do 2050. hidroelektrane će ostati ključni pružatelj sezonske fleksibilnosti, zajedno s termoelektranama s niskim emisijama CO₂. S druge strane, postupno napuštanje fosilnih goriva smanjuje ukupnu ulogu termoelektrana, navodi se u izvještaju IEA.

Moćnija mreža

U osiguranju fleksibilnosti energetskih sistema, prema spomenutome izvještaju, hidroelektrane će nadopuniti, a termoelektrane zamijeniti novi izvori – tehnologije zelenog vodika, dizalice topline i baterije za skladištenje energije uz pomoć moćnijih, bolje povezanih i efikasnije iskorištenih prijenosnih mreža. Spomenuta organizacija apelira i na bolje upravljanje proizvodnjom električne energije iz “obnovljivaca”. Skreće, među ostalim, pažnju na mogućnost praćenja proizvodnje i potrošnje energije iz sata u sat, a samim tim i na opciju da se ograniči proizvodnja u vjetroelektranama i solarnim parkovima kada je to potrebno i stimulira potrošnja u satima kada to elektroenergetskim sistemima više odgovara.

– U Evropi je projicirana povećana sezonalnost uglavnom posljedica šesterostrukog povećanja snage vjetra od 2022. do 2050., čime se sezonalnost samog izvora energije, s, primjerice, većom proizvodnjom zimi, prenosi na ukupnu sezonalnost. S druge strane, u najtežim satima za podmirenje potražnje za električnom energijom, tj. onim satima s najvećim vršnim neto opterećenjem, termoelektrane su bile angažirane u visokoj mjeri, često iskorištene sa 70 posto svog punog kapaciteta ili više, napominje IEA.

Važan dio izvještaja je i računica prema kojoj će se cijena proizvodnje električne energije 2050. smanjiti za 15 do 20 posto, ovisno o vremenskim prilikama, u odnosu na sadašnje troškove. Smanjit će se, zaključuju autori, ovisnost potrošača o cjenovnim oscilacijama nafte i plina na berzama.

Večernja potrošnja

Prešavši na navike potrošača na Starom kontinentu u trošenju električne energije, autori izvještaja ističu da se u periodu do 2050. očekuje daljnji rast potrošnje u ranojutarnjim i večernjim satima koji su ionako potrošački intenzivni zbog, primjerice, pojačanog korištenja toplinske energije zimi za grijanje i održavanje higijene. U narednim godinama kao faktor potrošnje u večernjim satima sve snažnije će se nametati korištenje električnih automobila. U prilog toj ocjeni IEA navodi podatke da će električna vozila činiti 45 posto rasta potražnje za električnom energijom u Evropi do 2050. te da će na cestama biti 350 miliona električnih vozila i činiti 80 posto evropskog voznog parka 2050. Za usporedbu, trenutno je na evropskim cestama oko devet miliona električnih vozila.

– Masovno korištenje električne energije vozila stvara nove izazove za elektroenergetski sistem, jer se punjenje električnih vozila usredotočuje na večernje sate kada se ljudi vrate kući. Na takvu naviku vlasnika električnih vozila morat će se utjecati, odnosno punjenje električnih vozila treba biti upravljivo od strane nositelja energetskog sistema, predlaže IEA.

Spomenuta upravljivost u punjenju električnih vozila može se postići povlasticama za punjenja u različitim dijelovima dana i noći, razvojem baterijskog sistema i unapređenjem brzine punjenja.

Osim za Evropu, IEA je u spomenutome izvještaju razradila scenarije energetske sigurnosti i za Indiju, Indoneziju i Južnu Koreju. Dok je, podsjeća organizacija, Evropa zacrtala postizanje klimatski neutralnog kontinenta do 2050., indijska ambicija je postići neto nulte emisije do 2070., a Indonezija planira doprijeti do neto nulte emisije do 2060. ili prije toga. Isti izvor napominje i da će potražnja za električnom energijom u Indiji 2050. biti 2,5 puta veća, a u Indoneziji tri puta veća nego što je sada, objavio je Jutarnji.