Marx.ba

Unatoč geopolitičkim napetostima, čak i ratu vrlo blizu najnaftonosnijeg područja na svijetu te ograničenja proizvodnje najvećih izvoznika, cijena nafte ove je godine pala za čak 10 posto. Štaviše, ovo je prvi godišnji pad vrijednosti barela od izbijanja pandemije koronavirusa 2020. godine.

Kako prenosi Reuters, u petak prijepodne, zadnjeg trgovinskog dana u ovoj godini, terminski ugovori na Brent naftu iznosili su 77,48 dolara, odnosno 0,4 posto više nego dan ranije.

Za barel WTI nafte trebalo je dati 71,97 dolara, 0,3 posto više. Inače, cijene nafte u petak su se stabilizirale nakon što su u četvrtak potonule više od tri posto nakon vijesti da se sve više brodara priprema da opet usmjeri svoje brodove na rutu kroz Crveno more. Podsjetimo, tokom decembra većina velikih brodarskih kompanija prekinula je plovidbu tim dijelom svijeta zbog napada jemenskih Huta na brodove.

Oba mjerila ovu će godinu zaključiti na najnižim nivoima od 2020. godine kada je izbijanje pandemije srezalo potražnju za gorivom i stropoštalo cijene nafte. Štaviše, u odnosu na najvišu cjenovni nivo postignut ove godine, i Brent i WTI nafta trenutno su jeftiniji za 20 posto. To samo pokazuje koliko je neučinkovita odluka članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i Rusije (OPEC+) da smanjenjem proizvodnih kvota podignu cijene na svjetskom tržištu.

Prema navodima Reutersa, inozemni analitičari smatraju da očekivano smanjenje kamatnih stopa, koje bi moglo dovesti do pada troškova zaduživanja u dijelovima svijeta koji su najveći globalni potrošači nafte, mogli potaknuti potražnju tokom 2024. godine. Jedna od posljedica pada kamatnih stopa trebao bi biti i slabiji dolar, što će pojeftiniti uvoz nafte.

Reutersova anketa među 30 ekonomista pokazala je da bi se prosječna cijena barela Brent nafte tokom 2024. mogla kretati na 84,4 dolara. Za usporedbu, ove je godine prosječna cijena iznosila 80 dolara, a nakon invazije Rusije na Ukrajinu početkom 2022. godine cijena je jurnula i iznad stotinu dolara, piše Lider.