Marketing X Business

Nije limun, a spas je u vrelim ljetnjim danima: Hidrira, osvježava cijelo tijelo i sjajno rashlađuje

Marx.ba

(Foto: X)

Topli dani nam tek stižu, umjesto slatkih, gaziranih i alkoholnih pića izaberite pravo, zdravo osvježenje, poručuju stručnjaci.

Pored redovne hidratacije i zaštite od sunčanice, jako je važno da znate i šta da jedete. Struka nudi neke namirnice koje hlade tijelo i koje će vam svakako biti od pomoći ovih dana.

Krastavac

Iako je nezamjenljiva namirnica u ljetnjim mjesecima, zbog svoje nutritivne vrijednosti, ljekari preporučuju uzimanje ovog povrća tokom cijele godine. Krastavci su puni vitamina C, u tragovima su tu svi vitamini B grupe, a sadrže i karoten. Od minerala krastavci su bogati fosforom, kalijumom, željezom, manganom i jodom. Izbalansiran odnos natrijuma i kalijuma (mali procenat natrijuma, visok kalijum) čini ga savršenim diuretikom koji pomaže u izbacivanju tečnosti i toksina iz tijela.

Krastavac je jedna od najzdravijih namirnica sa najmanje kalorija – samo 100 grama krastavca sadrži 15 kalorija. Ne sadrži masti ili holesterol. Kora krastavca je koristan izbor vlakana koja regulišu varenje i pomažu u topljenju masti. Krastavac sadrži oko 96 posto vode.

Zelena salata

Dobra je kombinacija niskog sadržaja kalorija i velike količine vode, oko 96 posto. Odličan je izvor vlakana, a preporučuje se osobama koje pate od opstipacije. Željezo i bakar u salati veoma su korisni za poboljšanje krvne slike.

Zelena salata ima i zaštitnu ulogu protiv nekih oblika raka (na organima za varenje i disanje).

Salatu je najbolje jesti na početku obroka, jer otvara apetit i brzo se vari. Sirovo sjeme suncokreta, susama, tikve i lana preporučljivo je za kombinaciju sa salatama od povrća.

Lubenica

Mnogim ljudima je omiljena tokom ljetnjih mjeseci, ubraja se u zdrav, ukusan i sladak zalogaj. U sebi sadrži 92 posto vode.

Sadrži esencijalne vitamine A, Ce i B6. Lubenica sadrži i magnezijum, koji pomaže u regulisanju rada mišića i nerava. Sprječava i bol u mišićima.

Špinat

Zdravo zeleno povrće koje u sebi sadrži oko 92 posto vode, bogato magnezijumom, kalijumom i vitaminima B grupe. Važan je jer našem tielu daje energiju.

Špinat kao prirodni izvor vitamina, minerala i vlakana, bogat je i fitonutrijentima, posebno beta-karotenom i luteinom, koji ga čine povrćem sa dosta antioksidanata koji štite ćelije u tijelu. Pripada istoj porodici biljaka kao cvekla, blitva, repa.

Obezbjeđuje protok kiseonika do ćelija i tkiva špinat sadrži željezo, koje utiče na količinu hemoglobina u krvi.

Paprike

Narandžasta, žuta, crvena, ljubičasta ili zelena, slatka ili ljuta, paprika je oduvijek važila za izuzetno zdravu hranu jer je bogata vitaminima i mineralima koji su neophodni ljudskom organizmu.

Paprika pored velikih količina vitamina A, B i Ce vitamina, koji su važni za jačanje imuniteta, sadrži i vitamine B1 i B2. Zbog vitamina E, ovo povrće se koristi u prevenciji raka.

Od minerala ima najviše kalijuma, fosfora i željeza. Količina vode koju sadrži je približno 89 posto, dok količina eteričnih ulja u sjemenu zavisi od količine prisutnog kapsaicin alkaloida.

Jagode

Slatko voće koje mnogi ljdi obožavaju. Osim što su bogate antioksidansima i vitaminom Ce, jagode sadrže više od 90 posto vode u sebi.

Dinje

Slatko voće sa visokim sadržajem vode, oko 90 posto. Dinja je bogata kalijumom koji je odličan za održavanje hidriranosti tijela.

Dinja sadrži izuzetno malo kalorija i masti, a njen plod sadrži jedan procenat bjelančevina, 5,5 posto šećera, jedan gram biljnih vlakana, limunsku kiselinu… Bogata je vitaminima B i Ce, a od minerala sadrži fosfor, kalcijum, magnezijum, kalijum, željezo, cink…

Sprječava dehidraciju organizma. Zbog visokog sadržaja i vode i elektrolita, dinja dobro balansira njihov odnos i zadržavanje neophodnih elektrolita u organizmu.

Ananas

Voće koje je odličan izvor vitamina Ce, sa oko 87 posto vode. Ananas je najpopularnije tropsko voće i s pravom nosi naziv „kraljica voća“. Bogat je mineralima kao što su željezo i mangan, sadrži mnogo vitamina Ce, kao i beta karotena. Sadrži i enzim bromelain, koji prirodno podržava varenje.

Pored toga, ananas sadrži serotonin i vanilin. Ovaj drugi djeluje kao pojačivač raspoloženja, dok serotonin djeluje kao transporter supstance do mozga i odgovoran je za zadovoljstvo i dobro raspoloženje. Ananas može pozitivno uticati na želju za hranom i anksioznost.