Marx.ba
(Foto: Ilustracija)
Dok umjetna inteligencija pokreće globalnu trku u izgradnji podatkovnih centara, otvara se i neočekivana posljedica te trke – ogromna potražnja za radnicima koji te objekte grade i održavaju. Prema pisanju portala Cybernews, sve više ljudi želi raditi upravo u toj industriji, a razlog je jednostavan – riječ je o dobro plaćenim poslovima kojih trenutno ima u izobilju.
Brojke govore o pravom procvatu. Prema podacima platforme za zapošljavanje Indeed, oglasi za poslove vezane za podatkovne centre naglo su porasli u posljednjih godinu dana, dok je broj oglasa u ostatku tehnološkog sektora u istom periodu padao. Zanimljivo je da čak 71 posto svih tih oglasa dolazi od samo deset najvećih tehnoloških kompanija po tržišnoj vrijednosti, koje svoju potražnju za radnicima šire i na manje gradove poput Columbusa, Jacksona i Rena.
Ono što ove poslove čini posebno privlačnim jeste plata. Otprilike četvrtina svih slobodnih radnih mjesta u podatkovnim centrima odnosi se na radnike na instalaciji i održavanju. Iako ti poslovi ne donose zaradu kakvu imaju vrhunski softverski inženjeri, ipak nose značajnu premiju – radnici na instalaciji u podatkovnim centrima mogu očekivati platu i do 42 posto veću, odnosno oko deset dolara više po satu u odnosu na slične poslove izvan te industrije.
Potražnja daleko premašuje ponudu. Prema jednom izvještaju iz oblasti, industriji bi u 2026. godini moglo nedostajati i do 499.000 radnika, a problem dodatno pogoršava starenje postojeće radne snage, s obzirom na to da bi se do 2031. godine čak 41 posto trenutnih radnika moglo penzionisati. Najteže je popuniti mjesta električara, inženjera, specijalista za puštanje u rad i rukovodilaca projekata. Cijena tog manjka je visoka – kašnjenje u puštanju u rad tipičnog podatkovnog centra snage 60 megavata može koštati oko 14,2 miliona dolara mjesečno.
Ipak, cijela priča ima i drugu stranu. Podatkovni centri su za lokalne zajednice istovremeno i prilika i izazov. S jedne strane donose godine građevinskih poslova, poreske prihode i novu infrastrukturu kakvu mali gradovi sami rijetko mogu priuštiti. S druge strane, jednom kada profunkcionišu, zapošljavaju relativno malo ljudi, a pritom troše velike količine električne energije i vode. Upravo zbog toga su u pojedinim dijelovima svijeta postali predmet sporova, pa je više od stotinu lokalnih zajednica već uvelo moratorije na njihovu izgradnju.
Bez obzira na te napetosti, jedno je izvjesno – dok se svijet sve više oslanja na umjetnu inteligenciju i računarstvo u oblaku, podatkovni centri postaju jedan od rijetkih sektora koji istovremeno nudi veliki broj stabilnih i dobro plaćenih poslova, posebno za radnike zanatskih struka koji su u mnogim drugim industrijama posljednjih decenija ostajali bez posla.
