Marx.ba
![](https://marx.ba/wp-content/uploads/2024/05/xVjekoslav-Vukovic_VTKBiH-1024x530.jpg.pagespeed.ic.VuTIwzA60g.jpg)
Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz podršku Vlade SR Njemačke putem Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), danas je u Sarajevu organizovala jednodnevnu regionalnu panel diskusiju na temu „Izazovi i prilike za zelenu ekonomiju na Zapadnom Balkanu“ u kontekstu CBAM – Mehanizma prekograničnog usklađivanja (cijene) karbona.
CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) predstavlja instrument Evropske unije za postavljanje pravedne cijene karbona emitovanog tokom proizvodnje proizvoda koji ulaze u Evropsku uniju, s ciljem poticanja čišće industrijske proizvodnje u zemljama izvan Evropske unije.
U tom kontekstu, izvozno orijentisane kompanije, posebno iz oblasti proizvodnje željeza, čelika, cementa, vještačkog đubriva, aluminija, hidrogena i električne energije moraju se pripremiti na potpunu implementaciju CBAM mehanizma. Poseban izazov u ovom procesu jeste priprema i podnošenje izvještaja o direktnim i indirektnim emisijama stakleničkih gasova u proizvodima koje izvoze u Evropsku uniju.
Istovremeno, Vanjskotrgovinska /Spoljnotrgovinska komora BiH se još od 2020. godine, kada je potpisana Sofijska deklaracija, aktivno uključila u procese tranzicije bh. gospodarstva prepoznajući potencijal zelenih lanaca vrijednosti, u smislu stvaranja novih kompetencija, jačanja konkurentnosti izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutarnjih resursa, redukcije otpada, očuvanja životne sredine i kreiranja novih radnih mjesta.
![](https://marx.ba/wp-content/uploads/2024/05/Regionalna-panel-diskusija-1-1024x682.jpg)
– U posljednjih nekoliko mjeseci organizirali smo osam edukacija, četiri konferencije i poslovni forum radi upoznavanja gospodarske zajednice o značaju ulaska u CBAM sustav. Određene direktive Europske unije nisu još prihvaćene i implementirane u BiH, a mi nastojimo da podignemo svijest predstavnika institucija o ovoj temi, jer su bh. kompanije, prema našoj analizi, pokazale veliku spremnost za ulazak u CBAM i izvještavanje, a neke su čak i deponirale sredstva potrebna za plaćanje ovog poreza. Ukoliko ne uđemo u sustav CBAM-a, godišnje ćemo gubiti minimalno 300 miliona KM izvoza, rekao je predsjednik VTK/STK BiH dr.sc. Vjekoslav Vuković.
Značajnu ulogu u pružanju podrške privrednom i privatnom sektoru u BiH pruža i Njemačka, koja je do sada kroz Green Recovery komponentu projekta Covid-19 Investment Response investirala 2,29 miliona EUR u ovaj proces, sa posebnim fokusom na zelenu ekonomiju i stvaranje zelenih vrijednosti.
– Zelena i digitalna transformacija u Bosni i Hercegovini je neizbježna. Zajedno s našim partnerima usmjerili smo se na povećanje i jačanje mjera energetske efikasnosti i usvajanje cirkularnih praksi u bh. poslovnoj zajednici, izjavila je Lea Thurm, rukovoditeljica Odjela za odnose s javnošću, kulturu i protokol Ambasade Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini.
Tokom panel diskusije predstavljena su iskustva kompanija iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
– Kao proizvođači isprešanih aluminijskih profila za primjenu u raznim industrijama, 80 do 85% naših proizvoda izvozimo u Evropsku Uniju i svjesni smo zašto je aluminijska industrija obuhvaćena CBAM direktivom. Mi smo već ušli u zelenu tranziciju, a CBAM je finansijska mjera direktno vezana za ovaj proces. Nadamo se da će do 2026. godine, kada počinje naplata po ovoj direktivi, u našoj zemlji biti uspostavljen Emission Trading System (EU ETS), čime će biti zaustavljen odliv novca koji će se moći iskoristiti za modernizaciju naših proizvodnih pogona i digitalizaciju, dodala je Monika Papić iz kompanije Emerus d.o.o. Široki Brijeg.
![](https://marx.ba/wp-content/uploads/2024/05/Regionalna-panel-diskusija-1024x682.jpg)
Tima Omerović Smajlović iz kompanije Lukavac Cement d.o.o. istakla je da je ova kompanija spremno dočekala CBAM direktivu koja je usvojena prošle godine.
– Na vrijeme smo shvatili ozbiljnost ove direktive, što dokazuje i činjenica da smo uspostavili i sistem za praćenje i izvještavanje o emisijama CO2 i prije ove direktive. Za nas je CBAM još jedna prilika za razvoj postojećih pogona, ali i uvođenje novih tehnologija s ciljem smanjenja emisija CO2 kao i povećanja energetske efikasnosti, izjavila je Omerović Smajlović.
Također, govorilo se i o prednostima certifikacije za energetske menadžere – EUREM, a cijeli događaj organizovan je u okviru Green Recovery komponente projekta „COVID-19 Investment Response“, koju finansira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ), a implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ).