Marx.ba

Sve oči na tržištima uprte su danas u dešavanja u Izraelu, a kada berze trepere, onda se investitoru okreću pitanju kakve su cijene zlata. Ovim metalom se trgovalo po nešto slabijoj cijeni nego prethodne sedmicee.

Evropski berzanski indeksi uglavnom rastu, kao i američki indeksi. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 10.00 sati skočio na 15.351,45 poena, francuski CAC 40 na 7.122,09 poena, a londonski FTSE 100 na 7.595,87 poena. Moskovki MOEX je pao na 3.171,36 poena.

Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi u SAD porasla na 33.604,65 poena, kao i vrijednost indeksa S&P 500 – na 4.335,66 poena, a također i vrijednost indeksa Nasdaq – na 13.484,24 poena.

Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 86,183 dolara za barel, kao i cijena nafte Brent, na 87,860 dolara. Evropski fjučersi gasa su se danas na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 46,550 eura za megavat-sat.

U tom smislu, cijena zlata je pala na 1.857,28 dolara za uncu, kao i cijena pšenice, na 5,6574 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,05752, što je otprlike isto kao jučer.

Cijene zlata su se u četvrtak spustile na 1.831,80 dolara po troj unci, što je najniže zatvaranje od marta. To se dešava nakon što je cijena plemenitog metala opala u posljednjih nekoliko mjeseci, a rasprodaja se ubrzala posljednjih sedmica zbog porasta prinosa na obveznice i dolara.

Investitori imaju tendenciju da preferiraju državne obveznice u odnosu na zlato kada su prinosi visoki, jer nude redovne isplate kupona.

Cijene zlata su ranije ove godine skočile na skoro rekordno visok nivo, pošto su kolapsi nekoliko američkih regionalnih banaka i stabilna inflacija naveli investitore da potraže spas od tržišnih previranja.

Investitori su se tada kladili da će bankarska kriza navesti Federalne rezerve da odustanu od kampanje povećanja kamatnih stopa.

Od tada, bankarski sektor se stabilizovao, a američko tržište rada i ekonomija ostali su izuzetno otporni uprkos historijskom ciklusu povećanja kamatnih stopa Feda, što je izazvalo zabrinutost da će centralna banka duže zadržati stope više.

Zatim je Fed u septembru nagovijestio da će vjerovatno još jednom povećati stope ove godine i zadržati ih na višem nivou do 2024. godine, čime će prinosi američkog trezora biti najviši u više od decenije i podstaći rast dolara.

Zlato je pretrpilo udarac, kao i akcije rudara plemenitih metala. Rekli bi se da se zlato ove godine suočava sa teškom konkurencijom kao omiljeno utočište za oprezne investitore, piše CNN.