Marx.ba

Renomirani proizvođači vozila Honda, Nissan i Mithsubishi potpisali sporazum o udruživanju, ne bi li osigurali svoj opstanak i razvoj na složenom tržištu automobila, na kojem sve više dominiraju električna vozila i to kineskog i američkog porijekla, javljaju japanski mediji.

Novi savez, zasnovano na rezultata iz prošle godine, ima potencijal da godišnje proizvede oko 8,35 miliona vozila.

Povezivanjem tri kompanije namjeravaju najprije ostvariti racionalizaciju u oblasti razvoja softvera za upravljanje vozilima i u elektrifikaciji klasičnih modela sa motorima na unutrašnje sagorijevanje, ali i da jedna drugoj pomognu dopuniti svoju ponudu u tipovima vozila koja su im do sada nedostajala.

Honda i Nissan, drugi i treći najveći proizvođač vozila u Japanu, su već u martu najavili da se namjeravaju zajedničkim snagama suočiti sa sve većim izazovima na tržištu automobila.

Sada je jasno da će im se u tome pridržiti i Mithsubishi, kompanija u kojoj Nissan ima krupni vlasnički udio od 34 posto i nekada čuvena kompanija koju je serija skandala u prošlosti omela u razvoju i koja zbog toga sada proizvodi samo oko 810.000 vozila godišnje (u poređenju sa, recimo, 4,1 miliona koliko produkuje Honda).

Tekstonski potresi glavni uzrok udruživanja

Osnovni razlog za udruživanje ovih kompanija su snažni potresi u atomobilskoj industriji, koji se prije svega očituju u prelasku sa motora na unutrašnje sagorijevanje i fosilna goriva na električna vozila.

Ta pogonska revolucija zatekla je japanske proizvođače automobila – kasno su se uključili u trku za razvoj čisto električnih vozila jer su uživali povlašteni položaj na svjetskom tržištu zahvaljujući decenijama ulaganja u efikasne, pouzdane motore na unutrašnje sagorijevanje koji malo troše i u hibride.

Neki od japanskih menadžera čak su vjerovali da bi u budućnosti motori sa gorivnom ćelijom i vodonik kao gorivo mogli odnijeti prevagu nad električnim vozilima.

To kašnjenje u prelasku na čisto električni pogon sada skupo košta japanske proizvođače jer brzo gube uporište na primamljivom tržištu susjedne mnogoljudne Kine, a sve više i uopšte udio na svjetskom tržištu, što ih prisiljava na racionalizaciju, od kojih je najveća ona koja se može ostvariti povezivanjem sa drugim kompanijama.

Propuštene prilike

Ironično je da su upravo neke od ovih japanskih kompanija imale potencijal da postanu svjetski lideri u proizvodnji električnih vozila. Nissan je prva kompanija u Zemlji izlazećeg sunca koja je pustila u masovnu proizvodnju i prodaju jedan automobil na čisto električni pogon – bio je to porodični model za gradske uslove Leaf.

Da je imao više novca, vizije i hrabrosti, upravo je Mitsubishi mogao biti lider japanskog i svjetskog tržišta električnih automobila.

Naime, njemu je još u prvim godinama ovog vijeka japanski univerzitet Keijo ponudio transfer tehnologije za proizvodnju električnog vozila, ali je kompanija, ocjenivši da bi tranzicija na proizvodnju električnih automobila zahtijevala prevelika ulaganja i bila ometena problemima kao što je nepostojanje mreže punjača, odbila da u cjelosti otkupi „eliku“, revolucionarni eksperimentalni automobil koji je krajem devedesetih konstruisao taj univerzitet.

Riječ je o vozilu koje imalo osam električnih motora postavljenih uz svaki od točkova i ubrzavalo do 100 kilometara na sat brže od Porschea 911 turbo.

Blokovska podjela

Sada, međutim, japanski proizvođači automobila gledaju u leđa kineskim i američkim. Primjera radi, prošle godine Nissan koji u Japanu prednjači u konstrukciji električnih vozila, je prodao samo 144.000 automobila na električni pogon u svijetu, dok je Honda je uspjela da nađe kupce za svega 19.000 svojih električnih vozila.

S druge strane američki Tesla je prodao 1,8 miliona, a najveći kineski proizvođač automobile BYD 1,54 miliona električnih vozila.

Povezivanje Nissana, Honde i Mithsubishija znači da će na bogatom japanskom tržištu automobila, koje je u prošlosti karakterisala fascinantna raznolikost i na kojem je samostalno egzistiralo više svjetski poznatih kompanija, postojati samo dva međusobno nezavisna bloka – jedan okupljen oko kompanije Toyota, u čijem sistemu su i fabrike kao što su Mazda, Suzuki, Daihacu ili Subaru, i pomenuta novoformirana grupa na čelu sa Hondom i Nissanom.