ZZJZBIH/Š.M

Budući da živa u termometru ovih dana prelazi 30 stepeni Celzijevih, važno je pridržavati se nekih preporuka. Velike vrućine i vrlo visoke razine UV zračenja mogu biti opasne ne samo za hronične bolesnike, malu djecu i druge rizične skupine, nego i za zdrave ljude.

Ne izlažite se suncu nepotrebno!
Tokom velikih vrućina što više se zadržavati u zatvorenim rashlađenim, klimatiziranim prostorima. Ako kod kuće ili na poslu nemate klimu, prošećite do obližnjih klimatiziranih prostora poput knjižara, trgovina ili kina. Boravak u njima već kroz sat ili dva smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja.

Što ako morate na sunce?
Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati. Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kada su temperature najviše. Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce. Izbjegavajte intenzivniju tjelesnu aktivnost, a posebno sportske vježbe (npr. trčanje) i teške fizičke poslove na otvorenom prostoru u doba dana kada su temperature najviše. Ukoliko morate vježbati ili raditi na otvorenom, činite to do 10h ujutro i nakon 18h, uz unos dovoljnih količina tekućine, najbolje ne previše hladne vode. Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u hladovini. Gazirane slatke sokove i pića izbjegavajte.

Zaštitite kožu i oči!
Dugotrajno izlaganje jakim sunčevim zrakama odnosno UV zračenju može izazvati karcinom kože, njezino ubrzano starenje, kataraktu očiju i slabljenje imunološkog sustava. Koža se najbolje štiti odjećom. Nosite šešir i sunčane naočale. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Tokom prvog izlaganja suncu preporuča se krema s visokim zaštitinim faktorom 30 i više. Da bi ostala djelotvorna, treba je na tijelo nanositi svaka dva sata, a postupak ponoviti nakon kupanja koje će je djelomično isprati. Ne zaboravite da sunčevi zraci prodiru i kroz oblake te se i pri oblačnom vremenu treba zaštititi.

Povećajte unos vode!
Bez obzira na stepen aktivnosti, za vrijeme velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i ako ne osjećate žeđ. Ako vam doktor ograničava uzimanje tekućine zbog zdravstvenih problema, pitajte ga za količinu koju smijete unijeti u organizam. Ne konzumirajte tekućinu koja sadrži kofein, alkohol ili veće količine šećera jer ćete povećati gubitak tekućine. Pijte rashlađene, ali ne i jako hladne napitke, jer oni mogu izazvati želučane tegobe. Odrasle zdrave osobe trebaju piti od osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave tjelesnim aktivnostima ovoj količini trebaju dodati od jedne do tri čaše vode na svaki sat aktivnosti.

Češće perite ruke i jedite lako probavljivu hranu!

Za velikih vrućina izbjegavajte tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu. Jedite redovito više manjih obroka. Obavezno doručkujte, a ručak i večera neka budu lakši. Konzumirajte rashlađeno mlijeko i mliječne proizvode. Povećajte udio voća i povrća u prehrani. Voće i povrće prije konzumiranja dobro operite, a meso dobro termički obradite. Kuhanu i lako kvarljivu hranu obavezno držite u frižideru, a prije jela temeljito je podgrijte na temperaturi vrenja u trajanju od nekoliko minuta. Ako je stajala izvan frižidera i na visokoj temperaturi, ovu hranu nemojte konzumirati. Pažljivo sa sladoledom i slasticama. Ne preporuča se konzumiranje gaziranih pića i alkohola.

• Posebnu pažnju posvetite novorođenčadi, maloj djeci i starijim osobama
• Nikada ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima
• Zaštitite ih kremama s najjačim zaštitnim faktorom
• Novorođenčad i djecu do 4 godine ne izlažite suncu od 10 do 18h, a prilikom kratkotrajnih izlaganja u periodu do 10h ujutro i iza 18h poslije podne zaštitite ih šeširićem sa širokim obodom i zaštitnim kremama s najvišim zaštitnim faktorom (50) te im osigurajte dovoljan unos tekućine
• Vrućinu teže podnose osobe starije od 65 godina, posebno hronični bolesnici – srčani i plućni, kao i osobe s povišenim krvnim pritiskom
• Češće ih kontaktirajte telefonom da provjerite imaju li zdravstvenih tegoba.

Lijekovi i sunce?
Uzimanje protuupalnih lijekova i antibiotika, korištenje parfema i deodoransa može izazvati reakcije na koži ili očima koje umanjuju djelotvornost zaštitnih mjera te izazvati stvaranje eritema i kod nižih razina UV zračenja.
Prije izlaganja suncu treba dobro proučiti upute uz lijekove koje namjeravate konzumirati ili potražiti savjet svog doktora. Povećan je broj intervencija Hitne pomoći, stoga:

• Ne obavljajte poslove između 10 i 18 sati. Ako izlazite, tražite sjenovite dijelove ulice
• Nosite laganu odjeću od prirodnih materijala – pamuka i lana, sunčane naočale sa zaštitnim UV slojem, te šešire ili kape
• Koristite kreme s visokim zaštitnim faktorima
• Imajte uz sebe flašu vode, a hranu s neprovjerenih mjesta ne kupujte i ne jedite
• Hronični bolesnici trebaju uzimati svoju terapiju
• Ukoliko ste u prilici da se kupate u moru, jezeru itd. ne skačite u vodu pregrijani, posebno ne nakon objeda.

Pozor glede korištenja automobila!
Preporuča se prije ulaska dobro prozračiti vozila jer je u njima temperatura oko 70 stepeni, ako su na suncu. Čak i ako imate klimu, prozračite vozilo prije nego što uđete u njega zbog po zdravlje opasnih isparavanja plastike i uređaja u vozilu. Prilikom upotrebe vozila, klimu podesite tako da temperaturna razlika ne bude prevelika. Nikad ne ostavljajte putnike u parkiranom vozilu, osobito djecu i starije osobe.

Kada posumnjati na sunčanicu i što poduzeti?

• Najblaži oblik simptoma je omaglica ili vrtoglavica
• Ako je osobi pozlilo, sklonite je u hlad, rashladite hladnom vodom ili oblozima
• Ako je osoba ostala bez svijesti položite je na bok, rashladite i nemojte joj ništa davati na usta, pozovite doktora.
• Ako je pri svijesti dajte joj piti ne previše hladne napitke ili vodu
• Tokom dana sol je najbolje nadoknaditi juhom.