Bloomberg Adria

Zlato je početkom decembra dosegnulo novi rekord usljed rasta očekivanja da će kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) početkom 2024. napokon početi da padaju, uprkos naporima Federalnih rezervi da smire optimizam investitora. Međutim, šta se očekuje za ovu godinu i ima li prostora za nove rekorde?

Analitičari se ne slažu u potpunosti u vezi s očekivanjima za 2024., posebno zato što su cijene već na visokim nivoima, a godinu nije lako analizirati ni ekonomski, ni politički. Većina analitičara iz regiona, ipak, bila je optimistična povodom rasta cijena. Kao glavne razloge za to uglavnom navode geopolitičku i ekonomsku nestabilnost.

Rekord 2023. godine

Nakon rekorda iz perioda pandemije, zlato je početkom decembra dostiglo novi rekord. Kako za Bloomberg Adriju kaže Drago Matović iz Tavex Zlato&Srebro, faktori koji su uticali na povećanje cijene zlata su bili rat u Izraelu, povećanje tražnje centralnih banaka, inflacija i globalno slaba ekonomska slika.

– Iako se ova cijena jako kratko zadržala na tržištu, ona je signal povjerenja institucionalnih i privatnih investitora u zlato. Naravno, istorijski performans nikada ne mora biti indikator budućeg, komentariše on. Dodaje da je specifično da je ovaj skok reakcija tržišta na ekonomska očekivanja za 2024, pri čemu je najbitniji faktor bila monetarna politika SAD-a. 

Cijene zlata imaju tendenciju da rastu usljed nestabilnosti poput ratova ili ekonomskih problema. Zato je do povećanja cijene zlata prvo došlo zbog dešavanja u Ukrajini, a zatim u Gazi, a ti problemi još uvijek traju.

– Kad god je nestabilnost u politici, a da ne kažem ratni sukobi, svako ko ima novac razmišlja da ga pretvori u nešto što će biti trajno, neće izgubiti na vrijednosti, a u slučaju potrebe da se kreće iz jedne zone u drugu, može to potpuno legalno nositi, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz BiH.

Kada pogledamo retrospektivu 2023., možemo zaključiti da je to bila dobra godina za zlato, pošto je svijet pogodio veliki broj izazova koji su okrenuli investitore ka sigurnom utočištu.

– Godina 2023. bila je izrazito povoljna za ulagače u zlato, budući da je cijena zlata u eurima od početka godine narasla za oko devet posto, što je otprilike prosječan godišnji rast u posljednjih 20-ak godina. Prošlogodišnji rast stoga je dio jednog dužeg trenda koji je posebno izražen u posljednjih pet godina u kojima je cijena zlata narasla za oko 70 posto, kaže za Bloomberg Adriju Saša Ivanović iz hrvatskog Centra Zlata.

Većina investitora očekuje rast cijene zlata u 2024., na šta će posebno utjecati odluke američkih Federalnih rezervi. Ključno pitanje je kada i koliko će Fed smanjiti kamatne stope. Tržišta zasad očekuju da će tokom 2024. Fed smanjiti kamatne stope pet puta kako bi pogurao američku ekonomiju, iako zvaničnici centralne banke ponavljaju da će broj smanjenja ipak biti manji.

– Zbog ove procjene su tržišni akteri preduhitrili takvu odluku i odmah počeli da novac prebacuju u zlato – kao najefektivniji štit protiv inflacije i slabijeg dolara. S obzirom na to da je ovaj skok cijene zlata, reakcija na buduća očekivanja za 2024. vrlo je vjerovatno da će i tokom te godine investitori nastaviti da kupuju zlato, smatra Matović. 

Dodaje da pored toga tražnja centralnih banaka širom svijeta bilježi istorijski maksimum: pretprošle godine su ove institucije kupile više od 1.140 tona žutog metala, a u prva tri kvartala 2023. su kupile 800 tona, što je za 14 odsto više nego u istom periodu pretprošle godine. Ova kupovna groznica  centralnih banaka širom svijeta će se najvjerovatnije nastaviti i u 2024, predviđa on. 

Slično govori i Davor Žic, član uprave Goldman Graffa, koji očekuje snažan rast cijena plemenitih metala. Dodaje da su novi faktori koji će uticati na cijene zlata usporavanje privredne aktivnosti u SAD-u i potencijalna nova recesija koju najavljuju mnogi stručnjaci.

– Uz ratne sukobe, dodatni faktor geopolitičke nestabilnosti biće izborni ciklusi u ključnim svjetskim ekonomijama među kojima su SAD, EU, Indija i Tajvan. Treba očekivati kako će investitori u zlatu potražiti priliku za obranu od nesigurnosti i balansiranje svog portfelja. Makroekonomska politika, odnosno očekivanje tržišta da će Fed i ECB rezati kamatne stope, već je velikim dijelom uračunata u sadašnju cijenu. Ipak, ako rez bude veći od očekivanih 25 bodova u prvom kvartalu, to bi takođe moglo pojačati interes za plemenitim metalima. S obzirom na to da se na globalnom tržištu zlatom trguje u dolarima, a na evropskom u evrima, hlađenje dolarskog indeksa uticaće na dodatni rast cijene zlata na evropskom, a time i hrvatskom tržištu, zaključuje Žic.

Ivanović takođe kaže da će cijena zlata u 2024. godini biti direktno vezana za monetarnu politiku najmoćnijih privreda svijeta, posebno SAD.

– Kretanje cijene zlata u kratkom roku u pravilu negativno korelira s kretanjem američkih kamatnih stopa, iako je u dugom roku očit rastući trend bez obzira na kretanje kamata. S tim na umu, vrlo je vjerovatno kako nas u 2024. godini čeka popuštanje monetarne politike od Feda, to jeste prestanak rasta kamatnih stopa i njihovo smanjivanje. Ako do toga dođe, možemo očekivati rast cijene zlata čak i u kratkom roku na nivoe od otprilike 2,2 hiljade dolara po unci. Ako ipak do toga ne dođe, cijena zlata vjerovatno će ostati stabilna. Ipak, dolazak nove recesije i rast američkog javnog duga garantuje da će Fed kad-tad morati da spušta kamatne stope, a tržište očekuje početak toga u 2024. godini, što je u prošlosti uvijek bio signal za predstojeći rast cijene zlata, zaključio je Ivanović.

I analitičari Bloomberg Adrije u 2024. godini predviđaju daljnji rast cijena zlata. Centralne banke nastavljaju da akumuliraju zlato, s porastom zaliha od 14 posto na godišnjem nivou u prvih devet mjeseci 2023. godine, iako je tempo usporio u drugom kvartalu zbog prodaje Turske. Iako se predviđa moguće usporavanje tempa kupovine zlata centralnih banaka u 2024., ne očekuje se značajan pad cijena s obzirom na druge relevantne faktore. S druge strane, očekuje se da će dolar oslabiti u 2024. naspram korpe valuta, što će gurnuti potražnju i cijenu zlata prema gore.

Viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala Marina Petrov Savić objašnjava da će cijene zlata i dalje rasti dok god su makroekonomski uslovi nestabilni, a centralne banke ostaju naklonjene zlatu, doprinoseći rezistentnosti cijene zlata.

– Slabljenje dolara u odnosu na korpu valuta u narednom periodu će dodatno uticati na bolju tražnju za zlatom. Pored toga, i troškovi proizvodnje zlata su u posljednjih nekoliko godina porasli, što zbog povećanja troškova, što zbog smanjenog kvaliteta rude zlata, što podržava ove, sada povišene cijene, navodi ona.

Za razliku od njih, Pavlović ne predviđa daljnji rast u ovoj godini kako na globalnom tako ni na tržištu Bosne i Hercegovine. “Lično ne očekujem daljnji rast cijena zlata, već je ovo dostiglo prilično visok nivo. Neće biti više povećanja cijene zlata, kazao je Pavlović.

Goldman Sachs je podigao svoje prognoze cijene zlata, opisujući ga kao najbolju zaštitu od finansijskih rizika. Oni su povećali predviđanje cijene zlata za 12 mjeseci na 2.050 dolara za uncu, sa 1.950 dolara, pridruživši se drugima kao što su Citi, ANZ i Commerzbank u povećanju prognoza.

Gdje će biti vrhunac?

Uvijek je teško prognozirati vrhunac, posebno jer je 2024. godina neizvjesna po mnogo faktora. Još uvijek se ne zna kada će se prvi put smanjiti kamatne stope, kako će se razvijati situacija u Ukrajini i Gazi, a na sve to, održaće se i oko 40 izbora širom svijeta, što doprinosi neizvjesnosti.

– Svakako je teško prognozirati sam vrhunac cijene, i to zavisi od mnogih budućih faktora koji su gotovo neuračunjivi, ali cijena potencijalno može da odskoči za 10-15 odsto prema gore, koliko bi se dugo zadržala na toj poziciji, to je naravno nepoznato, kaže Matović. 

Zlatne pločice

Pavlović ističe da ljudi koji imaju dostupan gotov novac, a nisu u mogućnosti investirati u nekretnine kao trajno dobro, sve više razmatraju alternativne opcije. Objašnjava kako se trenutna situacija karakteriše time da pojedinci koji raspolažu dostupnim gotovim novcem, ali ne u iznosima koji bi se mogli koristiti za kupovinu nekretnina kao dugoročnih investicija, sve više odlučuju investirati u “zlatne pločice”, koje su već odavno u upotrebi na Zapadu.

Pločice su težine od nekoliko grama i oblikovane su poput kreditnih kartica te su ih certificirale države u kojim su proizvedene. U mnogim zemljama već postoje automati gdje umjesto da dobijete gotovinu, možete dobiti zlatnu pločicu ubacivanjem kreditne kartice. Ova inovacija predstavlja oblik ulaganja u dugoročnu vrijednost.

U suštini, otvara se sekundarno tržište trenutnog zlata, budući da se ove pločice smatraju monetarnim zlatom – zamjenjivim za novac. Oni koji nemaju značajne svote gotovine, ali imaju ušteđevinu koju bi željeli pretvoriti u dugotrajnu imovinu, sve više kupuju ove zlatne pločice.

Šta će biti sa srebrom?

– Drugi plemeniti metali za razliku od zlata, kao što su srebro, platina ili paladijum, zavise od drugih faktora koji nisu finansijski. Industrijska tražnja je veoma bitna za ove metale dok je kod zlata manje bitan faktor. Ovo dovodi do jako oštrih fluktuacija u cijeni kada je riječ o ovim metalima. Svakako, ako pogledamo istorijski performans u proteklih 40 godina, sva tri metala bilježe značajan rast cijene. Srebro je u proteklih 40 godina ostvarilo rast cijene od oko 20 posto, a platina i paladijum čak 900 posto, kaže za Bloomberg Adriju stručnjak za trgovinu zlatom Ljuba Jakić iz Insignitus Gold. 

Dodaje da tokom 2024. godine isti faktori koji utiču na cijenu zlata mogu da se preliju i na srebro. Tokom 2022. tražnja za investicionim srebrom je skočila za čak 18 odsto. Ovaj jak rast tražnje za investicionim srebrom može da se nastavi i tokom ove godine, gdje bi srebro potencijalno moglo da “probije” cijenu od 25 dolara po unci, dodaje.

Napominje da je pri odlučivanju za kupovinu između zlata i srebra ključna strategija investitora.

– Cijena zlata i srebra kretala se putanjama koje nisu bile u korelaciji. Prvo, uočava se da je cijena zlata prije 10 godina bila 30 puta veća od cijene srebra, danas čak 88 puta. U istom periodu, zlato je poraslo za više od 100 posto, a srebro palo za 32 posto, znači da se odnos u cijeni zlata povećao tri puta u odnosu na srebro, objašnjava Jakić. 

Zaključuje da je ulaganje u investiciono srebro manje popularno nego u zlato zbog poreza na dodatu vrijednost koji je globalno prisutan, dok se zlato zbog svoje likvidnosti smatra zamjenom za novac i na njega se ne plaća PDV nigdje u svijetu.