Marx.ba

Peršun je neizbježan mrkvin kompanjon u supamaq i varivima, ali to nije jedini način njegove konzumacije. Korijen peršuna možete narezati na štapiće i uživati grickajući ih uz omiljeni umak ili ih dodati salatama i sendvičima. Možete ga kuhati na pari, peći ili pirjati zajedno s ostalim povrćem i uz meso. Skuhan ili pirjan te pasiran u pire, odličan je prilog uz pečenja.

Možda nije toliko poznato, ali korijen peršuna obiluje vitaminom C, pa porcija od 100 grama sadrži 55 posto dnevnih potreba za tim vitaminom. U toj je porciji i obilje folata (45 posto dnevnih potreba) te petina dnevno potrebnih vlakana. Od minerala najznačajniji su u sistemu peršuna kalij, magnezij, cink, fosfor i željezo.

Za prepoznatljivu peršunovu aromu zaslužne su glavne aktivne tvari – miristicin i apiol, koje djeluju kao antioksidansi, a imaju i protivupalno djelovanje, pa se peršun smatra dobrim u prevenciji pojedinih kroničnih bolesti. Važan je za održavanje jakog imunosnog sistema, a neka istraživanja pokazuju i da bi mogao biti antikancerogen.

Ipak, miristicin i apiol, koji su prisutni u korijenu, listu i sjemenkama peršuna, imaju i drugo lice, pa je peršun proglašen Otrovnom biljkom 2023. godine u izboru hamburškog botaničkog vrta Wandsbek. Mjesta za strah ipak nema, jer bi se šteta mogla izazvati samo konzumacijom velikih količina tih spojeva, i to iz eteričnog ulja peršuna, a to nije moguće postići jedenjem korijena i listova.

Peršun također pojačava cirkulaciju, ublažava probleme s mjehurom i mokraćnim kanalima, regulira pritisak, poboljšava krvnu sliku, otklanja groznicu i upalu očiju, ljekovit je za bubrege, kožu i jetru, sprečava iritaciju nakon uboda insekata.

Peršun je dobar izvor folne kiseline, važne za zdravlje mozga i kardiovaskularnog sistema, piše Živim.