Bloomberg Adria

Spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine (BiH), i uvoz i izvoz, je i dalje u negativnoj zoni ukoliko pogledamo međugodišnje stope rasta. U razdoblju januar – novembar 2023. godine iz BiH je izvezena roba u vrijednosti od 15 milijardi i 478 miliona KM, što je za 6,6 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine.

Istovremeno, uvoz je iznosio 25 milijardi i 493 miliona KM, što je za 2,6 posto manje nego u uporednom periodu prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 60,7 posto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 10 milijardi i 15 miliona KM.

Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 2 milijarde i 893 miliona KM, što je za 4,2 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio 2 milijarde i 978 miliona KM, što je pad od 7,9 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 97,2 posto što se tiče zemalja CEFTA.

Izvoz u zemlje EU je iznosio 11 milijardi i 345 miliona KM, uz pad od 7,4 posto, a uvoz je iznosio 15 milijardi i 16 miliona KM, uz rast od jedan posto. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 75,6 posto.

– Slabija eksterna tražnja oslikala se na kategoriju izvoza, pogotovo kada je riječ o izvozu u Evropsku uniju (EU), koja je najveći spoljnotrgovinski partner BiH. Na nivou prvih 11 mjeseci 2023. godine smanjen je značajno izvoz u Italiju (-27 posto yoy), ali i u Hrvatsku (-4.3 posto yoy) i Sloveniju (-4.1 posto yoy), dok se izvoz u Njemačku (+1.5 posto yoy) i Austriju (+1.2 posto yoy) održao i zabilježio blagi rast, kaže Marina Petrov Savić, viša analitičarka u analitičkom timu Bloomberg Adrije.

Generalno slaba perspektiva izvoza u toku 2023. godine, povukla je i uvoznu stranu, ali u manjoj mjeri, a tome je, prema mišljenju Petrov Savić doprinijela i komponenta domaće tražnje, budući da su potrošački fundamenti dobri, uprkos stopama inflacije koje su bile povišene u toku 2022. i 2023. godine.

– Ne smijemo isključiti i činjenicu da postoje direktni cjenovni efekti i na uvoz i na izvoz, pogotovo u domenu određenih sirovina čije su cijene niže u odnosu na 2022. godinu. Očekujemo da se u toku 2024. godine poboljša perspektiva razmjene sa inostranstvom, kako se oporavi eksterna tražnja, što će podržati i privredni rast, poručila je Petrov Savić.