Marx.ba

Potaknuta prošlogodišnjom invazijom susjedne Rusije na Ukrajinu, Finska je popisala svoja postojeća skloništa od bombi i ustanovila da ih ima 50.500, objavilo je finsko Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Trenutno, kako je situacija u zemlji sigurna, puno tih podzemnih skloništa se koristi kao muzeji, trgovine, restorani, kafići, imaju i nekoliko podzemnih bazena, crkvi…

U vrijeme mira u nekim od podzemnih skloništa nalaze i sportski centri ili – kao na samom sjeveru zemlje – tematski park Djeda Mraza, jer investicija se mora maksimalno koristiti, a u izradu skloništa je itekako mnogo uloženo.

Uglavnom, vlasti dopuštaju da se određeni dio bunkera prenamjeni za poslovne prostore, ali jedino ako se u roku od 72 sata sve može vratiti u prvobitno stanje s krevetima i ostalim sadržajem za one koji budu potencijalno tražili skrovište.

Finska se pridružila vojnom savezu NATO-u u aprilu u historijskom zaokretu u sigurnosnoj politici, ali se desetljećima priprema za mogućnost sukoba s Rusijom, nakon što se oduprla pokušaju invazije Sovjetskog Saveza tokom Drugoga svjetskog rata.

Oprezna sjeverna država već je 1950-ih uvela obaveznu izgradnju skloništa za hitne situacije ispod stambenih blokova i poslovnih zgrada, što objašnjava njihov sadašnji veliki broj.

Vladin popis stanovništva pokazao je da Finska s 5,5 miliona stanovnika ima oko 50.500 skloništa od bombi u koja može stati 4,8 milijuna stanovnika u hitnom slučaju ili napadu, objavilo je ministarstvo.

Također je utvrđeno da je 91 posto skloništa dovoljno jako da izdrži napad koji se izvodi konvencionalnim oružjem, dok je 83 posto opremljeno za pružanje skloništa od ispuštanja plinova ili u slučaju nuklearne opasnosti.

Skloništa su opremljena ventilatorima, nepropusnim vratima, krevetima koji se mogu slagati jedan na drugi, pa čak i hemijskim toaletima, kao što je propisano zakonom iz 2011. godine.